Ako išta može pomoći Andreju Plenkoviću da učvrsti svoj mandat na vrhu HDZ-a i izvršne vlasti u Hrvatskoj, onda je to prošlogodišnji, iznenađujuće strm ekonomski rast Hrvatske. Zadrži li se rast ove godine na upola sporijem ritmu, a Plenkoviću pritom uspije Hrvatsku uvesti u Schengen i eurozonu, čak i da izgubi sljedeće izbore (a u tom slučaju - zašto bi?), bit će zapamćen kao čovjek od rezultata. Problem je što Schengen i euro još nisu sigurni, što rast, koji i dalje ovisi o ekonomskom pulsu Europe, može nestati, a sve ostalo, uključujući i HDZ kao njegovu matičnu stranku, zapravo je jednako kao i prije Plenkovića - nereformirano, zastarjelo i neučinkovito.
S "aferom HNB", koja je tempirana da ozbiljno zaprijeti hrvatskom usvajanju eura, sa zastojem u obnovi koji prijeti oduzimanjem europskih milijardi pomoći i s potencijalnim, francuskim ili njemačkim, vetom na hrvatski ulazak u Schengen Plenković, koji je danas i dalje neupitno najjači političar u Hrvatskoj, mogao bi kraj mandata dočekati kao najtragičniji lik novije hrvatske političke povijesti.
Ekonomske statistike možda sugeriraju drukčije, ali na domaćem planu Plenković je zakazao. Visoke stope rasta njegovim protivnicima, a oni su prije mjesec dana odlučili pojačati pritisak, relativno je jednostavno pripisati oporavku od strmog pada ekonomije u vrijeme prvog vala borbe s koronavirusom. Kolosalni neuspjeh s obnovom nakon potresa već je zatamnio spektakularan prošlogodišnji oporavak. Gubitak već dodijeljenih europskih milijardi pomoći sve je izvjesniji, jer nereformirani pravosudni okvir, koji gubi vremensku bitku sa svakim imalo kompliciranijim sporom oko vlasništva, ne može servisirati potrebe brze obnove. Pandemija u svojem već petom valu ne pokazuje znakove uzmaka.
Političko okruženje u razdoblju pandemijskih lockdowna i potresa nije se pokazalo prijateljskim za reformama sklonog premijera države koja se ne želi mijenjati. Pritom najjači pritisak ne dolazi od oporbe, koja, razjedinjena, nema snage za akciju. Plenkovićev najteži problem je unutar njegove stranke, čije konzervativno krilo nikada nije prihvatilo ni njega kao šefa ni njegovu najavu transformacije HDZ-a.
Kada Plenković govori o pokušajima demontiranja sustava, iako naizgled upire prst u lijevu saborsku oporbu, on se zapravo obraća desnom krilu svoje stranke koje, surađujući s perifernom radikalnom desnicom u demontaži hrvatskih završnih koraka u procesu integracije u EU, odgađanju usvajanja eura i priključenja Schengenu, vidi svoju vjerojatno zadnju šansu za opstanak.
Kani li zadržati stabilan ritam rasta, bez kojega nema povratka u financijski okvir koji Hrvatskoj otvara vrata eurozone, ali i održati se na vrhu izvršne vlasti u državi, Plenković ovu i sljedeću godinu mora iskoristiti za temeljno restrukturiranje sustava. S današnjim sastavom Vlade to će biti teško izvedivo. Pitanje je ima li među kadrom koji je prihvatljiv danas po utjecaju jačem umjerenom, centrističkom krilu stranke, ljude koji bi mogli iznijeti promjene.
Danas u Vladi Plenković ima tri ministra kojima može vjerovati: dva potpredsjednika - Zdravka Marića i Davora Božinovića, koji drže financije i sigurnost unutar granica, a onda još i Radovana Fuchsa koji je preuzeo obrazovanje u trenutku kada su se škole zatvarale, nakon HDZ-u neprihvatljive "odmetnice" Blaženke Divjak koja je, iako nestranačka, u Vladu stigla putem HNS-ove koalicijske kvote.
Premijerova uvjerljivost pada na trojcu ministara iz izrazito važnih sektora: Darku Horvatu, ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Tomislavu Ćoriću, HDZ-ovu ekonomskom strategu, vječitom "mladiću koji obećava", ali nikako da ispuni očekivanja, i zaista nevjerojatnom, a za ulazak u Schengen ključnom Gordanu Grliću Radmanu.
Darko Horvat, bez dvojbe, najlošiji je član Vlade, čega god da se prihvatio. Slovi kao glavni krivac za propast obnove. Loši i zastarjeli zakoni mogu se ipak prihvatiti barem kao djelomična olakšica. No Horvat je na previše lošem glasu da bi se s njim moglo računati u nekoj budućoj, reformatorskoj Vladi.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
Telefon: 01/22 55 374
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.