U nešto više od godinu dana otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila epidemiju covida-19, u Europskoj uniji umrlo je oko 580.000, u Hrvatskoj više od 5700, a u cijelom svijetu oko 2,7 milijuna ljudi. Zasad je jedino poznato oružje protiv ove zaraze cjepivo, no njega je na tržištu neusporedivo manje nego što su farmaceuti - čije su vakcine dobile odobrenje Europske agencija za lijekove (EMA) - obećali isporučiti u prvom tromjesečju ove godine. Čini se da je potpuno propao plan Europske komisije da naručenih 1,4 milijarde doza, što bi trebalo biti više nego dovoljno za njezinih 450 milijuna stanovnika, raspodijeli državama članicama.
Na razini EU procijepljeno je tek oko 8 posto stanovništva, a u Hrvatskoj i manje, dok je u Izraelu više od 60 posto ljudi primilo dozu koja ih štiti od zaraze koronavirusom. Europski političari, uključujući i hrvatsko državno vodstvo, sve glasnije optužuju proizvođače, odnosno farmaceutsku industriju, da su ih iznevjerili. Prikrivaju li time svoju vlastitu nesposobnost jer nisu dobro pregovarali? Ili je farmakoindustrija doista toliko moćna da drži u šaci i Europsku uniju i sve njezine članice?
Umirovljeni redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Igor Francetić vodeći je hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju koji godinama procjenjuje djelotvornost raznih vrsta lijekova.
„Neke multinacionalne kompanije, i to ne samo farmaceutske, postale su jače od države. Nema više velike kompanije koja je vezana samo uz jednu zemlju. Shizofrena je situacija da se od farmakoindustrije očekuje sentiment jer njezin proizvod treba ljudima pomoći i izliječiti ih. Kako farmakoindustrija funkcionira na principu profita, očito je da vrijedi pravilo - tko više plati, dobit će cjepivo“, objašnjava Francetić.
Prof. dr. sc. Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu u Zagrebu tvrdi da su proizvođači cjepiva izigrali Europsku uniju. „EU je unaprijed platila milijarde AstraZeneci da pokrije troškove i razvije cjepivo. Međutim, neke druge zemlje - recimo Saudijska Arabija ili Južnoafrička Republika - platile su pet puta više i dobile ga umjesto nas. To nije u redu.”
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da velike farmaceutske kompanije ne ucjenjuju države, nego se ekonomski racionalno ponašaju. „Prodale su dio prvih serija cjepiva i zemljama izvan EU koje su plaćale tržišnu cijenu, a ne umanjenu kao EU članice. Problem je u tome što Europska komisija nije s njima profesionalno pregovarala niti ugovorila precizne uvjete isporuke.”
* * *
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa!
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
