Eurozastupnicu Dubravku Šuicu sve se češće spominje kao najvjerojatniju novu hrvatsku povjerenicu u Europskoj uniji nakon svibanjskih izbora. Naravno, preduvjet je da HDZ uvjerljivo pobijedi na tim izborima, a kako sada stoje stvari, to se lako može i dogoditi. Sve ove godine koje je do sada provela u Bruxellesu ova dubrovačka političarka bivša gradonačelnica tog grada, po struci profesorica engleskog i njemačkog, bila je među najaktivnijim hrvatskim zastupnicima. U trenutku kada su Andrej Plenković i Ivo Davor Stier iz bruxelleske perspektive počeli s rušenjem Tomislava Karamarka pružila im je svesrdnu i otvorenu podršku, a kad je riječ o sadašnjem premijeru i šefu HDZ-a, tako je ostalo do današnjeg dana.
Prije svega kakve su vaše ambicije, nastavak rada u Europskom parlamentu ili povratak u Zagreb?
– Ambicija za nastavak rada i djelovanja imam, ali odluku o mome daljnjem angažmanu donijet će stranačka tijela, a sve sukladno dosadašnjim aktivnostima. Volim ovaj posao i spremna sam nastaviti djelovati za dobrobit hrvatskih građana. Važno je da se hrvatski interesi ostvaruju, i za to sam apsolutno motivirana. No o svemu, kao što sam rekla, odlučit će stranačka tijela.
Što očekujete, kada je riječ o HDZ-u na sljedećim europskim izborima?
– Sigurna sam da će HDZ pobijediti na sljedećim europskim izborima, politika koju vodi premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković čvrsta je proeuropska politika desnog centra koja jedina može ponuditi rješenja na sve izazove s kojima se Unija, a samim time i Hrvatska, suočavaju. Iz aktualne političke i društvene situacije jasno je da u Hrvatskoj ne postoji dovoljno snažna alternativa, što predstavlja i dokaz pozitivnog i odgovornog djelovanja naše stranke.
Kad rezimirate rad hrvatskih europarlamentaraca u ovom mandatu, jeste li zadovoljni, prije svega kad je riječ o onima iz redova HDZ-a?
– U uredima naših EPP/HDZ zastupnika, u proteklih pet godina šansu je dobilo više od 500 mladih stažista i asistenata, a Parlament u Bruxellesu i Strasbourgu posjetilo je više od tri tisuće hrvatskih građana. Protekla godina bila je jedna od najaktivnijih godina za nas zastupnike u Europskom parlamentu nakon hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. U njoj smo obilježili petu obljetnicu tog značajnog događaja koji je za Hrvatsku označio prekretnicu u njezinoj povijesti i snažan zalog za budućnost. Svojim angažmanom u protekloj godini nastojala sam potaknuti hrvatske građane na aktivno sudjelovanje u nastavku izgradnje Europske unije, ali i približiti im sve izravne prednosti koje ostvaruju članstvom kao europski građani. EU bez roaminga već je stara vijest, a od početka prosinca, zahvaljujući uredbi koja zabranjuje geoblokiranje, odnosno preusmjeravanje na internetske stranice na temelju države iz koje korisnik dolazi, hrvatskim su građanima osigurana jednaka prava i jednaki uvjeti kao i drugim građanima EU prilikom kupovine preko interneta, što je izuzetno bitno ako uzmemo u obzir da je u 2017. godini čak 57 posto hrvatskih građana kupilo nešto preko interneta, a očekuje se da će taj trend strelovito rasti. Nemojmo zaboraviti ERASMUS+ program koji je iskoristilo više od 9 milijuna mladih za stjecanje obrazovanja i iskustva u drugim zemljama te Direktivu o autorskim pravima na digitalnom tržištu koja štiti autorsko pravo osoba koje uploadaju svoja djela na internet.
Za budućnost i razvoj Europske unije važna je jednakost na svim razinama. Zajedno s kolegama iz novih država članica intenzivno sam radila na ukidanju razlika u kvaliteti istih proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu Europske unije te je taj naš rad doživio stanoviti pomak. U 2019. godini možemo očekivati dodatne aktivnosti kojima ćemo hrvatskim građanima osigurati ravnopravan položaj s drugim Europljanima na jedinstvenom tržištu.
Percepcija je da je biti zastupnik u EP lak i lagodan posao. Je li to baš tako?
– Ne bih se složila s time. Uzimajući u obzir činjenicu da je Europski parlament jedino izravno birano tijelo EU i jedna od najvećih demokratskih skupština na svijetu, to podrazumijeva i složenost rada i djelovanja. Nije to posao samo u Bruxellesu i Strasbourgu! Rad u EP-u iziskuje i stalan kontakt s građanima te rad u Hrvatskoj na terenu, ali isto tako i putovanja, praćenje stanja i razmjenu stajališta s državama s kojima EU preko vanjskopolitičkog odbora održava odnose. U svojstvu potpredsjednice vanjskopolitičkog odbora obvezna sam pratiti situaciju i održavati odnose s partnerskim državama poput SAD-a, Japana i slično, a 2017. smo s Kanadom potpisali sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum – CETA.
Radno vrijeme u Parlamentu ne postoji, a plenarne sjednice održavaju se i do ponoći. No, da bi bilo koje izvješće i legislativni dokument došao do plenarne sjednice, potrebni su mjeseci rada zastupnika, zajedno sa savjetnicima i asistentima, kroz 20 odbora. Posebice moram napomenuti kako je ta složenost izražena za malu državu članicu kao što je Hrvatska, jer samo 11 zastupnika ne može djelovati u svih 20 odbora, tako da kad dođu na dnevni red teme od hrvatskog interesa, potrebno je puno lobirati i raditi na tome da se i naš glas čuje. Organiziram i jako puno vanjskih aktivnosti; nakon uspješno održanih konferencija “Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?” koje sam organizirala u Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Zadru, na nedavnoj konferenciji u Zagrebu kao glavni govornik sudjelovao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković. Cilj svih “Fight&Win” konferencija jest podizanje svijesti o važnosti prevencije i borbe protiv raka, poticanje razmjene iskustava u svrhu informiranja i edukacije, utvrđivanje zajedničkih smjernica i osiguranje dostojanstvenog života svim pobjednicima nad rakom. Zbog angažmana u borbi protiv raka, i Europska i Hrvatska liga protiv raka nominirale su me za EU zastupnicu godine.
Posao u Europskom parlamentu nije lagodan, nego iziskuje puno truda, koncentracije i volje… No, naravno, kad to radite za dobrobit hrvatskih građana, onda to ne može predstavljati problem.
Koje su najznačajnije odluke Parlamenta u ovom mandatu po vašem mišljenju?
– Najvažnija odluka tek nas očekuje. Smatram da ćemo do kraja ovog saziva Parlamenta usvojiti novi Višegodišnji financijski okvir, u kojemu je stavljen naglasak na borbu protiv terorizma, sigurnost i obranu, a nama iz Hrvatske najvažnije je da se ne smanje sredstva kohezijske politike.
Kao što sam već rekla, zakonodavni dio našeg rada uistinu je opsežan, tako da je puno dobrih direktiva i uredaba proizašlo u posljednjih nekoliko godina. U posljednje vrijeme za Parlament je od iznimne važnosti bila Rezolucija o sastavu Europskog parlamenta nakon Brexita, kojim je Parlament snažno pokazao kako Brexit neće uspjeti naštetiti ovom Domu, ali velika je vijest da Hrvatska dobiva jednog zastupnika više. Također, u ovom mandatu uspjeli smo nametnuti pitanje razlike kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europe, čime ćemo osigurati proizvode bolje kvalitete našim građanima. Ne smijemo zaboraviti ukidanje roaminga koje je olakšalo živote milijunima građana, a od početka prosinca, zahvaljujući uredbi koja zabranjuje geoblokiranje, hrvatskim su građanima osigurana jednaka prava i jednaki uvjeti kao i drugim građanima EU prilikom kupovine preko interneta.
Dubravka Šuica
Koliko je euroskepticizam na velika vrata ušao u EP i sve druge europske institucije?
– Prije bih rekla da se radi o populizmu koji je “ušao na velika vrata” i predstavlja izazov na koji ozbiljno moramo reagirati. Populistički pokreti i stranke u posljednje vrijeme pokušavaju iskoristiti probleme u Europskoj uniji za vlastito promoviranje, no jasno je da iza tih pokreta ne stoji nikakva platforma za djelovanje. Mišljenja sam da nikakav oblik euroskepticizma ne može naštetiti Europskom parlamentu i ostalim institucijama zato što djelovanje Unije kroz institucije osigurava europskim građanima mir, sigurnost, ostvarivanje njihovih interesa, borbu za jednakopravnost, tržište i brojne druge benefite koji su vidljivi u svakodnevnom životu, a na koje populistički pokreti ne mogu utjecati.
Je li Hrvatska dovoljno koristila sve financijske mogućnosti koje joj pruža EU i što se na tom planu može još učiniti?
– Naravno da ima mjesta za napredak, ali kao najmlađa zemlja članica mislim da uživamo koristi Europske unije, uključujući i fondove. Smatram da ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac radi jako dobar posao i prema podacima ministarstva, od 10,7 milijardi eura koje imamo na raspolaganju ugovoreno je više od 60 posto, a konkretno isplaćeno više od 17 posto dodijeljenih sredstava. U sljedećoj godini cilj je postići 85 posto ugovorenosti dodijeljenih sredstava. U nizu infrastrukturnih projekata uvijek posebno ističem Pelješki most koji se subvencionira 85 posto iz EU, a Projektom Slavonija omogućit će se ljudima ostanak i opstanak u Slavoniji kroz ulaganja u gotovo sve segmente života od dječjih vrtića, škola pa do osiguravanja novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva, kulture, turizma te poljoprivrede. Kroz Projekt Slavonija u dvije godine uspjeli smo ugovoriti čak 8,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava, od čega je već isplaćeno 2,6 milijardi kuna za razvojne projekte u pet slavonskih županija.
Europska komisija predložila je novi sedmogodišnji financijski okvir u ukupnom iznosu od 1135 milijardi eura. Naš je prioritet zadržavanje sredstava za financiranje kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike, što je ključno za nastavak ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske.
Ukupna omotnica za Hrvatsku, prema prijedlogu Komisije, iznosi 10,6 milijardi eura. Postigli smo da je predložena alokacija po glavi stanovnika u odnosu prema ostalim državama članicama srednje i istočne Europe dobra.
U Europsku uniju ušli smo s namjerom da se podigne kvaliteta života naših sugrađana i približi standardu europskih zemalja, radi čega je u mandatu ove Vlade znatno i ubrzano pripremanje projekata i povlačenje europskih sredstava. Potrebno je nastaviti educirati građane i provoditi radionice za tvrtke i privatne osobe kako bi se povećala iskoristivost fondova.
Čeka nas predsjedanje EU-om, koliko je to zahtjevan posao i kako idu pripreme?
– Predsjedanje EU-om za Hrvatsku, kao najnoviju članicu, idealna je prilika za snažnu afirmaciju na europskoj i međunarodnoj sceni, za izgradnju veće prepoznatljivosti, a posebice što je Hrvatska konsenzusom svih političkih opcija podržala europski projekt. Istina je da je to zahtjevan posao, ali su prioriteti našeg predsjedanja jasno određeni. To su EU nakon Brexita, gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti EU, energetska i prometna povezanost i proširenje Europske unije.
Kakva je budućnost EU, hoće li Brexit biti povod i da još neke zemlje razmisle o izlasku?
– Europska unija je i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti te mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Izgradili smo Europsku uniju da bismo spriječili sukobe, živjeli u miru i da ne bismo nasjedali populizmima. Oni koji su stvarali Europsku uniju bili su dovoljno hrabri da ujedine Europu stvaranjem Schengenske zone i eurozone, a na nama je da to očuvamo. Osobno smatram Brexit povijesnom greškom iako poštujem većinsku volju građana UK. Europa može biti jaka i globalno konkurentna jedino ako je ujedinjena. Mislim da su svi toga svjesni i zbog toga iskreno sumnjam da će neka druga zemlja razmišljati o izlasku, pogotovo uzevši u obzir sve povlastice koje se mogu izgubiti i kompliciranost pregovora.
Dubravka Šuica
Zastupnici HDZ-a u EP podržali su Mađarsku i Orbána, a oko toga je bilo dosta prijepora. Je li to bila dobra odluka i je li to bio i povod da Mađari “propuste” Hrvatsku za članstvo u OECD-u?
– Tada je Rezolucijom Europski parlament prvi put u povijesti pozivao Vijeće da utvrdi postojanje očite opasnosti da jedna država članica – Mađarska – teško krši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija. Za razliku od slučaja Poljske, postupak utvrđivanja povrede temeljnih vrijednosti EU u pogledu Mađarske nije odlučila pokrenuti Europska komisija kao što je i inače bila praksa. Nemojmo zaboraviti da imamo niz otvorenih bilateralnih pitanja i kao susjedna zemlja želimo njegovati dobre odnose pa i kad je OECD u pitanju.
U EP-u političari iz Hrvatske, bez obzira na to što su iz različitih političkih obitelji, dobro surađuju, bolje nego u Hrvatskoj. Koji je razlog tome?
– Puno je bolja koordinacija nacionalnih politika i interesa RH s nama zastupnicima otkad je na čelo države došao premijer Andrej Plenković, koji je prije toga obnašao dužnost zastupnika u EP-u pa shvaća važnost EP-a.
Nama zastupnicima u EP-u je uvijek važniji nacionalni interes RH od interesa političkih obitelji unutar EP-a pa se najčešće tako i postavljamo ako dođe do konflikta interesa.
Danas u Hrvatskoj imamo na čelu države sve ljude s bogatim diplomatskim iskustvom, ali postoji i dilema je li Hrvatska vodi dovoljno aktivnu politiku na međunarodnom planu. Koji su po vama prioriteti, regija, Europa, Amerika, Kina, Rusija?
– Primarno, svakako, Europa i jačanje hrvatske pozicije unutar EU. No, svakako, želimo imati partnerske odnose sa SAD-om, a uvijek prateći razvoj situacije u Rusiji gdje još uvijek zagovaramo sankcije zbog okupacije Ukrajine, odnosno Krima, a kad je Kina u pitanju, nastojimo održati dobre odnose. Kao što je poznato, nedavno je premijer Plenković boravio u Kini, a sljedeće godine Hrvatska je domaćin velikog skupa “Kina +16”. Zahvaljujući našem angažmanu i upornosti predsjednika HDZ-a, Zagreb je dobio domaćinstvo velikog izbornog kongresa EPP-a, što je veoma veliko priznanje hrvatskoj politici. Republika Hrvatska kontinuirano radi na ispunjavanju svog punog potencijala po pitanju pozicioniranja u Europskoj uniji. Trenutno smo unutar Europske unije najviše prepoznati kao turističko odredište, što je izvrsno jer Europa bilježi gotovo 50 posto međunarodnih dolazaka u svjetskom turizmu i radi se o velikoj prilici za našu malu zemlju. Kako bismo zadržali takvu poziciju, moramo ostati inovativni i prilagodljivi na brzo mijenjajućem turističkom tržištu. Dodatno, Hrvatska jako pridonosi već poprilično velikom tradicijskom i kulturološkom bogatstvu Europe. Trenutno raspoloženje u Europskoj uniji favorizira politiku proširenja i kontinuirano se šalju ohrabrujuće poruke o jačanju suradnje EU sa zemljama zapadnog Balkana. Od iznimne je važnosti da se Republika Hrvatska pozicionira kao pregovarač i najvažniji partner zemljama kandidatkinjama za proširenje.
Za Hrvatsku je važno proširenje EU prije svega zato što za to imamo direktnog političkog i ekonomskog interesa. Usvajanjem europske pravne stečevine u zemljama kandidatkinjama na najbolji način mogu se zaštititi Hrvati izvan domovine, i to je nešto na čemu nećemo prestati inzistirati. Ovdje posebno mislim na trenutna previranja unutar Bosne i Hercegovine oko izbora hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH i usvajanja Izbornog zakona. Također, uspješnim pozicioniranjem stvorila bi se platforma i za rješavanje drugih otvorenih pitanja koje imamo s našim susjedima poput prava manjina, sudbina nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, suradnja u kulturi, kao i još uvijek zanemarena otvorena granična pitanja.
Svojim znanjem i iskustvom stečenim tijekom pregovora o pristupanju, Hrvatska zemljama kandidatkinjama treba biti najvažniji partner u njihovu procesu. Tko bolje može razumjeti probleme u našem susjedstvu i poraditi na kvalitetnom rješenju od nas samih? Uključenjem našeg istočnog susjedstva u Europsku uniju osigurali bismo dugotrajni mir, sigurnost i napredak u jugoistočnoj Europi. Uz hrvatsko posredovanje može se osigurati stabilna regija koja se temelji na poštovanju europskih vrijednosti i iskorjenjivanju korupcije. Stvaranje dobrosusjedskih odnosa i jačanje regionalne suradnje ključni su uvjeti za veću samoodrživost i učvršćivanje europske perspektive u zemljama zapadnog Balkana.
Je li trebalo više i jače upozoriti na probleme Hrvata u BiH nakon izbora u toj državi?
– Nikada se nijedan predsjednik ni predsjednik Vlade RH nije toliko angažirao oko naših Hrvata u BiH kao Andrej Plenković. Ovu je temu stavio u fokus na Europskom vijeću, EPP summitu, na bilateralnim sastancima s mnogim državnicima kao i s predsjednikom Macronom. Naša je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH. Hrvati, za razliku od drugih dvaju naroda u BiH, svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Štiteći interese i prava Hrvata u BiH, Hrvatska kao potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak. Prava konstitutivnih naroda, čak dijelom i zbog odluka i politike nezamjeranja nekih visokih predstavnika, nisu jednaka, što je u suprotnosti s Daytonom koji bi trebao jamčiti stabilnu i funkcionalnu BiH. Kao što sam već prethodno naglašavala, smatram da nije dobro što je hrvatski predstavnik u Predsjedništvo BiH izabran većinom glasova Bošnjaka. Svi izbori trebaju se zasnivati na načelima demokratičnosti, legitimiteta i ravnopravnosti kandidata. Za nastavak europskog puta BiH, Europski parlament ističe potrebu za promjenom izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa svih triju konstitutivnih naroda, smanjila manipulacija izborima i zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju naroda. Naravno, ovo nije prvi put da pozivamo BiH na promjenu izbornog zakona i poštovanje principa jednakopravnosti. Od početka mandata u Europskom parlamentu proteklih pet godina u izvješćima o napretku pozivamo BiH na institucionalne, gospodarske i društvene reforme. U ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom u amandmanima sam izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda. Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, a pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno je veće od Željka Komšića. Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku Bosni i Hercegovini na njezinu putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosanskohercegovačkim institucijama. No, ostaje činjenica da će bez poštovanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštovanja odredaba Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan.
Što očekujete od svibanjskih izbora, hoće li EPP zadržati status najjače političke grupacije i tko bi mogao biti novi šef Europske komisije?
– Sigurna sam da će EPP, kao i do sada, zadržati status najveće i najjače političke obitelji te da će naš Spitzenkandidat Manfred Weber biti novi šef Europske komisije. Kontinuirana i čvrsta proeuropska politika koju provodi EPP jedina može ponuditi rješenja za izazove s kojima se EU suočava.