Ivica Lovrić jedan je od najbližih suradnika Milana Bandića. Na čelu ureda za obrazovanje Zagreba je punih 11 godina. Razgovarali smo o obnovi škola i vrtića nakon zagrebačkog potresa, školovanju u vrijeme koronakrize i o predstojećim lokalnim izborima.
Nakon potresa u Zagrebu utvrđena je šteta na 175 gradskih škola i vrtića. Koliko ih je do danas obnovljeno i koliko se još treba obnoviti?
- Do danas smo uspjeli obnoviti 161 objekt. Radovi na Dječjem vrtiću “Petar Pan” na Kuniščaku bit će gotovi do kraja ove kalendarske godine i tako će, baš kao što smo i planirali, do konca ove godine biti obnovljena 162 objekta. Preostaje još njih 13, a njihova će obnova trajati sljedećih godinu dana, a za neke i do dvije godine, ovisno o obujmu štete. Važno je reći da su na 11 od spomenutih 13 objekata radovi na obnovi i sanaciji štete već u tijeku. Zadovoljni smo jer je obavljen uistinu velik posao. U nekim je školama šteta bila milijunska, poput V. gimnazije, gdje trošak obnove iznosi 9 milijuna kuna. Najvažnije je što je otklanjanje štete na svim oštećenim objektima obavljeno sukladno uputama statičara i po svim pravilima struke.
Koliko je novca ukupno uloženo i odakle novac?
- Šteta na ova 162 objekta iznosi 140 milijuna kuna i zasad se spomenuti troškovi financiraju isključivo iz proračuna Grada Zagreba. Šteta na preostalih 13 objekata znatno je veća. Primjera radi, samo šteta na Osnovnoj školi Bukovac, koja zahtjeva uklanjanje cijelog objekta, izuzev školske sportske dvorane, i izgradnje novog školskog objekta, iznosi preko 100 milijuna kuna.
Zar država nije ništa pomogla?
- U redovitom smo kontaktu s ministrom Fuchsom i njegovim suradnicima kojima smo upravo jutros poslali kompletne podatke o dosadašnjim troškovima obnove te procjenu troškova obnove za preostalih 13 objekata. Ozbiljne su naznake da će se troškovi obnove financirati iz Fonda solidarnosti Europske unije. Rok za trošenje sredstava iz spomenutog fonda iznosi svega 18 mjeseci te je olakšavajuća okolnosti što smo napravili uistinu ogroman iskorak u obnovi škola i vrtića. Naime, većina objekta već je obnovljena, a za preostalih 13 potrebna dokumentacija je završena ili u fazi završetka te obnova zagrebačkih škola i vrtića tako udovoljava svim uvjetima i kriterijima za povlačenje navedenih sredstava.
Što kažu profesori i učenici koji ne mogu pohađati nastavu u svojim školama jer su oštećene u potresu?
- 100.000 zagrebačkih učenika i oko 36.000 predškolaca normalno su započeli ovu pedagošku godinu. Sustav funkcionira bez posebnih poteškoća. Učenici iz pet osnovnih škola, pet srednjih i dvije plesne škole koje su u procesu temeljite obnove raspoređeni su u 26 drugih škola, a učenici iz oštećenog Učeničkog doma Ante Brune Bušića smješteni su u Učeničkom dom Novi Zagreb. Riječ je o preseljenju oko 6.500 učenika, međutim, zahvaljujući angažmanu i entuzijazmu nastavnika i drugih djelatnika, kako oštećenih škola, tako i škola koje su učenike primile, odgojno-obrazovni proces odvija se bez poteškoća. Riječ je, a posebice kad u obzir uzmemo i pandemiju koronavirusa, o održavanju nastave u otežavajućim, dosad praktički neviđenim okolnostima, i koristim priliku zahvaliti se svim djelatnicima škola i vrtića za njihov trud i zalaganje. Iz svega navedenog vidljivo je koliko je bilo važno žurno obnoviti škole i vrtiće - u protivnom 60.000 zagrebačke djece i učenika danas ne bi moglo biti u svojim školama i vrtićima.
Kako komentirate Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa?
- Grad je doista aktivno sudjelovao u pripremi zakona. Imali smo niz primjedbi i sugestija koje su većim dijelom i usvojene. Kao što je gradonačelnik rekao, taj zakon je nastao u jednoj sinergiji grada i države. Osobno mislim da je zakon dobar i predstavlja kvalitetnu podlogu za sveobuhvatan proces sanacije koji nam predstoji. Možemo se samo nadati njegovoj što bržoj primjeni.
Osim zbog potresa, ova školska godina je posebno teška i zbog pandemije koronavirusa. Je li se Grad uspio uhvatiti ukoštac sa svim izazovima koje je virus postavio pred škole?
- Tijekom priprema za novu školsku godinu s nadležnim epidemiološkim službama i ministrom Fuchsom usuglašeno je da je najbolje započeti s redovitom nastavom za sve učenike. Nakon 4 tjedna nastave sa sigurnošću možemo ustvrditi da početak škole i odvijanje redovite nastave u školama, naravno, uz provođenje određenih epidemioloških mjera, nisu pospješili širenje virusa. Gotovo sve zagrebačke škole imaju redovitu nastavu po modelu A i do danas nije došlo do značajnijeg širenja virusa. Danas, 2. listopada, nakon 4 tjedna nastave, imamo 44 zaražena učenika i 15 djelatnika u školama, dok u vrtićima nemamo niti jedno zaraženo dijete te 5 zaraženih zaposlenika. Uzevši u obzir činjenicu da u zagrebačkim školama i vrtićima svakodnevno boravi 150.000 djece, učenika i djelatnika, mislim da možemo biti zadovoljni s trenutnom epidemiološkom situacijom. Daj Bože da tako i ostane.
Valja također istaknuti da je Grad Zagreb u cijelosti primijenio sve propisane epidemiološke mjere. Primjera radi, ustrojene su čak 64 skupine produženog boravka više nego što ih je bilo prošle školske godine, upravo s ciljem izbjegavanja miješanja učenika iz različitih razreda. Također, Grad je osigurao zaštitne maske za sve učenike i zaposlenike, dovoljne količine dezinfekcijskih sredstava i druge zaštitne opreme te su osigurani svi materijalni preduvjeti za prevenciju širenja zaraze.
U kolovozu ste poslali apel Ministarstvu obrazovanja da žurno dopusti zapošljavanje tehničkog osoblja u školama jer nije bilo dovoljno čistačica i domara. Jeste li ih zaposlili?
- Ključni je problem bio što ministrica Divjak u svojem mandatu, koji je trajao nepune četiri godine, nije dopuštala zapošljavanje tehničkog osoblja, unatoč opravdanosti zahtjeva za novim zapošljavanjem, poput činjenice da domar ili nekoliko čistačica škole idu u zasluženu mirovinu. Nadalje, državni pedagoški standard točno propisuje broj spremačica, domara i ostalog pomoćnog i tehničkog osoblja s obzirom na kvadraturu i broj djece u nekoj školi, a postojeći su djelatnici uslijed kontinuiranog neizdavanja suglasnosti za nova zapošljavanja bili primorani obavljati posao koji višestruko premašuje njihove mogućnosti i propisane norme. O problemu nedostatka pomoćnog i tehničkog osoblja upozoravali smo i mi, kao osnivač, i ravnatelji i udruge i sindikati. Unatoč svemu tome, ministrica nije dopuštala nova zapošljavanja. Zašto? Možda zato što je sav novac trebalo usmjeriti na kupovinu strane informatičke opreme kojoj već pomalo istječe rok trajanja. U prvom službenom razgovoru o spomenutom sam problemu obavijestio ministra Fuchsa i odobrenja za zapošljavanja već su krenula. Ministar je pokazao razumijevanje, a to je od iznimnog značaja, posebice uzevši u obzir činjenicu da u mjerama zaštite od covida spremačice i domari imaju posebno važnu ulogu.
Što mislite o ideji uvođenja nacionalnih ispita na kraju osnovne škole? Jesu li oni potrebni?
- Nacionalni su ispiti apsolutno potrebni, ali ne samo na kraju osnovne škole. Hrvatska već 14 godina primjenjuje sustav vanjskog vrednovanja kroz državnu maturu, a dosadašnje iskustvo, baš kao i iskustvo drugih zemalja, nalaže da se postojeći sustav treba temeljito preispitati i izmijeniti. Potrebno je žurno uvesti sustav nacionalnih ispita koji bi se provodili od 5. razreda osnovne škole pa sve do kraja srednje škole. Takav sustav nacionalnih ispita ne podrazumijeva ni ovakvu državnu maturu kakvu sada imamo ni malu maturu na završetku osnovne škole. Model nacionalnih ispita zasigurno je najobjektivniji i za Republiku Hrvatsku najprimjereniji model vanjskog vrednovanja.
Mislite li time riješiti problem inflacije odlikaša koja devalvira cjelokupni obrazovni sustav?
- Svakako. Mislim da bi se Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja trebao što žurnije usmjeriti na osmišljavanje sustava nacionalnih ispita. Rezultati državne mature u proteklih nekoliko godina, kao i činjenica da sve više fakulteta uvodi svojevrsne prijemne ispite, pokazuju da državna matura gubi svoj temeljni smisao. Nadalje, poseban problem koji prati državnu maturu predstavljaju pripreme za polaganje mature kojima je stvoren paralelni sustav koji, s jedne strane, roditeljima stvara dodatni, i to značajan, financijski teret, a s druge strane degradira i u pitanje dovodi redoviti sustav obrazovanja i nastavnike koji časno rade svoj posao.
Mišljenja sam da je potrebno, i to žurno, temeljito analizirati i propitati sustav državne mature te razviti kvalitetan sustav nacionalnih ispita kao preduvjet kvalitetnog vanjskog vrednovanja obrazovanja, što će, vjerujem, zaustaviti problem hiperinflacije petica. Istaknut ću informaciju da je prošle školske godine gotovo 53 posto učenika osnovnih i srednjih škola, njih 240.000, završilo školsku godinu s ocjenom odličan, a podatak koji je još frapantniji jest da je gotovo 100.000 učenika, dakle svaki drugi odlikaš, školsku godinu završio s zaključnom ocjenom 5.0, što je porast od 35 posto učenika s prosjekom 5.0 u samo šest godina.
Prošla je školska godina, zbog pandemije koronavirusa, a u Zagrebu i potresa, uistinu bila specifična, međutim hiperinflacija odlikaša i superodlikaša dugogodišnji je problem koji značajno opterećuje sustav i otežava redoviti rad, a posebice upis učenika u srednje škole i na fakultete. Nacionalni se ispiti redovito provode u većini europskih zemalja te su sastavni dio sustava odgoja i obrazovanja većine zemalja Europske unije. Imajući u vidu sve navedeno, smatram da bi nacionalni ispiti, budu li kvalitetno osmišljeni i provedeni, mogli biti temelj za praćenje, usporedbu i podizanje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja te, iz tog aspekta, pozdravljam njihovo uvođenje.
Zagreb je jedan od rijetkih gradova u kojemu se otvaraju nove škole u Hrvatskoj. Možemo li u budućnosti očekivati još škola i vrtića ili nekih drugih novih projekata, ili se zbog potresa i pandemija ipak sve usporava?
- Od 2000. godine i prvog gradonačelničkog mandata Milana Bandića demografija i obrazovanje prioriteti su gradske uprave. Fascinantan je podatak da je od gotovo 450 odgojno-obrazovnih objekata, vrtića, osnovnih i srednjih škola koliko ih Zagreb ukupno ima danas, u ovih dvadeset godina mandata Milana Bandića dograđena ili novootvorena jedna trećina njih. Uzevši u obzir činjenicu da se škole u Zagrebu organizirano grade već 200 godina, zaista je hvalevrijedno što je čak jedna trećina njih sagrađena ili dograđena u posljednjih 20 godina. Primjera radi, samo u posljednje dvije godine u Gradu Zagrebu otvoreno je sedam novih dječjih vrtića, šest osnovnih škola, jedna srednja škola i šest školskih sportskih dvorana, a dvije su škole značajno nadograđene. I danas se, unatoč potresu i pandemiji, gradi i dograđuje na brojnim lokacijama. Odgoj i obrazovanje, izgradnja dječjih vrtića i škologradnja ključni su prioriteti ove gradske uprave, te pandemija i potres ne smiju i neće utjecati na tijek postojećih i razvoj novih projekata te daljnje unapređivanje nadstandarda u sustavu odgoja i obrazovanja Grada Zagreba.
Koliko godina ste na čelu Gradskog ureda za obrazovanje. Koji su to projekti na koje ste najviše ponosni, a kod kojih vam je žao što ih još niste ostvarili?
- U obrazovnom sam sustavu 32 godine, a pročelnik sam Ureda za obrazovanje više od 11 godina. Uzevši u obzir činjenicu da je primarna zadaća Grada Zagreba kao osnivača izgradnja odgojno-obrazovne infrastrukture i razvoj projekata i programa, tzv. nadstandarda, s ponosom mogu naglasiti da problem koji je postojao u trenutku kad sam došao na čelo ovog ureda, kada je u Zagrebu bilo oko 6000 predškolaca koji nisu mogli dobiti mjesto u gradskom vrtiću, ne postoji već pet godina. Naime, od 2009. do 2015. godine Grad Zagreb povećao je kapacitete vrtića za gotovo 7000 mjesta, a škologradnja i gradnja vrtića, kao što vidite, idu i dalje, upravo s ciljem povećanja dostupnosti i pristupačnosti sustava odgoja i obrazovanja, i to na način da se škole i vrtići što je moguće više približavaju kako potrebama, tako i mjestu stanovanja roditelja. Također, ponosan sam na činjenicu da danas u produženom boravku imamo 5500 učenika i 300 skupina više nego prije desetak godina. Svaki drugi zagrebački učenik od prvog do četvrtog razreda osnovne škole danas ide u produženi boravak te Grad Zagreb ima više skupina i djece uključene u produženi boravak nego ostatak Republike Hrvatske zajedno. Nadalje, Grad Zagreb prvi je u Hrvatskoj razvio sustav kvalitetne, pravilne prehrane djece u vrtićima i školama, sustavno i kontinuirano unapređuje kvalitetu prehrane, a djeci i učenicima osigurava dostupnost raznovrsnih obrazovnih, rekreativnih, sportskih i drugih sadržaja. Ono na što sam najponosniji jest činjenica da su svi programi i projekti koji se svakodnevno provode u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba iznimno socijalno osjetljivi te tako dostupni svakom zagrebačkom djetetu.
Ono po čemu se Zagreb uklapa u hrvatski prosjek i čime nisam zadovoljan jest rad s darovitom djecom te se u vremenu pred nama moramo posebno baviti stvaranjem zakonskih preduvjeta i implementacijom programa za darovitu djecu.
Iduća godina ključna je za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Sedmi put mu je ključna. Održavaju se lokalni izbori. Poznavajući gradonačelnika Zagreba, ne bi li bilo veliko iznenađenje kad se on ne bi kandidirao za još jedan mandat?
- U posljednjih 20 godina u svakom je području u Gradu Zagrebu napravljen znatan iskorak, odgojno-obrazovni sustav i dosad spomenuti rezultati samo su jedan od primjera, te su provedeni brojni programi i projekti kojima je značajno unaprijeđen standard i svakodnevni život građanki i građana Grada Zagreb. Građani su na šest proteklih lokalnih izbora valorizirali rad gradonačelnika i gradske uprave te ga na svakim izborima iznova birali za svog gradonačelnika. S obzirom na brojne projekte koji su ostvareni u proteklom mandatu, ne vidim razloga zašto se gradonačelnik ne bi ponovno kandidirao i dobio povjerenje građana. Međutim, konačnu odluku o kandidaturi ipak će donijeti on sam.
Mediji spekuliraju da su se neki ljudi iz najužeg Bandićeva tima umorili: Kalinić, Kojić, Jelena Pavičić-Vukičević... Kao da vam se tim osipa. Jeste li se i vi umorili?
- Ne primjećujem da se tim osipa, no najvažnije je to da se gradonačelnik nije umorio.
Može li gradski proračun izdržati sva ta opterećenja koja je donijela pandemija i potres? Kakvo će biti stanje s financijama u 2021. godini?
- To je pitanje, prije svega, za Ured za financije, ali ono što vidimo jest da Grad sve svoje obaveze zasad izvršava redovito. Sasvim sigurno da se preusmjeravanje poreznih prihoda prethodnih godina, potres i posljedice ekonomske krize zbog pandemije koronavirusa reflektiraju na punjenje gradskog proračuna. Upravo stoga pozdravljamo najave premijera i ministra Marića sa sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina održanog u Gospiću prije nepunih mjesec dana o razvoju i primjeni modela kompenzacije onih sredstava koja su lokalnim i regionalnim samoupravama poreznim preusmjeravanjima oduzeta, kao i najavu da će novac koji Grad Zagreb redovito uplaćuje u Fond za poravnanje za ravnomjeran razvoj drugih jedinica lokalne samouprave, a u proteklih je 13 godina riječ o više od 10 milijardi uplaćenih kuna od strane Grada Zagreba u taj fond, ubuduće ostajati u Zagrebu. Uvjerenja sam da će gradski proračun izdržati sva opterećenja prouzrokovana koronavirusom i potresom te će materijalna, socijalna i druga prava građanki i građana Grada Zagreba ostati nepromijenjena, a ustrajat ćemo u tome da ona budu još i veća.
Kad bi mogla završiti obnova Zagreba?
- Na tragu iznesenih podataka, mogu jamčiti da će obnova posljednje potresom oštećene škole biti završena do 1. rujna 2022. godine, međutim mišljenja sam da će za temeljitu obnovu Zagreba od potresa biti potrebno barem jedno desetljeće. I ako bude tako, moći ćemo biti zadovoljni. Ovdje ne govorim samo o stavljanju objekata u funkciju, to može biti završeno i ranije. Temeljita obnova po svim uzusima struke, dovođenje objekata u stanje znatno veće otpornosti za neke, ne daj Bože, buduće potrese, očuvanje materijalne i kulturne baštine, obnova, transformacija i revitalizacija objekata, posebice onih u Donjem i Gornjem gradu, sve to zahtijeva određeno vrijeme. Vlada je ukupnu štetu od potresa procijenila na 86 milijardi kuna, i to je posao koji se ne može napraviti za godinu ili dvije.