Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata dr. sc. Jasna Karačić u Globusovoj Ordinaciji ističe kako se ta udruga zalaže da hrvatski pacijenti imaju iste uvjete liječenja kao pacijenti u drugim državama članicama Europske unije. Od 1999. godine su, kaže, nizom poteza ojačali ulogu pacijenta, no još smo daleko od onoga što imaju pacijenti u razvijenijim zemljama EU.
„Mnogi pacijenti ostaju bez potrebne zdravstvene zaštite. Potrebno nam je novo zdravstvo jer ovo današnje u modernoj medicini nije primjenjivo u praksi. O reformi slušamo niz godina, a od svih najava ne vidimo ništa od čega bi pacijenti imali izravnu korist. Pacijent mora uslugu dobiti kada mu je potrebna, a ne da čovjek koji slomi ruku ili nogu čeka tri ili četiri mjeseca na rehabilitaciju kada mu ona više nije ni potrebna. Ne treba se praviti pametan, sjediti u odijelima i satima raspravljati o reformi. Možemo primijeniti one modele koji vani jako dobro funkcioniraju. Italija i Belgija dobri su primjeri kako spojiti privatno i javno zdravstvo i dobiti maksimalni potencijal zdravstva da budu zadovoljni i pacijenti i zdravstveni djelatnici. No kod nas se svi prave pametni, izmišljaju toplu vodu, a pacijenti od toga nemaju ništa”, kaže Jasna Karačić.
Napominje kako su kod nas čekaonice prepune, dok vam u Belgiji uopće ne treba uputnica za specijalistički pregled, a čekaonice nisu pune.
„Posebno su ugrožena ruralna područja i otoci, gdje građani jednako iz svojih plaća izdvajaju za zdravstvo, 16,5 posto, kao i građani u Zagrebu, gdje su pacijentima dostupne velike bolnice i brojni specijalisti. To je legalna diskriminacija pacijenata koji ne žive u gradovima. Svim pacijentima treba omogućiti jednaku zdravstvenu zaštitu, što znači osigurati im transport do bolnice ili da specijalisti redovito dolaze u manje sredine”, predlaže dr. Karačić dodajući kako vladajući tvrde da zdravstvu nedostaje novca. Naše zdravstvo grca u dugovima, ali je boljom organizacijom, tvrdi ona, moguće puno napraviti, pa čak i postići uštede, naprimjer boljom suradnjom između osiguranja i zdravstvenih ustanova.
„Izdvajamo iz plaća silan novac za zdravstvo. Mnogi pacijenti radije bi plaćali privatnu policu osiguranja koja će im vrijediti u cijeloj EU. Nama je ovakav model nametnut, a imamo dojam da je zdravstvo besplatno što nije točno. Vani se privatni osiguravatelji međusobno nadmeću i pružaju građanima povoljnije usluge. Da kod nas i ostane monopol HZZO-a, pacijenti bi trebali dobivati refundaciju troškova za preglede koje su obavili u privatnim ustanovama. Time bi se smanjile liste čekanja u bolnicama jer bi svi resursi bili u punom pogonu, a riješio bi se i sukob interesa liječnika koji rade u bolnicama i privatno. Građanima bi HZZO trebao refundirati trošak koliko određeni pregled košta u bolnici. Bolnički liječnici imaju svoje privatne prakse i onda kažu pacijentima da dođu k njima. Oni pacijenti koji si to mogu priuštiti tako i učine, a neki se i zadužuju jer se ne žele zamjeriti liječnicima. A neki jednostavno nemaju te mogućnosti. Takvu bi praksu trebalo kažnjavati“, kaže Jasna Karačić.
U takvim situacijama njezina udruga provede internu istragu i obavještava javne ustanove. No upitna je, kaže, objektivnost inspekcijskih nadzora koje provodi Ministarstvo zdravstva jer uvijek kolega kolegi čuva leđa. Pacijentima onda preostaju samo privatne tužbe, a to su dugotrajni i mukotrpni procesi.
Kako skratiti čekanje na neke specijalističke preglede?
„Pitam se što je to medicinski opravdani rok za neki pregled o kojem govori HZZO. Ako pacijenta boli, a mora na pregled čekati dvije godine, to više nije lista čekanja, nego nedostupnost zdravstvene zaštite. Onda treba poslati pacijenta u privatnu ustanovu ili u neku drugu državu. Čekanje od godinu dana na ultrazvuk abdomena nije razuman rok. Ne nedostaje nam uređaja, ali je problem što nisu svi u funkciji, što se često kvare i što nedostaje liječnika koji će očitati nalaze. Velik broj ustanova obavlja dijagnostiku samo u jednoj smjeni, dok se u nekim drugim državama, naprimjer u Belgiji, ona obavlja cijeli dan, pa čak i u noćnoj smjeni, i pacijenti usred noći dolaze na neke redovite pretrage”, govori dr. Jasna Karačić.