Iako je u Hrvatskoj zakonom zabranjeno posjedovati automatsko oružje, u privatnim arsenalima građani čuvaju tisuće primjeraka, među kojima je najpopularniji model AK 47, poznatiji kao kalašnjikov.
Ime je dobio po Mihailu Kalašnjikovu koji ga je u Rusiji konstruirao 1947. godine, a zbog svoje robusnosti, izdržljivosti i niske cijene bio je osnovno pješačko oružje u svim državama bliskima nekadašnjem sovjetskom bloku te u gotovo svim ratovima od završetka Drugog svjetskog rata do danas, pa tako i u Domovinskom ratu u Hrvatskoj.
Upravo je iz takve automatske puške 12. listopada ove godine oko 8 sati 22-godišnji Danijel Bezuk na Trgu svetog Marka ispalio više hitaca u smjeru trojice policijskih službenika koji su obavljali poslove osiguranja štićenih objekata pri čemu je teško ranio 31-godišnjeg policajca Oskara Fiurija. Pola sata nakon pucnjave na Markovu trgu policija otkriva kako je Bezuk na Jabukovcu počinio samoubojstvo vatrenim oružjem koje je ležalo pokraj njegova tijela, dok je na trećoj lokaciji na zelenoj površini pronađen kalašnjikov iz kojeg je, po svemu sudeći, pucao na policajce. U pretresu kuća u mjestu Kletište kod Kutine kojima se koristio mladićev otac, 59-godišnji Zdenko Bezuk, nađene su još dvije puške s optičkim ciljnikom i prigušivačem te 1169 komada raznog streljiva, te je Bezuk stariji prijavljen zbog nedopuštenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.
Ni najbolji poznavatelji oružja i stanja na tržištu ne mogu dati ni približno točne procjene koliko ljudi ilegalno posjeduje oružje i koliko komada. Neki spominju oko pola milijuna pištolja i pušaka. Na pitanje koliko oružja hrvatski građani posjeduju ilegalno, odgovor Globusu nisu mogli dati ni u MUP-u, ali napominju kako je dostupnost ilegalnog vatrenog oružja kod nas u prvom redu posljedica ratnih zbivanja. Policija, tvrde u MUP-u, svakodnevno u svojima postupanjima i kriminalističkim istraživanjima pronalazi i oduzima oružje koje se ilegalno posjeduje nakon čega podnosi odgovarajuće prekršajne i kaznene prijave. Tako je od početka ove godine zaplijenjeno 383 komada vatrenog oružja, 18.255 komada raznog streljiva i 206 kilograma eksploziva. Prema neslužbenim podacima, čak 95 posto ubojstava i sličnih teških kaznenih djela u kojima se koristilo oružje počinjeno je ilegalnim vatrenim oružjem. Uz neprijavljene pištolje i puške koje ljudi imaju iz Domovinskog rata pa i iz Drugog svjetskog rata, dobar dio ilegalnog oružja u Hrvatsku stiže iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine i Srbije te Kosova, gdje je veoma živo crno tržište.
“Hrvatska se ne karakterizira kao odredišna zemlja kada je u pitanju krijumčarenje vatrenog oružja. U najvećem broju slučajeva Hrvatska je tranzitna zemlja na krijumčarskom putu između Istočne i Zapadne Europe”, kažu nam u policiji. Tijekom 2019. godine, otkrili su nam u MUP-u, evidentirana su 373 kaznena djela nedozvoljenog posjedovanje, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, a 2018. godine 399 takvih kaznenih djela za koje je propisana zatvorska kazna. Prema policijskoj statistici, prošle je godine u Hrvatskoj u vezi s oružjem podneseno 1307 optužnih prijedloga, najviše zbog nabave, držanja i nošenja oružja bez odobrenja. Takvih je prekršaja bilo 223. Evidentirano je i 288 slučajeva posjedovanja streljiva bez važećeg oružnog lista ili odobrenja za nabavu oružja, kao i 139 slučajeva nošenja oružja na javnim mjestima na način kojim se uznemiruju građani. U 172 slučaja policija je prijavila osobe zbog posjedovanja hladnog oružja kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda. U MUP-u ističu kako je jako malo slučajeva prodaje ilegalnog vatrenog oružja preko interneta.
“Dio ilegalne trgovine vatrenim oružjem odvija se putem takozvanog darkneta. Tu postoje određene poteškoće u smislu nadziranja i istraživanje ilegalnih aktivnosti zbog ograničenih mogućnosti identifikacije korisnika tog dijela interneta”, priznaju u policiji i napominju kako od ulaska u EU Hrvatska sudjeluje u svim međunarodnim aktivnostima kojima je cilj suzbijanje ilegalne trgovine vatrenim oružjem, ali i reduciranje okolnosti koje pogoduju razvitku ove kriminalne djelatnosti. Uz to MUP od 2007. provodi kampanju “Manje oružja – manje tragedija” kojom građanima omogućava dobrovoljnu predaju oružja bez vremenskog ograničenja.
Protiv građana koji prijave oružje nadležnom tijelu radi predaje ne pokreće se prekršajni ni kazneni postupak. U proteklih 13 godina, od 1. rujna 2007. do 30. rujna 2020. u sklopu kampanje, otkrivaju Globusu, prikupljena su 343.492 komada vatrenog oružja od čega 5227 primjeraka automatskog oružja, 5,5 milijuna komada raznog streljiva i 5382 kilograma eksploziva. U prvih devet mjeseci ove godine građani su policiji dobrovoljno predali 2542 puške i pištolja, od čega 135 automatskih pušaka, 143.175 metaka i 12 kilograma eksploziva.
“Građani koji dragovoljno žele predati oružje mogu nazvati broj policije 192 te će im na kućne adrese doći policijski službenici u civilu s vozilom bez policijskih oznaka koji će takvo oružje preuzeti te im tako osigurati anonimnost i sigurnu predaju oružja. Važno je građanima skrenuti pažnju da ne donose oružje u službene prostorije policije”, tvrde u MUP-u. Dodaju kako je, osim sprečavanja zlouporabe oružja, eksplozivnih tvari i drugih ubojitih sredstava, cilj njihove kampanje i poticanje građana na dragovoljnu predaju ilegalnog oružja.
“U svrhu održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira te podizanja opće sigurnosti, policija surađuje s predstavnicima lokalnih vlasti, ravnateljima obrazovnih ustanova i predstavnicima Crkve kako bi se građane upozoravalo na opasnosti od zlouporabe oružja, eksplozivnih i pirotehničkih sredstava te improviziranih sredstava kućne izradbe. Svi ciljevi i aktivnosti usklađeni su sa Strategijom EU za suzbijanje nezakonitog prikupljanja i trgovine malim i lakim oružjem i njihovim streljivom”, kažu nam u MUP-u i ističu kako je njihova kampanja “Manje oružja – manje tragedija” proglašena najuspješnijom kampanjom te vrste u povijesti Ujedinjenih naroda.
Neki stručnjaci za oružje smatraju kako bi država vlasnicima ilegalnog opružja trebala ponuditi novac kako bi ih motivirala da ga predaju policiji. Po tom bi prijedlogu MUP za automatsku pušku njezinu vlasniku platio najmanje oko 1500 kuna, koliko joj se otprilike kreće cijena na crnom tržištu. Vjerojatno bi mnogi vlasnici radije nego šverceru svoje oružje i streljivo prodali državi kada bi ona za pištolj htjela izdvojiti oko 1000 kuna, a za metak pola kune ili kunu. Stručnjaci su uvjereni kako bi državi takav trošak bio zanemariv u odnosu na značajno povećanje sigurnosti svih građana do kojeg bi došlo kada bi se ulice očistile od oružja i municije.
Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ustvrdio je ovih dana kako će ilegalno oružje njegovi vlasnici, naročito branitelji, sve teže vraćati zbog osjećaja unutarnje i vanjske nesigurnosti pa će, dodaje, neki uzimati pravdu u svoje ruke, što nitko normalan ne može opravdati. Stoga i Cvrtila podržava ideju da država od branitelja oružje otkupi po tržišnoj cijeni, a predlaže i drugu mogućnost – da se to oružje koje ljudi drže po kućama uskladišti u dobro čuvane i geografski izolirane hangare. S druge strane, policija vodi detaljnu evidenciju o legalnom oružju građana koji ga imaju temeljem Zakona o nabavi i posjedovanju oružja koji je, tvrde stručnjaci, jedan od najrestriktivnijih u Europi.
U MUP-u Globusu otkrivaju podatak da u Hrvatskoj u posljednje vrijeme oko 100.000 ljudi legalno posjeduje puške i pištolje. Točan broj vlasnika oružja mijenja se na dnevnoj bazi, pa je tako 15. listopada ove godine iznosio 99.829. To je otprilike 2,5 posto ukupnog stanovništva. Za usporedbu, u SAD-u je naoružano 30 posto populacije, a više od 40 posto ljudi živi u kućanstvu u kojem netko posjeduje oružje. U Europi je vlasnika oružja otprilike triput manje, što bi značilo da ga ima 10-ak posto ljudi, po čemu ispada da je broj evidentiranih vlasnika oružja u Hrvatskoj daleko ispod europskog prosjeka.
Po Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja vlasnici za svoje pištolje i puške moraju imati odobrenje od policije. Hrvatski građani oružje mogu nabavljati iz tri razloga – za bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti. Policija im izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja. Prema policijskim podacima, nešto više od 60 posto ili gotovo dvije trećine legalnih vlasnika pušaka i pištolja su lovci, dok su preostali uglavnom policajci i vojnici koji imaju svoje privatno oružje te zaštitari i osobe koje se bave sportskim streljaštvom.
U svrhu bavljenja lovom 62.255 osoba posjeduje oružje za koje im je izdana dozvola za držanje i nošenje, dok 14.711 osoba na temelju iste dozvole drži oružje radi osobne sigurnosti. Za bavljenja sportom oružje imaju 2454 osobe, a 33.845 osoba na temelju iste dozvole drži oružje radi osobne sigurnosti. Kratko vatreno oružje radi osobne sigurnosti ima registrirano 42.607 osoba. Radi osobne sigurnosti za držanje je registrirano 33.678 pištolja, a za držanje i nošenje 18.851. U ovu se kategoriju ubrajaju i osobe iz zaštitarske djelatnosti, vojno-redarstvene osobe koje imaju svoje privatno oružje te privatni detektivi.
“Opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njezina osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje te ako zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama se ne bi mogla osigurati dostatna zaštita”, objašnjavaju nam u MUP-u.
Procjenjuje se da je širom svijeta u rukama civila 857 milijuna komada dugih i kratkih ubojitih cijevi, legalnih i ilegalnih. Od toga je gotovo polovina u SAD-u. Europska komisija pak procjenjuje da 90 posto stanovništva nikada nije posjedovalo vatreno oružje. Prema dostupnim istraživanjima, najviše oružja po glavi stanovnika u Europi imaju naši susjedi u Crnoj Gori i Srbiji, 40 komada na sto stanovnika, što je i dalje triput manje nego u SAD-u, gdje na sto civila dolazi čak 120 pušaka i pištolja.