ZA ZDRAVO ZDRAVSTVO

Inicijator najvećega liječničkog prosvjeda u Hrvatskoj: ‘Maknite politički podobne s vodećih funkcija u zdravstvu‘

‘Hrvatskoj prijeti kolaps zdravstvenog sustava, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti‘, rekao je dr. Marin Smilović

Dr. Marin Smilović

 Dragan Matic/Cropix

„Imao sam razne ponude iz inozemstva. Ostao sam ovdje jer zajedno s kolegama iz Inicijative želim mijenjati sustav, no to najviše ovisi o vladajućima koji trebaju napraviti neke poteze i s vodećih pozicija maknuti ljude koji su na njima samo zbog politike. Većina poteza može se napraviti vrlo brzo i rezultati bi bili vidljivi u roku od samo nekoliko mjeseci”, kaže prvi gost u Globusovoj emisiji „Ordinacija“ dr. Marin Smilović, specijalist kliničke radiologije u Županijskoj bolnici Čakovec.

On je ujedno član Organizacijskog odbora Inicijative mladih liječnika koja je nedavno organizirala najveći prosjed liječnika ikada održan u Hrvatskoj. Otkriva kako ih je nakon prosvjeda primio ministar zdravstva Vili Beroš, no konkretna obećanja od njega nisu dobili.

„Povijest hrvatske zdravstvene administracije uči nas da možemo vjerovati samo provedenim projektima. Problemi nikako da se riješe i mi mislimo da je dosta pokušavanja i da što prije treba početi s konkretnim mjerama. Ima dosta toga što se podudara u našim zahtjevima i idejama Ministarstva jer govorimo o problemima koji su prisutni već duži niz godina i o kojima su provedene razne rasprave. Naši se prijedlozi od njihovih najviše razlikuju po rokovima izvršenja. Mi tražimo brzo rješavanje svih problema, već do kraja ove ili početkom sljedeće godine jer većina naših zahtjeva ne traži značajnija financijska ulaganja, nego samo političku volju. Vjerujem u reformu jer je u Inicijativi odlična skupina ljudi koji imaju povjerenje i obvezu dobivenu od nekoliko stotina naših kolega da riješe probleme i mi to shvaćamo vrlo ozbiljno. Vremena za odgađanje više nema i svatko tko želi dobro hrvatskom zdravstvu treba shvatiti da se promjene moraju dogoditi već danas”, govori Smilović.

Naglašava kako se mnoge promjene koče zbog straha od gubitka političkih bodova i krivog dojma da će zdravstvo uvijek nekako funkcionirati. Također, dodaje, velike probleme stvara cijela vojska podobnih i nesposobnih ljudi na rukovodećim mjestima u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

„Na razgovor s vama sam došao s dežurstva. Na mom odjelu ima dosta radiologa i nije tako loše, ali postoje mnoge bolnice i druge ustanove gdje kolege imaju 8 ili 9 dežurstava mjesečno, što znači da ih uopće nema kod kuće. Imaju brojne prekovremene sate. Održavamo zdravstveni sustav našom dobrom voljom da ostanemo u tim bolnicama i pomažemo ljudima. Ne znam niti jednoga svojega kolegu koji ne radi puno, ali vjerojatno u svakom sustavu postoje iznimke. Većina liječnika radi iznad gornjih granica određenih zakonom i pravilima struke. Jedan je od naših glavnih zahtjeva kontrola kvalitete i količine obavljenog posla kako bi se izbjegli slučajevi da pojedinci ne rade dovoljno na svom radnom mjestu, a onda odlaze u privatne klinike gdje liječe pacijente koje su mogli liječiti u matičnoj javnoj ustanovi”, otkriva Smilović dodajući da je nezadovoljstvo uvjetima rada glavni faktor zbog kojeg liječnici odlaze u inozemstvo. Kaže da bez prekovremenih sati liječnik specijalizant zarađuje 8600 kuna, a specijalist 11.000 kuna.

image

Dr. Marin Smilović tijekom gostovanja u emisiji Ordinacija

Dragan Matic/Cropix

„Hrvatskoj prijeti kolaps zdravstvenog sustava, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje će u sljedećih pet godina 700 do 800 liječnika otići u mirovinu, a nema ih tko zamijeniti. Hrvatska je tek nedavno počela s intenzivnijim programom raspisivanja specijalizacija, no to neće biti dovoljno da pokrijemo rupe u sustavu”, naglašava Smilović. Treba nam, tvrdi on, hitna administrativna reorganizacija, uvođenje e-Kartona, korekcija sustava uputnica, smanjenje lista čekanja uvođenjem telemedicine, izrada jasnih nacionalnih smjernica za liječenje pojedinih zdravstvenih poremećaja...

Kako je danas regulirano pravo liječnika da nakon školovanja u Hrvatskoj odu u inozemstvo i što bi trebalo mijenjati?

„Imamo ugovore koje nazivamo robovlasničkima jer predviđaju penalizacije za one koje odu iz sustava, i to ne samo iz države. Naprimjer, liječnik iz bolnice u Varaždinu ode na specijalizaciju u Zagreb i ondje upozna djevojku koja radi u bolnici u Karlovcu i oni zasnuju obitelj. Ako oni žele živjeti i raditi na istome mjestu, recimo u Karlovcu, liječnik iz Varaždina mora plaćati penale iako će raditi u javnom zdravstvenom sustavu. Penalizacija nije način za zadržavanje liječnika, nego su potrebne pozitivne mjere. Po sadašnjim ugovorima, nakon pet godina liječnici specijalisti mogu ići kamo žele”, objašnjava Smilović.

image
/Hanza Media
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 17:30