GLOBUSOV SPECIJAL

Hoće li i oni sami, zbog Vladine preporuke, postati dužnici prije nego što naplate potraživanja?

‘Vrlo je moguće da će neki vjerovnici na kraju i sami postati dužnici i ovršenici‘

U ponedjeljak, 19. listopada, oko 8 sati ujutro počela je automatska kompjuterska komunikacija između Fine i svih banaka u Hrvatskoj i putem tih dobro zaštićenih kanala u idućih je samo nekoliko sati na račune hrvatskih građana sjelo oko 1,4 milijuna ovrha. Riječ je 1,2 milijuna starih i oko 200.000 novih koje je Fina, po Vladinoj odluci, 18. travnja obustavila, a sada, nakon isteka šestomjesečnog moratorija, ponovno aktivirala. Drugim riječima, Fina je bankama poslala naloge da prebace novac s računa dužnika na račune vjerovnika.

Cijeli ovršni postupak najčešće izgleda tako da vjerovnik obično preko svog odvjetnika šalje prijedlog za ovrhu javnom bilježniku koji će potom donijeti rješenje o ovrsi koje vjerovnik onda predaje Fini, a ona će dužniku skinuti novac s računa, odnosno ovršiti ga. Ako je dug veći od stanja na računu, dužniku će račun biti blokiran. U prosjeku, kažu u Fini, jedan dužnik ima pet ovrha. U travnju, kad je Vlada kao mjeru za pomoć građanima u doba pandemije uvela moratorij, u proceduri je bilo 1,2 milijuna ovrha koje Fina poslala bankama, ali dugovi nisu bili naplaćeni jer dužnici nisu imali novca na računima. Kako su te procedure privremeno obustavljene, Fina je sada bankama ponovno poslala naloge za prijenos novca s računa dužnika na račun vjerovnika. Građana s blokiranim računima prije moratorija je bilo 234.000.

U proceduru je 19. listopada otišlo i oko 200.000 novih ovrha koje je Fina prvi put poslala bankama na naplatu, a to su one koje su bile spremne za slanje još 18. travnja kada je proglašen moratorij.

Uz tih 1,4 milijuna ovrha kojima vjerovnici pokušavaju naplatiti dug od ukupno oko 16 milijardi kuna, u ladicama javnih bilježnika se nalazi i 190.000 ovršnih prijedloga, nagomilanih u proteklih šest mjeseci. Oko 85 posto njih će u dogledno vrijeme postati pravomoćno i bit će proslijeđeni Fini da provede prisilnu naplatu, dok će u 15 posto predmeta zbog prigovora dužnika predmet završiti kao sudska parnica i tako još barem malo odgoditi prisilnu naplatu. Riječ je, dakle, o ovršnim prijedlozima koje su vjerovnici javnim bilježnicima poslali za vrijeme moratorija i koji bi sada trebali krenuti u redovitu proceduru.

Međutim, najvjerojatnije u želji da pokuša ublažiti financijski udar na dužnike Ministarstvo pravosuđa i uprave je nedavno na adrese svih 320 ureda javnih bilježnika u Hrvatskoj poslalo naputak o pridržavanju preporuka da se dostavljanje tih 190.000 ovršnih predmeta nakon aktiviranja ovrha provede u tri faze. U prvoj fazi, 19. listopada, javni bilježnici bi Fini trebali dostavljati rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 30. lipnja 2020. U drugoj, do 20. studenoga, dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima do 31. kolovoza 2020., a u trećoj, do 20. siječnja 2021., kreću rješenja po prijedlozima koji su bilježnicima stigli do 18. listopada 2020.

image
Ivan Malenica
Tomislav Kristo/Cropix

U Fini nam kažu kako će se zbog velikog broja poslanih ovrha u jednom danu broj blokiranih građana vjerojatno u prvih mjesec dana povećati, no dugoročno će se vjerojatno nastaviti krivulja pada od 5 posto godišnje. Od 190.000 ovršnih prijedloga koje će bilježnici obrađivati u valovima, u Fini očekuju da će do kraja godine na račune dužnika sjesti tek prva trećina. U konačnici kada se sve ovrhe zbroje, trebalo bi ih biti nešto manje nego prošle godine.

Svjesni su u Fini da će dio vjerovnika negodovati zbog slanja novih ovrha u tri vala, što je opet neka vrsta odgode kojom država ide na ruku dužnicima. Također, u Fini upozoravaju na isti problem o kojem govore i mnogi ekonomski stručnjaci i pravnici – ovrhe imaju za cilj uvođenje veće discipline u plaćanju i bolje fluktuacije novca. Naime, ako ne uspiju naplatiti svoje dugove, mnogi bi vjerovnici lako mogli i sami postati dužnici, odnosno ovršenici. Ovrhe spašavaju od propasti mnoge male i srednje tvrtke ili obrte koje si ne mogu dopustiti da im netko duže vrijeme duguje velik novac i ogromna im je razlika hoće li im novac na račun sjesti sada ili u siječnju. Banke, teleoperateri, Hrvatska televizija i drugi veliki vjerovnici sasvim sigurno neće staviti ključ u bravu ako ne uspiju naplatiti sve dugove, no manja tvrtka neće recimo moći svojim radnicima isplatiti plaću i tako će i sama postati dužnik.

Javni bilježnik Mladen Ježek kaže nam da broj od 190.000 ovrha koje će uskoro izaći iz javnobilježničkih ureda predstavlja veliki pad u odnosu na prijašnje godine. Razlog za to on dijelom vidi u činjenici da su neki vjerovnici, odnosno ovrhovoditelji, odustali od vođenja postupaka. Da bi se postupak pokrenuo, vjerovnik prvo mora uplatiti polog Fini. A moguće je, kaže Ježek, da su građani postali uredniji u plaćanju svojih obaveza u odnosu na prijašnje godine.

Po njegovim riječima, javnobilježnički uredi poštovat će preporuke da predmete u proceduru šalju u tri vala umjesto sve odjednom iako vlada veliki pritisak vjerovnika da se ovrhe pošalju što prije.

“Cijelo se vrijeme u medijima izbjegava istaknuti da i ti ovrhovoditelji, odnosno vjerovnici, imaju svoje zaposlenike kojima moraju plaćati plaće, a da bi to mogli, moraju imati prihode. Mnogima je pao prihod jer im drugi ne plaćaju za isporučene usluge i robu. To je zatvoreni krug. Vrlo je moguće da će neki vjerovnici na kraju i sami postati dužnici i ovršenici jer neće moći plaćati svoje dospjele troškove. Neki će morati zatvoriti svoje tvrtke i podijeliti ljudima otkaze samo zato što su im drugi dužni. Problem je u tome što se u proteklih 20 godina nikada nije detaljno i suvislo utvrdilo tko su socijalni slučajevi, a tko oni koji svoje obveze ne plaćaju iz hira ili indolencije. Moramo konačno utvrditi tu razliku između onih koji ne mogu i onih koji ne žele plaćati obveze. Umjesto toga se dugovi stalno masovno opraštaju, pa tako i onima kojima se ne bi trebalo opraštati jer se na primjer po njihovim računima vidi da je dug nastao kupovanjem luksuznih proizvoda u skupim trgovinama”, komentira Ježek.

On smatra kako su najavljena tri vala opet jedna mini odgoda, koja ovaj put nije zakon, nego preporuka, a namjera Vlade je bila da sve te ovrhe ne krenu odmah i da se tako dužnicima dade još malo vremena. Dakako, u proteklih šest mjeseci dužnici su, naglašava Ježek, mogli podmiriti svoje troškove, ali to je vrlo malo njih učinilo.

“Moratorij je vjerojatno imao smisla za vrijeme lockdowna. Ali treba reći da smo mi uz Grčku jedina država u Europskoj uniji koja je kao mjeru za vrijeme pandemije uvela odgodu ovršnih postupaka. A znamo zašto se kaže da je netko dužan kao Grčka. Što je ovrha manje, to je veća kultura plaćanja. Po tom smo pitanju bitno lošiji od drugih zemalja EU. Naš ovršni zakon nije loš. To nije socijalni zakon. Mi smo ga mijenjali čak 27 puta od 1990. do danas i vrlo malo stručnjaka će reći da je loš. Ne treba ga opet mijenjati, ali zato treba uvesti disciplinu plaćanja i utjecati na svijest ljudi da moraju plaćati svoje obveze. Svim ovim odgodama država kao da određenoj grupi ljudi daje mig da ne trebaju plaćati svoje obveze”, zaključuje Ježek.

image
“S ovim će se odgodama vjerojatno smanjiti naplata. Bojim se da će nastati kaos jer će se u jednom trenutku naći u proceduri oko 500.000 ovrha”, upozorava Željka Maroslavac
Boris Kovacev/Cropix

Javna bilježnica Željka Maroslavac neobičnim smatra što novu odgodu dijela ovrha Vlada nije donijela kroz zakon, nego kao preporuku.

“A znate kako kod nas ide s preporukama koje ne obvezuju? Događa se da oni koji su predali ovrhe u posljednjih šest mjeseci sada te iste ovrhe otkazuju da bi ih opet predali nakon 18. listopada i došli potencijalno prije na naplatu od onih koji su podnijeli prijedlog za ovrhu još u lipnju. Umjesto toga država je trebala donijeti uredbu sa zakonskom snagom da prvo idu na naplatu ovrhe koje su stigle u zadnjih šest mjeseci, a tek onda nove. Ako je već bila namjera države da pomogne dužnicima. Nisu samo u pitanju ovrhe od javnih bilježnika. Mi smo jedno od tijela koje vodi ovrhe, ali tu je i niz ovrha koje vode sudovi i Porezna uprava i druga tijela”, ističe Željka Maroslavac i dodaje kako su mnogi vjerovnici jedva dočekali kraj moratorija kako bi pokrenuli nove ovrhe. Tu su, naglašava, i veliki vjerovnici – naprimjer Zagrebački holding i teleoperateri – koji inače šalju ovršne prijedloge dvaput godišnje – u lipnju i koncem godine, a sada su se sastala ta dva ciklusa.

“S ovim odgodama će se vjerojatno na kraju smanjiti naplata. Bojim se da će nastati kaos jer će se u jednom trenutku naći u proceduri oko 500.000 ovrha. To je ogroman pritisak na dužnike. Nitko ne može znati kako će to izgledati”, kaže nam Željka Maroslavac.

Odvjetnik Ante Župić iz Odvjetničkog društva Župić i partneri smatra da nije mudro da se ovrhe dodatno odgađaju kroz tri vala jer će to prouzročiti daljnju neizvjesnost. Uz to će, dodaje, kada ovrhe budu aktivirane, doći do velikog pritiska na cijeli sustav – na dužnike, ali i na sudove jer će dio dužnika uložiti prigovore.

“Vlada je moratorijem omogućila dužnicima da neko vrijeme odgode plaćanje svojih obveza i time budu bez dodatnog pritiska, ali obveze i dalje postoje i kad-tad će doći na naplatu. Uvijek polazim od iste točke da je jedino rješenje stvoriti što uređeniji i razvijeniji prostor, sustav u kojim građani mogu više zaraditi svojim radom, da imaju više posla i novca. Sve ostalo je samo posljedica gospodarske situacije. Treba voditi računa o ljudima koji svakodnevno rade, o onima koji plaćaju poreze i pune proračun – poduzetnicima, pogotovo malima i srednjima, koji imaju pravo očekivati i zahtijevati da im bude isporučena roba ili pružena usluga bude na vrijeme plaćena. U suprotnome će i oni dospjeti u probleme. Stoga je obveza države da stvori siguran sustav u kojem će svi građani biti plaćeni za svoj rad te naplatiti isporučene robe i usluge. Krucijalno je pomagati gospodarstvu u kriznim vremenima, za to imamo na raspolaganju i financijsku pomoć iz EU”, zaključuje Župić i podsjeća kako smo se devedesetih i ranih dvijetisućitih godina uvjerili u brojne negativne posljedice kronične nelikvidnosti.

image
“Nije mudro da se ovrhe dodatno odgađaju kroz tri vala jer će to prouzročiti daljnju neizvjesnost, a kad budu aktivirane, doći će do velikog pritiska na cijeli sustav”, smatra odvjetnik Župić
Neja Markicevic/Cropix

Odvjetnik Josip Madirazza smatra da je preporukom o tri vala država dala malo novog prostora dužnicima iako im se od 19. listopada ponovno na dug obračunavaju zatezne kamate koje se šest mjeseci nisu obračunavale. Uz to je, kaže on, upitna i regularnost preporuke jer preporuka je nešto što pravni sustav ne poznaje. Ovršni postupak je, zaključuje, reguliran zakonima, a ne preporukama pa se nameće pitanje zašto nije donesen zakonski akt, a ne preporuka da ovrhe idu u tri vala.

“Ključno je, međutim, hoće li se kroz te preporuke osigurati jednakost. Netko tko je predao ovršni prijedlog u ponedjeljak 19. listopada prije će ići u proceduru od onoga tko ga je, primjerice, predao još u kolovozu. To i vjerovnike i dužnike stavlja u nepovoljan položaj”, govori Madirazza. Smatra da su ovrhe i dugovanje već dugi niz godina sistemski problem Hrvatske. Dio problema je, pojašnjava, svakako u neurednom shvaćanju obveza koje treba plaćati o čemu se nikada nije vodila ozbiljna rasprava niti su se nudila ozbiljna rješenja.

“Dio potraživanja u ovrhama proizlazi iz korištenja mobilnih telefona odnosno stvari koje nisu vezane uz osnovne životne potrebe. Uz to se pojavljuju određene osobe koje neuredno izvršavaju svoje obveze ne zato što ne mogu, nego su jednostavno – neuredne. A suštinski problem je niska svijest o dužnosti i korisnosti urednog poštovanja svojih obveza. To se vidi iz visokog broja sudskih postupaka. To znači da ljudi ne žele dogovorno riješiti svoje odnose, nego se radije obraćaju sudu da ostvare svoja prava. Tim problemom se treba baviti interdisciplinarno”, komentira Madirazza koji kao jedan primjer navodi kako u Hrvatskoj ni nakon 25 godina nisu riješene zemljišne knjige i ima mnogo neriješenih imovinskih odnosa. Razlog tome, prema njegovu mišljenju, treba tražiti u činjenici da ljudi u Hrvatskoj nisu naviknuti rješavati svoje probleme. I tako se problemi gomilaju.

“Nisam vidio analize koje bi bile podloga odluci da se proglasi šestomjesečni moratorij na ovrhe. Pretpostavljam da se na to išlo zbog pogoršanja ekonomske situacije zbog covida-19. Sada treba vidjeti u kojoj se mjeri ekonomska situacija stvarno pogoršala jer je država velikim sredstvima pomogla gospodarstvu, a ni turistička sezona nije bila tako loša kao što se činilo na proljeće. U svakom slučaju, ovom mjerom suštinski nije riješeno ništa, nego je samo odgođen problem”, zaključuje Madirazza. Objašnjava kako je dužnik, kada primi rješenje o ovrsi, pozvan da plati svoj dug uvećan za troškove postupka.

“Svi daljnji troškovi, kao i blokada računa, posljedica su toga da dužnik neće platiti. Iz prakse znam da se dužnike uredno više puta obavještava o njihovim dugovanjima. I svejedno ne plate. Sistem blokade računa funkcionira dobro jer je dužniku teško izbjeći naplatu ako raspolaže sredstvima. Moratorij je pak dužnicima omogućio da u kraćem razdoblju slobodno koriste račune. Mogli su tako i s njih podići sav novac. Stoga je moguće da će vrlo malo dugova biti naplaćeno”, procjenjuje Josip Madirazza, koji predviđa da će se u narednih nekoliko mjeseci značajno povećati broj ovršenika i iznosi dugovanja.

Komentar o provođenju ovrha i posljedicama moratorija Globus je dobio i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

“Već godinama HUP traži ukidanje ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima. Nelogično je i nepotrebno da poslodavci sudjeluju u kompliciranim i administrativno zahtjevnim postupcima ovrhe koje su stvar vjerovnika i dužnika, a ne tvrtki. Poslodavce, osobito male, treba izuzeti iz postupaka prisilne naplate potraživanja jer su prekomplicirani i administrativno prezahtjevni, osobito za male poduzetnike. Važno je osigurati i uvjete za brži prihvat oporavljenih dužnika. Trenutno su mnogi od njih diskriminirani i ostaju na kojekakvim crnim listama iako su podmirili svoje obveze”, ističu u HUP-u i napominju kako bi bilo dobro digitalizirati ovršni postupak, osobito dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave FINA-i u obliku elektroničke isprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 09:10