U jesen 2011. Hrvatska u očajnoj i tada već višegodišnjoj ekonomskoj krizi očekuje parlamentarne izbore. Kako je mjesecima ranije bilo jasno da će vladajući i korupcijskim skandalima razvaljen HDZ izgubiti i da će na izborima pobijediti Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS i HSU), a da će novi premijer biti Zoran Milanović, tjedniku Globus u brojevima koji izlaze prije izbora u fokusu su bile priče o arhitekturi buduće Vlade, glavnim igračima u Kukuriku-administraciji te prvi potezi koje će morati hitno povući kada zasjednu u Banske dvore.
Samo dva dana uoči izbora, šef HNS-a Radimir Čačić u intervjuu samouvjereno najavljuje: “Evo što ćemo: Prvo ćemo platiti jedan do dva milijuna eura stranim konzultantima da istraže pravo stanje u državi, a onda država ide platiti sve svoje dugove.” Spomenimo da je Čačić dokazao da bi bio dobar kasino-igrač, točno je prognozirao da će Kukuriku dobiti “između 78 i 82 mandata”, jer osvojili su 80. Kroz cijeli predizborni broj Globusa provlače se glavne neuralgične točke ekonomije koje će Milanovićeva Vlada morati odmah rješavati: paralizirajuća nelikvidnost – četrdesetak milijardi neplaćenih računa u domaćem gospodarstvu; golemi dugovi koji državi dolaze na naplatu... U istom broju objavljujemo i zanimljiv intervju s politički nokautiranom premijerkom Jadrankom Kosor iz kojeg “vrišti” njezina frustracija stanjem u stranci, te grčevit i pomalo očajnički lov na birače pričom da je ona žrtva medija, koji je ne vole, mrze zapravo, te kako UDBA još ima veliki utjecaj u hrvatskom društvu.
Koncem siječnja 2012. Globus objavljuje intervju sa Slavkom Linićem u kojem Milanovićev ministar financija tvrdi da ozbiljno razmišlja o prodaji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja te najavljuje povećanje PDV-a za “dva do tri” postotna poena. Najavljuje i dva – kasnije se pokazalo – velika ćorka. Prvi o skorom uvođenju poreza na imovinu, a drugi je grandomanska najava da će Kukuriku-Vladi “željeznice biti ono što su autoceste bile Račanovoj”.
Početkom veljače 2012. Globus objavljuje veliku priču “Drama šefice HDZ-a: Sama i slomljena” u kojoj nagoviješta skori politički krah Jadranke Kosor otkrićem da je podržava samo šest od 19 članova Predsjedništva stranke i da joj na sastanke redovito dolazi samo pet-šest ljudi.
Ni dva mjeseca otkako su preuzeli vlast, Globus detektira prve probleme u “vožnji” Kukuriku-minibusa. Na naslovnici broja 1105. otisnuli smo “Pukotine” – dobar sukus priče u kojoj smo otkrili kako je neugodan incident u Vladi kada je prvi potpredsjednik Radimir Čačić pred svima izvrijeđao SDP-ovu ministricu Mirelu Holy pokrenuo lavinu ozbiljnih sukoba između dužnosnika dviju glavnih stranaka vladajuće koalicije. Naši reporteri otkrivaju kako se na razinama ispod Milanovića i Čačića vodi krvava borba SDP-ovaca i HNS-ovaca za što veći komad vlasti i javnih resursa te da SDP-ovci smatraju da je HNS unatoč skromnom rejtingu od samo 5 posto nezasitan koalicijski partner, a Ivan Vrdoljak “mali Čačić” koji se ne bavi svojim poslom – graditeljstvom i prostornim planiranjem – nego energetikom.
Početkom svibnja njušimo, poslije se pokazalo vrlo točno, pobjedu Tomislava Karamarka na skorim izborima za šefa HDZ-a, objavljujemo tko su njegovi ključni ljudi za preuzimanje vlasti u stranci te najzvučnija imena preletača iz Kosoričina u Karamarkov tabor: Jandrokovića i Stiera.
U lipnju donosimo veliku priču pod naslovom “Hrvatske šume – najezda parazita” u kojoj apostrofiramo da od ukupno 8800 zaposlenih njih samo 1700 radi šumarske poslove, da im vozni park broji 1528 Audija, Toyota... te da imaju 38 savjetnika za lišće i korijenje – da, dobro ste pročitali. No ta priča nije važna (samo) zbog presjeka stanja u Šumama, ona je odličan dašak tadašnjeg duha vremena u kojem su obični šljakeri – zbog financijske neizvjesnosti, velike stope nezaposlenosti, pogotovo među mladima, sveprisutne korupcije, plaća koje stagniraju ili padaju, nesigurnih poslovnih aranžmana i već trogodišnje recesije kojoj se ne nazire kraj – svoj bijes i frustracije sve glasnije usmjeravali prema javnom sektoru, prema zaposlenima u državnim poduzećima jer su ih smatrali povlaštenom kastom koju recesija nije ni dotakla. A kamoli dotukla.
Početkom ljeta objavljujemo priču “Čačićevih 200 dana: od snova do sloma”, u kojoj smo analizirali njegov plan (obećanje) o povećanju ulaganja u gospodarstvo od čak osam milijardi kuna u 2012. i utvrdili da će biti dobro ako se realizira samo 3,3 milijarde kuna. Globus već tada ispravno tvrdi da neće biti ništa od rasta BDP-a od 0,8 posto, zapravo da rasta uopće neće biti. Tvrdimo, dalje, kako je već tada propao Čačićev “New Deal” koji se temeljio na značajnom povećanju investicija HEP-a, HŽ-a, HAC-a, Hrvatskih voda i Ministarstva graditeljstva koje je najavljivalo ogromni projekt energetske obnove zgrada.
Kroz cijelo ljeto i početak jeseni 2012. top tema u medijima je drugostupanjska presuda koja se 16. studenoga na Haškom sudu treba donijeti u slučajevima generala Ante Gotovine i Mladena Markača, koji su u prvom stupnju osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon akcije “Oluja”.
Početkom studenoga u broju 1144. Globus objavljuje veliku priču ispod naslova “Najteži dani Dunje Gotovine”. U tekstu citiramo brojne Gotovinine prijatelje, pa tako i riječi što ih je Gotovina uputio svom prijatelju Borisu Zdilaru, koji ga je posjetio u haškom zatvoru: “Nadam se da će me osloboditi. A onda želim samo normalno živjeti, negdje uz more s obitelji. I bez politike.”
Koncem studenoga objavljujemo novu dramu u razorenoj političkoj obitelji Čačić-Pusić, prenoseći izraze šoka članova Predsjedništva HNS-a nakon što im je Čačić, netom je u Mađarskoj osuđen na 22-mjesečnu kaznu, rekao da se povlači sa svih funkcija u Vladi – ali ne i s čela stranke.
U siječnju 2013. Globus donosi ogromnu priču o početku svojevrsne kulturne kontrarevolucije, točnije pobune vrha Katoličke crkve protiv lijevo-liberalne Vlade Zorana Milanovića. U priči naslovljenoj “Specijalni izvještaj iz kardinalove palače: Ustanak počinje” otkrivamo najbitnije dijelove akcijskog plana zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića koji se u punom opsegu ima pokrenuti 1. veljače kada bi “armija” od dvije tisuće svećenika u 1600 župa uz pomoć četiri tisuće redovnika i redovnica te tisuću volontera, u žestokoj kampanji protiv dviju važnih liberalnih, sekularnih, građanskih agendi – zdravstvenog odgoja i početka pripreme zakonskog okvira za legalizaciju istospolnih brakova – svaki dan trebala organizirati javne tribine protiv tih Vladinih politika. Tekst je pisan desetak dana uoči sastanka vrha hrvatske Katoličke crkve na kojemu bi, otkriva Globus, trebao biti razrađen plan kako demontirati zdravstveni odgoj ministra obrazovanja Željka Jovanovića te plan pripreme kampanje protiv zakonske regulacije gay brakova.
Tri mjeseca prije lokalnih izbora, u veljači 2013., Globus javlja o planu takozvanih europejaca usmjerenog protiv šefa HDZ-a Tomislava Karamarka zbog njegova desničarenja. U tekstu ispod naslova “Dramatični tajni sastanci u vrhu HDZ-a: Pobuna” reporteri Globusa otkrivaju kako se grupa “europejaca” – predvođena Andrejom Plenkovićem (koji je nedavno odbio ponudu da bude HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba i kojega su tada smatrali osobom koja doslovno prezire Karamarka), Davorom Božinovićem, Gordanom Jandrokovićem i Davorom Ivom Stierom – uskoro sprema javno istupiti s porukom kako Karamarko jako griješi što HDZ pozicionira isključivo kao desnu političku opciju, te da je potreban zaokret prema centru.
Potkraj veljače Globus donosi malu ekskluzivu: dobro njušimo zametak budućeg rata do istrebljenja između šefa SDP-a i Vlade Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića, koji je nakon Čačićeva prisilnog odlaska iz Vlade ostao jedini pravi politički teškaš u Banskim dvorima. Otkrivamo da Linić više nije najmoćniji ministar, da više nije Milanovićev “broj 2” i da se premijer oko najvažnijih ekonomskih i gospodarskih pitanja sve češće konzultira sa Sinišom Hajdašem Dončićem i Brankom Grčićem.
Koncem ožujka 2013. Globus objavljuje veliki intervju s predsjednikom Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj Azizom ef. Hasanovićem u kojemu on tvrdi da je Hrvatska jedina zemlja u EU koja je riješila muslimansko pitanje i u kojoj su muslimani potpuno integrirani u društvo. Naglašava kako će se uskoro obilježiti stota godišnjica službenog priznanja islama u našoj zemlji, te kaže: “Nigdje nemaju takva prava kao ovdje. Hrvatska je model idealnog suživota, o čemu ću govoriti u Bruxellesu predstavnicima EU i NATO-a.” Hasanović dobro anticipira jedan od katalizatora budućih međureligijskih sukoba u nekim zemljama EU. Kaže: “Mi smo integrirana zajednica i okupljamo sve muslimane u Hrvatskoj oko vjere: Bošnjake, Arape, Turke, Albance, Rome, Čehe... U Europi su vjerske zajednice isključivo organizirane po etničkom kriteriju. Evo sad sam bio u Njemačkoj, tamo postoji 2600 vjerskih zajednica registriranih kao zavičajni klubovi. Islam nije službeno priznat, nema status ravnopravne vjere. Tamo imate 2600 imama, od toga njih dvije tisuće ne zna njemački, što govori o neintegriranosti, a Njemačka nije učinila puno da to popravi.”
U srpnju 2013. Globus na naslovnici objavljuje najvažnije akcente velikog intervjua s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture: “Idem do kraja. Iznajmit ću sve autoceste.” Siniša Hajdaš Dončić objašnjava potrebu davanja autocesta u koncesiju jer državni dug postaje nepodnošljiv. “Monetizacijom autocesta zapravo monetiziramo javni dug koji danas iznosi oko 200 milijardi kuna… U ovakvoj situaciji možemo kratkoročno iznajmiti autoceste, vratiti dio duga i smanjiti dio kamata koje godišnje iznose 11 milijardi kuna. Vraćamo se sada HAC-u i ARZ-u. Dali bismo u najam sve autoceste (oko 1050 kilometara), ne samo najprofitabilnije dionice, i to će biti uvjet natječaja”, kaže ministar. Procjenjuje da za autoceste može dobiti tri milijarde eura i da potpisivanje ugovora očekuje u ljeto 2014. Tvrdi da je spreman napustiti Vladu ako stigne ponuda od tri milijarde eura a do monetizacije autocesta ipak ne dođe. Hajdašev je plan spektakularno propao, Vlada je odustala od te ideje nakon što su se uplašili da bi sindikati uspjeli organizirati referendum i na njemu poraziti Milanovićevu ekipu. Naravno, Hajdaš Dončić nije dao ostavku nakon tog monetizacijskog fijaska, a državni dug nastavio je galopirati.
U listopadu 2013. Globus donosi ekskluzivnu priču o vrlo ambicioznom planu Vlade o privatizaciji brojnih tvrtki u potpunom ili većinskom vlasništvu države, priču koja plastično dočarava očaj Milanovićeve ekipe zbog kroničnog manjka novca za servisiranje tekućih obveza države i otplatu enormnog vanjskog duga. U tom planu do kojeg je Globus došao nalazi se popis više od dvadeset poduzeća, od kojih i nekoliko giganata poput Hrvatske pošte, Croatia Airlinesa i Hrvatske lutrije. Cilj je prodaja (dijela) državnih udjela u tim poduzećima kroz pola do najviše godine dana. Poslije se pokazalo da od tog ambicioznog plana nije realizirano gotovo ništa.
U koliko se očajnoj i sada već četverogodišnjoj ekonomskoj krizi nalazi Hrvatska odlično oslikavaju najvažnije poruke megaintervjua sa Slavkom Linićem koji je Globus objavio u broju 1196. u studenome 2013. Ministar financija otkriva prvi draft državnog proračuna za iduću godinu, prije nego što će ga predstaviti u Saboru. A nacrt proračuna otkriva brutalnu žalost hrvatskih javnih financija. Linić tvrdi da će proračunski deficit u 2014. biti golemih 16 milijardi kuna, a između redaka poručuje da Hrvatska zapravo više ne može servisirati stare dugove, osim da se do iznemoglosti nanovo zadužuje. Najavljuje rezanje svih povlaštenih mirovina većih od pet tisuća kuna za 10 posto. Iznimka će biti, kaže, samo stopostotni ratni vojni invalidi.
Istog mjeseca Globus otkriva tajni plan šefa HDZ-a Tomislava Karamarka za destabilizaciju Milanovićeve Vlade koju će izvršiti pojedinci i organizirane grupe s desnog, ali i ekstremno desnog dijela političkog spektra. Otkrivamo da je prema svakom članu stranke, ali ne javno, nego diskretno, puštena poruka da mora izaći na referendum o ustavnoj definiciji braka i zaokružiti “Za”, odnosno podržati inicijativu Željke Markić i udruge U ime obitelji da se u Ustav unese odredba po kojoj je brak ekskluzivna zajednica muškarca i žene. Globus otkriva i kako desno krilo HDZ-a želi pružiti potporu Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara, odnosno njegovu planu da organizira referendum kojim bi se zabranila dvojezičnost – i to ne samo u Vukovaru nego i u svim drugim mjestima gdje nacionalne manjine ne čine više od polovine ukupnog broja stanovnika.
U travnju 2014. Globus donosi insajdersko, dubinsko viđenje političkog sukoba između šefa Milanovića i Linića, sukoba koji već neko vrijeme traje i koji se, pošto nijedan ne misli popustiti, približava eksploziji. Rezultat sudara dvojice najmoćnijih političara u zemlji bit će ili pad Linića ili pad Milanovića. Prostora za neki drugi ishod naprosto nema. Na naslovnoj stranici objavljujemo ekskluzivnu informaciju – prijetnju riječkog SDP-a upućenu šefu Partije: “Ne diraj Linića!” Sukob Milanovića i Linića traje već mjesecima, ministra financija strašno nervira što mu se premijer počeo upletati u resor i kadrovirati po institucijama unutar interesne sfere Ministarstva financija, a Milanović je Linića ozbiljno počeo gaziti kada on nije htio javno razapeti svog pomoćnika u ministarstvu Branka Šegona nakon što je otkriveno da je Šegon dobio povoljan kredit HBOR-a kojim razvija turistički biznis na Korčuli.
Koncem svibnja Globus objavljuje veliku priču o najdramatičnijim danima u SDP-u. Ispod naslova “Konačni obračun” donosimo preciznu analizu stanja u stranci, kao i odnosa snaga premijera Milanovića i Linića, koji je najuren iz Vlade 6. svibnja. Naime, nakon što je Linić dobio otkaz i nakon što je SDP pretrpio uvjerljiv poraz od Karamarkove koalicije na europskim izborima 25. svibnja – samo nekoliko dana prije pisanja ovog teksta – antimilanovićevska unutarstranačka koalicija postala je brojnija nego ikad i, još bitnije, puna samopouzdanja i vjere u uspjeh svog plana o skorom rušenju Zorana Milanovića na sjednici Glavnog odbora stranke koji će se održati 7. lipnja. “U SDP-u više ne tinja, ovo je plamen”, riječi su kojima je jedan član Predsjedništva SDP-a opisao stanje u stranci neposredno prije sudbinskog obračuna. Drugi član Predsjedništva kaže: “Kad bi ekonomska situacija bila bolja, možda bismo još nekako prihvatili poraz na EU-izborima i objašnjenja poraza koja smo čuli od Milanovića. Ali situacija je takva da nema ni gospodarskog rasta ni reformi, a Vlada i SDP gube izbore”, te zaključuje: “Moramo promijeniti ili politiku Vlade i SDP-a ili Milanovića.”
Pobjedu je na koncu odnio Milanović nakon vjerojatno svog najhrabrijeg poteza kada je na samoj sjednici Glavnog odbora predložio tajno glasanje o izbacivanju Linića iz stranke i time zapravo dramatično povećao šanse svojim protivnicima koji sada bez straha mogu tajnim glasanjem srušiti svog šefa. Naime, da Linić nije izbačen iz stranke, Milanović bi sasvim sigurno bio prisiljen dati ostavku na mjesto šefa stranke i Vlade. Rezultat glasanja bio je 50 naprema 47 u korist šefa stranke. Zanimljivo, nakon tog potencijalno samoubilačkog Milanovićeva poteza i premijer i SDP i Vlada u cjelini počeli su se polako izvlačiti iz političkog ponora. Globus u idućim brojevima detektira prve znakove izlaska iz sad već šestogodišnje ekonomske krize – počinje rasti izvoz, industrijska proizvodnja, smanjuje se nezaposlenost, građani počinju više trošiti... Ima u tome i puno ironije, jer Slavko Linić, koji je vjerojatno najzaslužniji za držanje javnih financija na životu, sada te prve pozitivne pokazatelje promatra kao poraženi i poniženi čovjek, sada samo obični saborski zastupnik.
Koncem srpnja 2014. Globus ekskluzivno otkriva detalje početka pravog političkog rata dijela braniteljskih udruga, pogotovo onih koje vode pouzdani HDZ-ovi i Karamarkovi saveznici poput Ante Deura, tada čelnika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, protiv Milanovićeve Vlade. Uoči proslave Dana pobjede Globus otkriva bezobraštinu vođa nekoliko braniteljskih udruga koji traže da predsjednik Vlade ne drži govor u Kninu 5. kolovoza te da on i njegovi ministri hodaju na kraju kolone(!?). Tvrde da Milanović i vladajuća ekipa nikada nisu željeli samostalnu Hrvatsku, već Jugoslaviju. Ministar branitelja Fred Matić uzvratio im je upitavši ih hoće li i od Karamarka tražiti da hoda na kraju kolone.
U ranu jesen 2014. počinjemo intenzivno izvještavati o svim, pa i od javnosti skrivanim detaljima predsjedničke utrke između aktualnog šefa države Ive Josipovića i kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović. Tako u rujnu u broju 1241. donosimo priču “Projekt Kolinda” u kojem prvi otkrivamo kada će se za stalno vratiti iz Bruxellesa u Zagreb i tako de facto napustiti mjesto pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, a doznajemo i detalje prve faze njene kampanje. Otkrivamo da se na Kaptolu sastala s kardinalom Bozanićem kako bi osigurala bezrezervnu podršku Crkve, kako Josipovića planira glasačima prikazati kao sukrivca za lošu ekonomsku situaciju u državi, ali i da u toj fazi kampanje neće koketirati s krajnjom desnicom, da u njezinoj retorici neće biti nacionalizma, a kamoli šovinizma, nego da će propovijedati (samo) konzervativne vrijednosti.
Intervju koji je za Globus dala samo dva tjedna prije prvog kruga predsjedničkih izbora (koji se održavaju 28. prosinca) Grabar-Kitarović obećava da će se iseliti iz dotadašnjeg Ureda predsjednika i da će Pantovčak vratiti građanima.
Samo dva dana prije izbora predsjednik Ivo Josipović u intervju za Globus poručuje kako je vrag odnio šalu i da samo njegova pobjeda garantira obranu od “Karamarkova HDZ-a koji je nedemokratski i antireformistički pokret”. Takvoj desnici moramo se oduprijeti, kaže Josipović i poentira: “Da je predsjednik Tuđman živ, uvjeren sam da bi ga Karamarko isključio iz HDZ-a.”
Između dva kruga predsjedničkih izbora (2. siječnja 2015.) Globus otkriva plan HDZ-a kako da preokrene rezultat iz prvog kruga tako da Grabar-Kitarović umjesto 665 tisuća osvoji čak milijun glasova. Plan je, kasnije se pokazalo, uspio, a uključivao je nevjerojatne akrobacije i lukavštine, poput one glavnog HDZ-ova operativca Milijana Brkića koji je lovio čak i antisistemski raspoložene glasače pričom da Ivan Vilibor Sinčić progovara glasom naroda i da se on djelomično ili potpuno slaže s puno toga što Sinčić govori.
U broju 1260. Globus donosi ekskluzivnu priču o novoj taktici vođa nekoliko braniteljskih udruga koji u famoznom šatoru u Savskoj ispred zgrade Ministarstva branitelja već 100 dana prosvjeduju protiv SDP-ove Vlade. Znajući da vladajući na to ne mogu pristati, vođe “šatoraša” lukavo tvrde: “Želimo otići iz Savske, imamo samo jedan uvjet: Branitelji moraju ući u Ustav.” No, kada se pažljivo pročita tekst, lako se zaključi da je to zapravo samo taktički manevar, još jedan potez usmjeren prema konačnom cilju – dolasku HDZ-a na vlast. Uostalom, sami su tvrdili da “oba će pasti”. Prvi je već pao, a u tome ima i njihova doprinosa jer su otvoreno drukali za Kolindu Grabar-Kitarović. Da posao obave do kraja, moraju još samo srušiti “drugoga” – premijera Milanovića na jesenskim izborima. Da smo imali pravo, dokazuju kasniji događaji, pa tako u broju 1267. u ožujku 2015. Globus piše o tome kako su branitelji sve agresivniji i kako ih se Vlada boji rastjerati unatoč tome što su marširali po zagrebačkim ulicama i “parkirali” se pod prozorom stana u kojem živi premijer sa suprugom i djecom.
Naš reporter Goran Penić uspio je prvi doći do tajnog SDP-ova dokumenta – predizborne strategije koju je za vladajuću stranku osmislio mag političkog marketinga Alex Braun. Penić potpisuje tekst u kojemu iznosi glavne smjernice koje je Braun dao Milanoviću kako bi premijer preokrenuo trend i uspio u gotovo nemogućoj misiji: pobijediti Karamarkovu koaliciju na izborima. Strategija se, među ostalim, bazira na porukama koje treba non-stop upućivati biračima: “Naša Vlada za razliku od HDZ-ove nije korumpirana”, “Mi smo smanjili namete na plaće i sada srednja klasa ima veće prihode”, “Milanović je elokventniji, obrazovaniji i u gospodarskim pitanjima daleko upućeniji od Karamarka”...
Koncem svibnja 2015. Globus donosi ekskluzivnu priču Darka Hudelista kojemu je šef HDZ-a prepričao svoj “Antikomunistički manifest”. Karamarko tvrdi da u “današnjoj Hrvatskoj postoji strahovito mentalno opterećenje komunističkom prošlošću” i da je “to jedan od najvećih i najsloženijih problema s kojima se mi danas suočavamo”. A “toj komunističkoj indoktrinaciji, tom pogrešnom i nakaradnom tumačenju povijesti i općih društvenih vrijednosti morat ćemo se suprotstaviti kudikamo osmišljenije. Na više razina ili fronti”, kaže. Rješenje je – lustracija, koja, tvrdi Karamarko, “nije suđenje nekome ili zatvaranje, nego temeljita promjena opće društvene klime, cjelokupnoga vrijednosnoga sustava”. Vođa oporbe Hudelistu samouvjereno kaže: “Da je Tuđman danas na mom mjestu, on bi vjerojatno postupao kao i ja.”
U broju 1279. u lipnju 2015. naš reporter Tomislav Mamić prvi je uspio intervjuirati Milana Bandića nakon što je zagrebački gradonačelnik izašao iz remetinečke ćelije. “Spasili su me Krleža, Andrić i molitva Bogu”, kaže Bandić. Priča kako je vježbao i čitao do pola deset navečer, a nakon što su se u zatvoru ugasila svjetla posvećivao bi se razgovoru sa Svevišnjim.
U broju 1293., koji je izašao sredinom rujna 2015., netom je mađarski premijer Viktor Orbán odlučio hermetički zatvoriti mađarsku granicu sa Srbijom, Globus je odlično anticipirao razvoj situacije. Da će stotine tisuća migranata, tada najvećim dijelom iz ratom razvaljene Sirije, na putu prema Zapadnoj Europi prolaziti kroz Hrvatsku, a da će strategija Milanovićeve Vlade biti da izbjeglicama ne rade nikakve probleme i ne zatvara granice.
A potom u idućem broju (1294., 25. rujna 2015.) Globus objavljuje reportažu zaista svjetske klase. Prateći priču o izbjeglicama, o njihovim nadama i strahovima, razlozima zbog kojih su se iz Sirije, Iraka i Afganistana otisnuli na dvije i pol tisuće dugačak put prema Zapadnoj Europi, te iskustvima koje su morali preživjeti na svom putu, Globusov reporter Tomislav Novak i snimatelj Marko Miščević na željezničkoj postaji u Tovarniku odlučuju se na osobit način ispričati izbjegličke priče. Snimili su portrete dvadeset i dvoje dječice, uglavnom vrtićke dobi, a u pratećem tekstu ispričali su njihove priče. Mnoge od njih stežu grlo i rose oči, jer teško je čitati da su im neki na putu kroz Tursku, Grčku, Makedoniju i Srbiju jednu bananu beskrupulozno naplaćivali jedan euro, da su istu cijenu morali platiti i za minutu struje. Da, dobro ste pročitali: minuta punjenja mobitela – jedan euro. Novakova i Miščevićeva odluka da priču ispričaju kroz portrete dječice toliko je moćna da čak da uz portrete nije napisano ni slovo teksta, sve bi vam bilo jasno. Jer njihova lica, nakon što su se napokon dokopali tla Europske unije, govore ono što smo i otisnuli na naslovnici tog broja: “Spašeni od smrti”.
Koncem listopada, u samom finišu kampanje, netom prije održavanja parlamentarnih izbora (8. studenoga 2015.), u brojevima 1298. i 1299. reporteri Globusa donose insajderske izvještaje, prvo iz tabora SDP-om predvođene koalicije Hrvatska raste, a potom iz HDZ-om predvođene Domoljubne koalicije. U pričama prenosimo strah od gubitka izbora koji se osjećao u Milanovićevu taboru, ali i uvjerenje da mogu ostati na vlasti čak i ako izgube od Karamarkove koalicije minimalnom razlikom tako što će se s Mostom dogovoriti novu Vladu. U Karamarkovu taboru pak vlada opće uvjerenje u pobjedu nad SDP-ovom koalicijom, ali također već gledaju kako će “oženiti” Most jer su njihovi stratezi izračunali da će im, pobjedi unatoč, nedostajati njegova podrška, pa možda čak i podrška Bandića i Čačića, kako bi formirali Vladu kojoj će na čelu biti šef HDZ-a Tomislav Karamarko.