Osim što ga je dočekala dosad rekordna turistička sezona, ministra turizma Garija Cappellija dočekalo je i mnogo drugih sektorskih izazova. HTZ je tako dobio novog čelnog čovjeka, a prošli je tjedan obilježilo protivljenje hotelijera povećanju iznosa boravišne pristojbe, kao i vapaj ugostiteljstva zbog kroničnog nedostatka radne snage. Evo njegovih odgovora na najvažnija pitanja iz sektora...
HTZ je dobio novog direktora. Što od njega očekujete?
- Za novog direktora HTZ-a Kristjana Staničića mogu reći da je dokazani profesionalac koji je godinama obavljao visoke upravljačke funkcije u realnom turističkom sustavu. Vjerujem u kvalitetnu suradnju, uzajamno poštovanje te sam siguran da će dati veliki zamah daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija.
Hoće li se HTZ u vašem mandatu transformirati? Što je vaša vizija HTZ-a?
- Glavni ured HTZ-a vidim kao djelotvornu i proaktivnu nacionalnu turističku promotivnu agenciju koja njeguje, osmišljava i provodi sve ključne aktivnosti vezane uz jačanje nacionalnog turističkog branda zemlje.
Najavili ste osnivanje kongresnog i kulturnog ureda u sklopu HTZ-a. Što je po tom pitanju napravljeno?
- Riječ je o vrlo važnim potencijalnim turističkim proizvodima kojima ćemo u narednom periodu posvetiti puno više pažnje. Uz kongresni i kulturni, svakako treba istaknuti razvoj zdravstvenog, gastroturizma i biketurizma jer stvaraju preduvjete cjelogodišnjeg poslovanja te su nužni za razvoj kontinentalnog dijela Hrvatske. Unutar Ministarstva turizma novom sistematizacijom planiramo osnivanje posebnih odjela za zdravstveni, kulturni i nautički turizam.
Hotelijeri su izrazili nezadovoljstvo zbog povećanja boravišne pristojbe ako istovremeno ne ide transformacija TZ-ova. Hoćete li nešto mijenjati u sustavu turističkih zajednica?
- Riječ je o simboličnom povećanju boravišne pristojbe od jedne kune, koja će se u konačnici vratiti u turistički sustav kroz dodatnu promociju i razvoj turističkih proizvoda. Boravišnu pristojbu plaća gost i s tih predloženih 8 kuna u srcu turističke godine i dalje smo značajno jeftiniji od konkurentskih destinacija. Primjerice, u Italiji se raspon boravišne pristojbe kreće od 2 do 7 eura, u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, resort u Bugarskoj ima 6,27 eura, u BiH 1 euro... Ova sredstva omogućit će dodatno ulaganje u promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja u destinaciji poput brojnih glazbenih festivala, sportskih turnira, te jačanje kompetencija i profesionalizaciju zaposlenika, što će svakako pridonijeti rastu konkurentnosti turističkog proizvoda na lokalnoj i nacionalnoj razini, a samim time u konačnici donijeti i veće prihode od turizma, što nam je svima u interesu. Strateški cilj Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice je razviti i pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju, i to posebice u predsezoni i posezoni jer ćemo na taj način moći govoriti o potpunoj turističkoj godini, a ne samo sezoni.
Dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski će se utrošiti na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama. Poznato je da se snažno okrećemo prema tržištu Dalekog i Bliskog istoka. Od siječnja se vrlo intenzivno pregovara s brojnim velikim svjetskim i europskim aviokompanijama i turoperatorima. Siguran sam da će se pravi rezultati toga vidjeti u godini koja slijedi, i to kroz povećanje gostiju upravo s Dalekog istoka i drugih naših netradicionalnih tržišta poput UAE, Kine, Tajvana, Australije itd. Naime, neminovno je da će se u godinama koje slijede na tržište vratiti nama konkurentske zemlje poput Turske, Egipta, Tunisa. Na nama je da njihov povratak dočekamo spremni i u Hrvatsku privučemo turiste koji Hrvatsku tek trebaju upoznati. Osim toga, korisnici sredstava, a boravišna pristojba raspoređuje se lokalnim turističkim zajednicama, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici, itekako su suglasni s povećanjem boravišne pristojbe. Izmjene zakona koji reguliraju sustav turističkih zajednica i njihovo financiranje planiramo uputiti u proceduru donošenja do kraja tekuće i u prvom kvartalu sljedeće godine. Naime, planiramo promjene u osnovnom Zakonu o turističkim zajednicama kojima želimo dodatno ojačati sustav. Pri tome je važno uskladiti stavove svih zainteresiranih dionika jer nam je svima u interesu da turističke zajednice budu puno učinkovitije u izvršavanju svojih temeljnih zadaća.
Treba li biti manje TZ-ova? Evo, na Braču ima osam općina i sedam TZ-ova. Je li to previše za jedan otok?
- Za daljnji razvoj hrvatskog turizma jedan od ključnih procesa predstavlja transformacija aktualnog sustava turističkih zajednica na način da se na svim razinama uvede pristup destinacijskog menadžmenta. Svrha i cilj koncepta destinacijskog menadžmenta je taj da se objedine svi sudionici javnog, privatnog i civilnog sustava, da ih se poveže u jednu cjelinu kako bi zajedno razvijali i “prodavali” proizvod prethodno usuglašene vizije razvoja destinacije.
Vi ste još u siječnju bili najavljivali da prvo idu izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi, a tek onda uredba kojom se regulira iznos. Ipak, odlučili ste se za obrnuto, zašto?
- Naime, po postojećem Zakonu o boravišnoj pristojbi svake godine mora se donijeti Uredba o visini boravišne pristojbe kojom se definira njezina visina za sljedeću godinu. Prema tome, prijedlog uredbe za iduću godinu uputili smo Vladi Republike Hrvatske na usvajanje. Za tri zakona koja su u izradi, a riječ je o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o turističkim članarinama, formirane su radne skupine koje čine predstavnici svih dionika u turizmu. Spomenute izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi su u pripremi, bit će u široj raspravi te će, siguran sam, proći više čitanja u Hrvatskom saboru. Njime ćemo nastojati dati stvarni doprinos decentralizaciji Hrvatske kroz financijska sredstva o kojima će odlučivati jedinice lokalne samouprave u dogovoru sa svim dionicima turizma na svom području.
Zašto niste dizali paušal privatnim iznajmljivačima?
- Zakonska obveza privatnim iznajmljivačima za registriranje u sustav eVisitora uvedena je 1. siječnja 2016. Sustav sadrži različite kategorije smještaja različitih popunjenosti. Do donošenja Zakona o boravišnoj pristojbi imat ćemo kao referentni podatak ovu turističku godinu, a analize koje provodimo i koje će uslijediti bit će temelj za prijedlog o visinama paušala po svim kategorijama privatnih iznajmljivača.
Turistički djelatnici i mi novinari svake godine brojimo turiste i veselimo se povećanju. No, neke destinacije pucaju po šavovima i njihova komunalna infrastruktura ne može podnijeti takvu navalu. Kako ćete konkretno pomoći tim destinacijama?
- Hrvatska je tijekom proteklih nekoliko godina ostvarila veliki rast u vidu turističkog prometa, što je s jedne strane pozitivno, a s druge strane u određenim destinacijama dovodi u pitanje održivost jer turistička infrastruktura nije prilagođena novim uvjetima. Upravo zato, smatram da je destinacijski menadžment ključan faktor uspjeha bilo koje destinacije. S druge strane, rješenje problema o kojem govorite može se pronaći u produženju sezone i smanjivanju pritiska velikog broja posjetitelja u ljetnim mjesecima. To nije važno samo za ekološku održivost nego i održivo poslovanje jer osigurava aktivniji ekonomski promet tijekom dužeg perioda u godini. Upravo je zato razvoj Hrvatske kao aviodestinacije posebno u predsezoni i posezoni strateški projekt Ministarstva turizma i HTZ-a. Inače, kroz svoj rad inzistiram na poštovanju kriterija održivog razvoja, koji nalaže i UNWTO, pri čemu se podrazumijeva razvoj koji udovoljava potrebama turista i domaćeg stanovništva, istodobno čuvajući resurse budućeg razvitka. Nužno je upravljanje resursima na način kojim će se zadovoljiti ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi društva uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta i ekoloških procesa.
Barcelona je stavila veto na izgradnju novih hotela, trebamo li mi isto staviti na apartmane?
- Obiteljski smještaj sinonim je autentičnosti turističkog doživljaja sa svojim domaćinskim ugođajem i upravo kroz njega imamo odličnu priliku i potencijal gostima pokazati da Hrvatska ima puno toga za ponuditi. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je da do 2020. godine obiteljski smještaj bude međunarodno prepoznatljiv i poželjan turistički proizvod maksimalno usuglašen s načelima “zelenog” turizma. No, osim navedenoga, naša intencija svakako je usmjerena i na profesionalizaciju privatnog smještaja, odnosno jačanje njegove kvalitete, a ne kvantitete. Upravo zato smo i kroz program “Konkurentnost turističkog gospodarstva” omogućili povlačenje bespovratnih sredstava privatnim iznajmljivačima koji se žele registrirati kao obrt i trgovačko društvo te na taj način profesionalizirati svoju djelatnost. Time želimo potaknuti privatne iznajmljivače da uz uslugu smještaja svojim gostima ponude dodatne sadržaje poput bazena, dječjih igrališta, domaćih proizvoda ili neki sportskih aktivnosti poput jahanja i bicikliranja. Želimo da se Hrvatska u svijetu percipira kao destinacija izvornih i raznolikih doživljaja pri čemu privatni smještaj ima bitnu ulogu. Iz tog razloga želimo na terenu uvesti i reda i izdvojiti obiteljski smještaj od klasične apartmanizacije.
U Zagrebu stiže 20 zahtjeva na dan za registraciju apartmana. Je li to zabrinjavajuće?
- Od početka ove godine u Zagrebu je, u odnosu na prethodnu godinu, ostvaren rast turističkog prometa od 18 posto u dolascima te 14 posto u noćenjima. Zagreb je po broju ostvarenih dolazaka gostiju prva hrvatska destinacija dok je, kad govorimo o smještajnim kapacitetima, tek petnaesta po redu.
To je paradoks domaćeg turizma: s jedne su strane privatni iznajmljivači koji nemaju zaposlene i koji se najmom uglavnom bave kao usputnom djelatnošću, a na drugoj su hotelijeri koji ulažu stotine milijuna kuna, ostvaruju najviše prihoda, ali je prisutan dojam da im se otežava. Ukidanjem međustope PDV-a, povećanjem boravišne pristojbe, otežavanjem mjere stalnog sezonca...
- Istina je da imamo pomalo neuobičajenu strukturu smještajnih kapaciteta u odnosu na druge destinacije. U Hrvatskoj objekti u domaćinstvu čine preko 36 posto smještajnih kapaciteta, a ako se tome pridoda nekomercijalni smještaj, dolazimo do brojke iznad 50 posto smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju, i tu brojku trebamo respektirati. Naši napori usmjereni su k unapređenju kvalitete smještaja. Isto tako, najveći dio poticaja usmjeren je prema hotelskom sektoru, i to po pitanju sredstava Ministarstva turizma, programa financiranja izgradnje i obnove hotela putem HBOR-a kao i programa potpora kroz fondove Europske unije. Činjenica je također da se PDV nije mijenjao u segmentu hotelskog smještaja, odnosno za pansionsku i polupansionsku ponudu. Kada je pak riječ o boravišnoj pristojbi, nju plaća gost i ponovno se, izravno ili neizravno, vraća turističkom sustavu. Dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe, ponavljam, namjenski će se utrošiti na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova u predsezoni i posezoni prema svim hrvatskim zračnim lukama, što će sasvim sigurno imati veliki značaj i za hotelijere.
Što je dosad napravljeno vezano uz izmjene Zakona o turističkom zemljištu, što ste najavljivali kao prioritet?
- Riječ je o vrlo kompleksnom zakonu za čiju je pripremu i donošenje potreban razgovor i intenzivna suradnja sa svim dionicima u turizmu i nekoliko Vladinih resora. Nositelj izrade izmjena i dopuna Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu je Ministarstvo državne imovine, a upućivanje prijedloga s izmjenama i dopunama zakona u proceduru Vlade predviđeno je u četvrtom tromjesečju 2017. Na održanim sastancima s ključnim dionicima dogovoreno je da će se u rujnu krenuti u konkretno rješavanje problematike, i to na najvišoj razini. U svakom slučaju Ministarstvo turizma će vrlo aktivno sudjelovati prilikom izrade Zakona s obzirom na to da imamo vrijedno praktično iskustvo u provedbi važećih propisa.
U kakvim ste odnosima s hotelijerima? Razgovarate li često s njima?
- Od početka svog mandata redovito se susrećem i razgovaram s brojnim dionicima i predstavnicima različitih udruženja u hrvatskom turizmu. Dijalog i uzajamno poštovanje mi je iznimno bitno. Znam probleme i izazove s kojima se susreću hotelijeri. Cijenim njihov rad i trud i nemjerljivi doprinos rastu pojedinih destinacija, ali i konkurentnosti ukupnog hrvatskog turizma.
Što ćete napraviti da sljedeće godine na tržištu bude dovoljno radnika u turizmu?
- Za sljedeću godinu već krajem ove planiramo ponovno održavanje Dana poslova u turizmu, kojima je glavni cilj aktivacija domaće radne snage. Bude li potrebno, ovaj problem rješavat će se i potpisivanjem bilateralnog sporazuma s jednom od zemalja iz našeg bližeg okruženja. Nažalost, vidimo da se s kroničnim problemom nedostatka radne snage susreću i brojne druge zemlje poput Mađarske, Austrije, Njemačke. Nedostatak radne snage u turizmu nije samo izazov Ministarstva rada i mirovinskog sustava i ove Vlade, nego svih dionika turističkog sustava, osobito poslodavaca u turizmu koji su svojim zaposlenicima dužni osigurati kvalitetne i adekvatne uvjete rada, od pristojnih primanja, radne satnice, slobodnog dana u tjednu, smještaja, godišnjih ugovora itd. Svi dionici u turizmu, privatni i javni sektor, moraju dati svoj doprinos u stvaranju uvjeta koji će moći privući kvalitetne radnike, ali i učiniti rad u turizmu svima privlačnijim.
Ministarstvo turizma svakako će nastaviti s poticanjem obrazovanja u turizmu kroz programe bespovratnih potpora koje provodimo, ali i realizacijom regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine, mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije i sl., te na taj način stvarali kvalitetan i potreban kadar za rad u turizmu.
Zašto već nemamo novu strategiju turizma s obzirom na to da smo zacrtane ciljeve za dolazak turista za 2020. godinu dosegli već lani? Kako je došlo do takvih pogrešaka u kalkulacijama?
- Hrvatska je danas hit destinacija i upravo je to jedan od razloga zašto smo u segmentu turističkog prometa već sad veoma blizu ostvarivanja zadanih ciljeva prema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. No to nikako ne trebamo gledati kao pogrešku. Prema Strategiji predviđeno je da ćemo do 2020. ostvarivati oko 86 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, a prošle godine je u komercijalnom smještaju ostvareno 78 milijuna noćenja. Svi koji rade u turizmu svjesni su da se trendovi vrlo brzo mijenjaju, i to vrlo često na godišnjoj razini. Primjerice, UNWTO je prognozirao 2011. da će broj stranih turističkih dolazaka u Južnoj Europi i Mediteranu do 2020. godine biti oko 219 milijuna, a prema podacima za 2016. ostvareno je već skoro 230 milijuna dolazaka stranih turista. Isto tako, geopolitička situacija u svijetu ubrzano se mijenja i utječe na kretanja turista i njihov odabir određenih destinacija. Strategija razvoja turizma do 2020. predstavlja okvir i smjernice daljnjeg razvoja, no svakako da se pri stvaranju programa i promociji uzimaju u obzir trenutni trendovi.
Koliko se često čujete s premijerom Plenkovićem i koliko se on zanima za stanje i projekte u turizmu?
- Čujemo se i konzultiramo po potrebi. Premijer Plenković ima sluha i razumijevanja za turizam više nego ijedan dosadašnji premijer te razumije koliki značaj on ima za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Posebno podržava brojne milijunske investicije u turizmu, što je potvrdio i svojom osobnom podrškom i dolaskom na svečanosti prilikom otvaranja investicija nekoliko hotelskih kuća.
S kojim ministarstvom i ministrom najbolje surađujete u Vladi?
- Znamo da je turizam horizontalna djelatnost pa iz tog razloga Ministarstvo turizma vrlo usko surađuje s brojnim ministarstvima. Imam dobru suradnju sa svim svojim kolegama u Vladi. Važno je da Vlada dobro funkcionira i da svi zajedno imamo veliki elan za pokretanje promjena. Premijer je okupio dobar i kvalitetan tim kojem je cilj omogućiti daljnji rast gospodarstva i poboljšanje standarda građana Republike Hrvatske, a tu je i turizam iznimno važan.
Kako se slučaj Agrokor odražava na turizam?
- Hrvatski turizam od početka godine bilježi snažan rast turističkog prometa, pa je i iz tog razloga vidljivo da se čitava situacija oko Agrokora nije negativno odrazila na turizam.
Što mislite o koaliciji HNS-a i HDZ-a?
- Koalicija HDZ-a i HNS-a stvorila je preduvjete za stabilnost Vlade i omogućila svim akterima izvršne vlasti da se posvete rješavanju nagomilanih problema u gospodarstvu i društvu uopće. Nitko razuman nije trebao prizivati treće uzastopne izbore, na kojima bi HDZ, pokazuju to i recentna istraživanja, vjerojatno ostvario još uvjerljiviju pobjedu. Važno je da su stvoreni uvjeti za uspješan rad i političku stabilnost zemlje.
Koji je vaš stav treba li ili ne zabraniti Uber?
- Ovo je pitanje za mog kolegu Butkovića, ali poznat mi je jasan stav Ministarstva mora, prometa i infrastrukture prema poslovanju UBER-ovih partner vozača. Njihovo poslovanje nije legalno jer ne rade sukladno Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu.
A Airbnb? Treba li njega ograničiti?
- Što se tiče Airbnba, ali općenito kada se govori o konceptu “sharing economy”, smatram da je potrebno uspostaviti kvalitetnu regulativu i standarde koji su nužni kako bi se zaštitili krajnji korisnici, ali i omogućila tržišna ravnopravnost dionika u sustavu bilo da je riječ o turizmu ili nekoj drugoj industriji.