Došli smo do prijelomnog trenutka tehnološke ekspanzije i ako nastavimo razmišljati linearno kao do sada, to bi za nas moglo biti pogubno jer su velike šanse da nam posao za pet godina bude potpuno drugačiji, a za deset sasvim suprotan od onoga što danas radimo – govori jedan od najcjenjenijih europskih futurologa Gerd Leonhard koji godišnje održi stotinjak predavanja uglavnom za poslovne ljude i političare i ne krije da najčešće pitanje koje mu postave iz publike glasi što će se dogoditi u budućnosti. No, jedna od njegovih osnovnih teza glasi da on ne predviđa budućnost, nego je promatra.
U definiciji futurologije koju nalazimo u enciklopedijama riječ je o disciplini koja se bavi čovjekovom budućnošću - istražuje i predviđa mogućnosti tehnološkog i društvenog razvoja. Osnivačem joj se smatra Ossip Flechtheim, koji je futurologiju definirao kao znanost o kretanju civilizacije koja ima revolucionarni, složeni i alternativni karakter. Kako je futurolozima ipak cilj davati kratkoročne i dugoročne prognoze, njihovim se uslugama u zapadnom svijetu koriste i brojne kompanije. Procjene su da u SAD-u danas radi od 500 do 1000 profesionalnih futurologa, a s velikom se sigurnošću može tvrditi da ih niti jedna hrvatska tvrtka nema među svojim zaposlenicima. Predavanje koje je Leonhard prošli tjedan održao u Zagrebu na konferenciji Future Tense privuklo je dosta poslovnih ljudi, pa tako i predsjednike uprava nekih poznatih i velikih tvrtki.
Umjetna inteligencija podrazumijeva kompjuterske sisteme koji podatke i informacije pretvaraju u znanje. Danas softveri jedu svijet, a umjetna inteligencija će uskoro pojesti softver. No, postavlja se ključno pitanje - gdje je tu čovjek? Trebamo razmišljati o digitalnoj etici jer tehnologija nema etiku. Ne ubija oružje, nego ljudi. Ako smo nešto izumili, moramo za to biti odgovorni. Ljudi kao konzumenti u pravilu vole tehnologiju, ali ne vole da ona njima upravlja. Da bi postigli ravnotežu između tehnologije i humanosti, trebat će nam posebne agencije za zaštitu humanosti jer nam prijeti opasnost da se mi ljudi pretvorimo u tehnologiju”, objašnjava Leonhard čija tvrtka TheFuturesAgency sa sjedištem u švicarskom Zürichu radi u više od 50 zemlja svijeta i okuplja 30-ak futurologa. Za to zanimanje ne postoji formalna naobrazba, pa je tako Leonhard u rodnom Bonnu studirao teologiju te 1982. otišao u SAD i na Berklee Collegeu studirao glazbu i izgradio karijeru profesionalnog glazbenika, skladatelja i aranžera. U futurološkim je krugovima poseban ugled stekao 2016. kad je objavio knjigu “Technology vs. Humanity”, odnosno “Tehnologija protiv humanost” koja nosi i podnaslov – sudar čovjeka i stroja – a smatraju je manifestom digitalnih prava jer istražuje razna područja ljudskoga života na koja bitno utječe tehnologija, a ne postoji regulatorna politika. U knjizi pokušava odgovoriti na pitanje kako upravljati eksponencijalnim razvojem znanosti i tehnologije na optimalan način kako bi one ispunile svoju primarnu funkciju – služiti ljudima. Stoga se smatra vodećim glasom u raspravama koje se širom svijeta vode o digitalnoj transformaciji.
Prema njegovim riječima, gotovo sve što radimo bilježi se u digitalnom obliku u nekom oblaku, a velike tehnološke kompanije poput Netflixa i Facebooka znaju svašta o nama.
“Ne bismo smjeli izgubiti pravo da budemo – samo ljudi, a to znači da ponekad budemo neprimijećeni ili da budemo neefikasni jer nismo strojevi. Zahvaljujući novim tehnologijama ostvaruju se značajne zarade, no očito ne ulažemo u humanost ni blizu koliko u razvoj tehnologije. Inteligentni strojevi promijenit će svijet više nego išta ikada. Neće više biti rutinskih poslova. Za deset godina strojevi će sami peći hamburgere i voziti automobile. Rutinske aktivnosti postat će nebitne, ali to ne znači da će ljudski rad postati suvišan. Istina, mnogo će ljudi ostati bez posla jer će ih u digitaliziranim i automatiziranim procesima zamijeniti strojevi koji će po potrebi ljudima govoriti što treba raditi. No zato će postati vrednije ono što se ne može digitalizirati, a to su emocije poput ljubavi ili empatije. Za razliku od strojeva, čovjek ima socijalnu i emocionalnu inteligenciju. Žene imaju izraženiju emocionalnu inteligenciju od muškaraca i zato će se lakše prilagoditi budućnosti. Prilikom zapošljavanja novih radnika tvrtke sve više od njih očekuju emocionalnu inteligenciju. Prije deset godina poslodavci su izbjegavali radnike koji kritički razmišljaju, a danas im je to važno. Ljudska etičnost, kreativnost i maštovitost sve više će se cijeniti. Bit će važnije biti human nego pametan, odnosno očekivat će se ne samo da je netko dobar radnik i stručnjak nego i dobar čovjek. Kompjuteri će biti inženjeri, znanstvenici i matematičari, a nama je jedina šansa za budućnost da ostanemo ljudi jer ljudsko društvo bez etike može samo izumrijeti”, zaključuje Gerd Leonhard.
Svima preporučuje da malo vremena posvete razmišljanju o budućnosti odnosno stvarima koje im s danas čine besmislenima. Prema njegovu mišljenju, nije poanta digitalne revolucije da budemo efikasniji jer za to postoje strojevi, nego da smo zadovoljni. Mobiteli su nam, kaže, već postali poput drugog mozga jer u njima pohranjujemo brojne podatke, a za sedam ili osam godina pametni telefoni će imati milijun puta jače karakteristike i neograničene mogućnosti povezivanja te će tako postati globalni mozak. To bi, dodaje, moglo biti i kontraproduktivno jer ćemo manje koristiti vlastiti mozak. Vrlo je izvjesno da više uopće nećemo moći i znati funkcionirati bez interneta. Jesmo li, pita se, koristeći Google karte zaboravili samostalno se snalaziti na gradskim ulicama.
“Imamo nuklearno oružje, ali ga očito znamo kontrolirati. U budućnosti će biti sve teže kontrolirati strojeve. Ipak, neće nas strojevi ni osvojiti ni ubiti, ali je opasnost da ćemo mi postati sve sličniji njima. Zato trebamo djecu učiti da ostanu ljudi, da budu emotivni i kreativni i da imaju karakter koji strojevi nikada neće imati. Strojevi trebaju čovjeku ostati samo alat”, govori Gerd Leonhard, koji predviđa da će se životni vijek ljudi uskoro produžiti na prosječnih sto godina, što će predstavljati veliki izazov za mirovinske sustave.
“Kao što nekada nismo mogli zamisliti život bez struje i vode, tako danas više ne možemo živjeti ni bez interneta”, slaže se švedski futurolog Aric Dromi, osnivač strateškog think tanka Tempus.Motu i član UNLEASH inovacijskog tima s fokusom na održive razvojne ciljeve UN-a. Ističe kako su djeca nekoć maštala da će biti filmski glumci, a danas žele postati youtuberi koji izvrsno zarađuju tako da svaki dan stavljaju na Youtube svoj video od nekoliko minuta. Dromi predviđa procvat tzv. gig ekonomije što znači da će za nekoliko godina polovica zaposlenih biti freelanceri, odnosno slobodni radnici s kratkoročnim ugovorima.
Donald Trump postao je američki predsjednik dobrim dijelom i zato što je imao jaku kampanju na Twitteru, koji je postao medij kojem ljudi vjeruju više nego i jednom drugom. Postali smo ovisni o ekranima mobitela i tableta i preko njih se sve više odvijaju i poslovi. Kad uhvatimo slobodni trenutak, idemo na društvene mreže, stalno dodirujemo taj ekran jer nam u tim trenucima tijelo luči serotonin. Slike na ekranima imaju sve bolju rezoluciju. Ako iz kuće izađemo bez mobitela, osjećamo se kao da smo goli. Posljedica te ovisnosti je da su ljudi sve manje zainteresirani za druženje i seks”, zaključuje Dromi koji se specijalizirao za trendove s područja znanosti i tehnologije, ekonomije, politike, demografije i zaštite okoliša. Uvjeren je da radna mjesta ne uništava tehnologija, nego da to čine političari.
“Možda uskoro uopće neće biti važno koje je boje odjeća koju nosimo ili neka zgrada jer ćemo moći digitalno na njih aplicirati boju koju želimo”, govori Dromi te dodaje kako Google zna svašta o nama – na primjer kamo idemo, tko su nam prijatelji, koji su nam planovi za budućnost – i na temelju toga nam nudi razne sadržaje koji bi nas mogli zanimati. Pita se koliko poslodavci znaju o svojim zaposlenicima. Pretpostavlja da ćemo za desetak godina svi imati ugrađene čipove.
“Strojevi danas znaju bolje očitati kardiogram od nekih liječnika. Budući da već učimo kompjutere kako razmišljati, možda će u jednom trenutku postati pametniji od nas. Moguće je da ćemo za 15 godina imati mobitele koji su pametniji od nas. Tehnologija nas preuzima, a time se otvaraju brojna etička pitanja poput ovog – varaš li ženu ako vodiš ljubav s robotom? U Torontu je nedavno otvorena javna kuća s lutkama za seks. Ako se takav trend nastavi, možda će pridonijeti smanjenju trgovine ljudima i seksualnog nasilja nad ženama. Je li u redu da ti hladnjak, kada ga otvoriš, kaže da ne bi trebao jesti jer si se udebljao?” pita se Aric Dromi, koji se nada da će jednog dana postojati i pametni stroj koji će znati sam spariti i složiti čarape. Njegov glavni savjet ljudima za vrijeme koje dolazi jest da ne smijemo izgubiti dvije važne ljudske osobine – kreativnost i znatiželju.
Britanski futurolog David Birch na glasu je kao najutjecajniji europski komentator novih načina plaćanja i digitalnih financijskih usluga. Ravnatelj je konzultantske agencije za digitalnu ekonomiju 15Mb i jedan od osnivača vodeće konzultantske agencije za transakcijske tehnologije Consult Hyperion i savjetnik nekih od najvećih svjetskih banaka i financijskih organizacija. On tvrdi da su gradovi danas glavni kreatori ekonomije, a ne države. Stoga smatra da bi gradovi trebali imati svoje valute. Tako bi primjerice londonska valuta trebala vrijediti više od one u drugim dijelovima Engleske.
“Nije logično da tako različite ekonomije kao što su Njemačka i Grčka imaju istu valutu. Ljudi će sve manje plaćati gotovinom. U Velikoj Britaniji se u gotovini provede samo jedna trećina svih transakcija, a u Švedskoj samo 13 posto. Ipak, količina gotovog novca sve je veća, što je očit dokaz da crno tržište dobro radi”, govori Birch koji je ostao neugodno iznenađen što u Zagrebu nije mogao karticom platiti kavu u kafiću jer on gotovinu gotovo uopće ne koristi. Također se, priznaje, uvjerio i kako je Englezima Hrvatska jako jeftina pa ga ne čudi što sve više njegovih sunarodnjaka dolazi ovamo na ljetovanje.
“U ljudskoj prehrani trendovi se ne mijenjaju tako brzo kao u nekim drugim područjima”, ističe britanska futurologinja Morgaine Gaye, koja se specijalizirala za prehranu. Predaje na sveučilištu Nottingham Trent u Londonu i sveučilištu Lund u Švedskoj, a savjetuje i brojne prehrambene kompanije.
Prije desetak godina mnogi su se smijali ideji da bismo mogli jesti kukce, a danas se bjelančevine dobivene od kukaca koriste u tisućama prehrambenih proizvoda. Kada je krajem 80-ih godina u Veliku Britaniju stigao sushi, većina ljudi je tvrdila da to nikada ne bi probala, a danas se normalno jede. Sve je popularnija i veganska prehrana. Trend je da hrana izgleda kao domaća, na primjer da keksi u istom pakovanju budu različitih oblika kao da su ispečeni kod kuće iako su strojno proizvedeni. Hrana se nudi u sve neobičnijim oblicima, a trend je i da se što manje hrane baci. No, i dalje smo ljudi i jedemo hranu, a ne pijemo pilule koje bi nam za nju bile zamjena”, kaže Morgaine Gaye, koja predviđa daljnji porast tržišta flaširane vode, pogotovo vode s raznim okusima koja je popularna među mlađom populacijom s obzirom na to da je u Europi prisutan značajan pad konzumacije alkohola među mlađima od 35 godina.
“Svijet je danas mnogo nestabilniji nego prije samo tri godine. Točno sam predvidjela Brexit i pobjedu Donalda Trumpa, a sada očekujem da će u narednih 12 mjeseci doći do kolapsa na Wall Streetu koji bi mogao pokrenuti svjetsku krizu poput one iz 30-ih godina prošloga stoljeća. Bit će sve više pobuna, ustanaka i prirodnih katastrofa poput cunamija. U porastu je depresija među mladim ljudima od samo 20 godina jer se sve više boje starenja i budućnosti. U takvom današnjem svijetu mijenjaju se i standardi ljepote, pa se tako u Japanu u posljednje vrijeme lijepima smatraju nepravilni zubi”, govori Gaye koja smatra da će u vremenu koje dolazi sve manje na cijeni biti materijalne stvari, a sve više znanje jer ono jedino čovjeka čini nepobjedivim.
