S Lovrom Kuščevićem, političkim tajnikom HDZ-a i ministrom uprave, razgovarali smo prošli petak, na samom kraju 2018. dočekujući novu godinu punu izazova kako za Europsku uniju tako i za Hrvatsku. Vlada ulazi u treću godinu mandata s mršavim reformskim zahvatima iza sebe, a pred Hrvatskom su europski i predsjednički izbori, pa je pitanje hoće li se išta strukturno događati u golemom i neefikasnom državnom i javnom aparatu. Vrijeme je i za osvrt na proteklu, po svemu turbulentnu godinu punu ekonomskih potresa, saborskih prebjega, obračuna u najvišim strukturama vlasti, u kojoj se SDP kao nekad najjača oporbena stranka urušava, a HDZ i populističke opcije jačaju. O svemu tome za Globus govori politički tajnik vladajuće stranke.
Ulazimo u novu godinu, a 2018. je bila proglašena “reformskom”. Čekaju nas izbori za EU parlament, zatim predsjednički, a onda iduće godine i parlamentarni izbori. Možemo li očekivati neke daljnje “bolne” reforme ako znamo da se to u Hrvatskoj nikada ne događa u predizbornoj godini ili ćemo vidjeti samo one poteze koji će vam donijeti glasove na izborima?
– Ova Vlada ima jasnu viziju što se vidi iz usvojenih razvojnostrateških i akcijskih planova, Nacionalnog programa reformi te zadanih ciljeva i rokova po kojima postupamo bez obzira na to radi li se o izbornoj godini ili ne. Prvenstveno radimo za dobro naših sugrađana, a pogledamo li trenutačni rejting stranaka, očito je kako građani to i prepoznaju. Ne postoji reforma koja se može dogoditi preko noći, svaka ozbiljna reforma skup je zakonskih rješenja, realizacija i implementacija niza projekata te kvalitetnih rješenja i, što je najvažnije, njihova dobra koordinacija i korelacija.
Čak i kad se radi o izvrsnim zakonskim rješenjima i projektima, potrebno je određeno vrijeme kako bi se osjetili pozitivni učinci, a dobar dio već se i vidi: porezna reforma polučila je izvrsne rezultate u rasterećenju poduzetnika i rastu plaća, raste BDP i potrošnja građana, smanjili smo javni dug, proveli smo i zahtjevnu mirovinsku reformu, podigli smo kvalitetu rada naših općina, gradova i županija, povećali njihove proračune za gotovo dvije milijarde kuna godišnje u ovoj godini, na velika vrata uvodimo digitalizaciju...
Dakle, reforme ne moraju nužno biti samo “bolne”, bitan je njihov pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo i građane. Provodili smo ih u prvoj polovici mandata i provodit ćemo ih sve dok budemo imali podršku naših sugrađana. Tu agendu zastupa predsjednik Vlade Plenković, svi u Vladi smo ustrajni u tome, i nikakvi izbori neće promijeniti naša pozitivna nastojanja.
Što možemo očekivati od vašeg ministarstva?
– Moram ponoviti tri glavna cilja koja sam zadao u ovom mandatu: kvalitetnija i učinkovitija javna uprava, digitalizacija i decentralizacija. Kako bi se navedeno postiglo, potrebno je puno znanja, energije, dobre volje i međuresorne suradnje te izrada niza zakonskih i podzakonskih propisa kao i realizacija najavljenih projekata. U 2018. godini uputili smo u proceduru nekoliko zakona koji već daju konkretne pozitivne rezultate.
U projektnom smislu Ministarstvo uprave bilo je na samom dnu bez i jednog ugovorenoga projekta, a sad možemo reći kako smo u 2018. pokrenuli projekte vrijedne oko 200 milijuna kuna, koji se 85 posto sufinanciraju iz EU fondova. U sustav e-Građani uveli smo jednu od najzahtjevnijih e-usluga u Hrvatskoj “e-Novorođenče”, započeli smo veliki broj projekata: Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu, Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi, e-Pristojbe, e-Poslovanje, e/m-Potpis i e/m- Pečat...
Dakle, od Ministarstva uprave možete i dalje očekivati konkretne projekte na digitalizaciji – već u siječnju 2019. pokrećemo projekt Centar dijeljenih usluga (CDU), koji je pretpostavka za objedinjavanje usluga na jednom mjestu, zatim daljnji rad na decentralizaciji kroz prepuštanje poslova ureda državne uprave županijama, poboljšanje službeničkog sustava kroz zakone i uredbe te provedbu velikog projekta koji će izraditi okvir za optimizaciju JLP(R)S.
Je li najavljena reforma uprave kroz ukidanje ureda državne uprave i prebacivanje poslova na županije samo jačanje HDZ-ovih župana ili će to donijeti neku korist građanima?
– Tom mjerom županije snažimo funkcionalno i financijski, na korist građana. Struka, javnost, mediji, sve političke stranke već desetljećima pričaju i zagovaraju decentralizaciju, i kada napokon dođe Vlada koja ima snagu i znanje za realizaciju, tada se javljaju kritike koje upućuju ili na krajnje neznanje ili na već notornu činjenicu kako naša oporba daje kritiku radi kritike – bez obzira na kvalitetu rješenja.
Bitno je znati kako svaka stranka i nezavisni kandidati imaju priliku kandidirati se za dužnost župana, a građani su ti koji na demokratskim i neposrednim izborima odlučuju kome će dati svoje povjerenje. Ne sumnjam u kvalitetnu prosudbu naših sugrađana prema kojoj HDZ uživa povjerenje u velikoj većini županija, gradova i općina. Županijama dajemo nove ovlasti i poslove zbog građana i poduzetnika, kojima približavamo usluge javne vlasti.
Vjerujemo da su županije na to spremne jer je dosadašnja praksa pokazala kako županije preuzete poslove obavljaju kvalitetno i uspješno.
Govorite i o otpuštanju 500 ljudi, no što je sa zapošljavanjima? Državna uprava nabujala je za više od 2700 ljudi u vašem mandatu?
– Povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama neki troškovi će se smanjiti, a neki povećati. Konkretno, smanjit će se troškovi za rukovodeći kadar, ipak tu je 20 državnih tijela manje, troškovi za opće i tehničke poslove, no porast će troškovi za plaće službenika jer su plaće u županijama nešto veće nego za državne službenike. Kako bi reforma bila i financijski učinkovita pripremamo modele kako smanjiti broj službenika. U idućoj godini očekujemo odlazak oko 300 službenika u mirovinu, a ujedno pripremamo i program odlaska iz službe uz otpremninu. Vjerujemo da će se tako smanjiti broj službenika (iz ureda državne uprave) za više od 500 te da će u relativnom kratkom vremenu i financijski učinak ove reforme biti u plusu.
Nadalje, nije točno da je državna uprava, kako vi kažete, “nabujala”. I dalje zapošljavamo po principu “2 za 1”. Porast koji ste spomenuli u našem mandatu odnosi se na javnu i državnu službu, što svakako treba razlikovati. Ako se promatra povećanje broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, za razdoblje od 31. prosinca 2017. do 30. rujna 2018. vidljiv je porast za 2363 zaposlena u 2129 institucija, među kojima su ustanove od dječjih vrtića i škola do bolnica.
Što se svih ministarstva tiče, povećani broj zaposlenih je 213, i to za potrebe pripreme projekata koji se financiraju iz EU fondova. Njihove plaće sufinanciraju se iz EU fondova, a u revizijskim izvješćima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije i revizora nadležnih službi Europske komisije kontinuirano se ističe potreba za jačanjem kapaciteta u sustavima upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova, posebno uzimajući u obzir višestruki porast iznosa sredstava iz ESI fondova, dostupnih Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014. - 2020. koji iznosi ukupno 10,7 milijardi eura. Taj novac neće doći sam od sebe, netko treba pripremiti projekte i raditi.
Kako onda da mi mediji ne govorimo o uhljebima? Zašto se država ne ugleda na, primjerice, Šibenik. Tamo je na vlasti HDZ; kad su došli na vlast, nastavili su projekte prethodnika, zadržali mlade stručnjake u upravi, većina ih je nestranačka i danas su iz grada slučaja postali grad primjer drugima jer povlače sredstva iz EU fondova, ne bave se ustašama i partizanima, grad samo napreduje. Kada će to biti moguće na razini države?
– Uhljeb je neprimjerena riječ i vrijeđa sve zaposlene, a službenike dijelim isključivo na radnike i neradnike – nije mi bitna stranačka pripadnost, spol ili vjeroispovijest. Rezultati rada moraju biti jedini kriteriji za rangiranje službenika i, kao što znate, Vlada priprema Zakon i dvije uredbe, što će rezultirati objektivnijim ocjenjivanjem rada službenika, o čemu će ovisiti njegovo napredovanje i plaća. Velik broj naših općina i gradova dobro radi, realiziraju projekte i povlače EU sredstva, što me raduje, i uvjeren sam kako će javna uprava svakim danom biti bolja i učinkovitija.
U ovoj godini vodili ste i žustre rasprave s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Je li to ipak predstavljalo pritisak na neovisnu instituciju? Kada možemo očekivati donošenje novog Zakona o sukobu interesa, zašto se kasni s time i hoće li na kraju ostati period hlađenja od godinu dana za dužnosnike?
– U demokratskom društvu rasprave su uvijek dobrodošle i ne možemo ih nazivati pritiscima. Kolegama u Vladi i stranci, a i meni osobno jako je stalo do etičnosti koju kod dužnosnika i službenika želimo podići na najvišu razinu kako bi se kvalitetnije sprečavali sukobi javnog i privatnog interesa. Želimo osnažiti povjerenje građana u politiku i dužnosnike koji predstavljaju institucije. Rad neovisnih tijela, uključujući i Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, mora biti stručan, učinkovit i apolitičan.
Upravo s ciljem kako bi Povjerenstvo kvalitetno obavljalo svoju zakonsku zadaću koja se u bitnome odnosi na edukaciju, prevenciju, savjetovanje i u slučaju kršenja zakona određenu sankciju, pristupili smo izradi novog zakona koji bi trebao olakšati rad Povjerenstvu, bolje definirati pojmove i pomoći u sprečavanju sukoba interesa. Zakon je u izradi, nema kašnjenja, čim bude usuglašen Vlada će ga usvojiti i uputiti u Hrvatski sabor. Naravno u zakonu ostaje i “period hlađenja”, no mislim kako rokove treba uskladiti s dužnošću koju je dužnosnik obavljao.
Kako uopće ocjenjujete rad Povjerenstva, često ste propitivali njihove odluke?
– Odluke Povjerenstva ne vidim kao nešto o čemu se ne smije razgovarati ili propitivati s obzirom na to da smo demokratsko društvo. Tijekom postupka imate pravo žalbe na odluke suda, kao i od Povjerenstva. Smatram kako je dobro imati jedno takvo tijelo, no ponekad se čini kako su neki krivo shvatili ulogu Povjerenstva i uporno ga nastoje koristiti kao politički instrument ili za svoju samopromociju, zanemarujući pritom i njegovu preventivnu i edukativnu svrhu. To nije dobro za Povjerenstvo, za cijeli sustav sprečavanja sukoba interesa i zato novi zakon treba pomoći u izbjegavanju anomalije i podizanju integriteta samog Povjerenstva.
Proteklu godinu obilježili su i “preletačevići” u Saboru. Čak 28 zastupnika promijenilo je dres. Kako to komentirate i kako onda da mi mediji i vi političari pozivamo građane na izbore kad ne znaju kome će na kraju taj glas pripasti?
– Svaki od zastupnika ima neopoziv mandat i priseže u Hrvatskom saboru da će raditi za dobrobit Republike Hrvatske i svih građana. Nakon što je Most napustio Vladu, HDZ ima svoju čvrstu parlamentarnu većinu koja se pokazala pouzdanom. S druge strane, čini mi se da je priličan broj zastupnika napustio SDP, koji prema posljednjoj anketi više nije ni druga stranka u Hrvatskoj, očito jer su nezadovoljni smjerom i besadržajnom politikom koju ta stranka vodi. To je slabost SDP-a, pa je uistinu zamjena teza kad se vladajuće optužuje za trgovinu tim mandatima.
Je li Milan Bandić sa svojih 12-13 zastupnika postao najvažniji partner Vlade i što ako doista bude tražio svoje mjesto u Banskim dvorima, mislite li da mu to i pripada s obzirom na broj zastupnika?
– Stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića naš je koalicijski partner i sve važne projekte i programe dogovaramo unutar koalicije. Nismo uopće razgovarali o njegovu mjestu u Vladi, niti je gospodin Bandić tražio takvo nešto. Meni je drago da smo unutar ovakve konfiguracije parlamentarne većine pokazali kako se mogu nadići i pojedine svjetonazorske razlike te se fokusirati na važne gospodarske i društvene teme. To potvrđuju i kvalitetna rješenja koja Vlada priprema i upućuje u Sabor.
Zašto HDZ ima dvostruke kriterije kad su u pitanju neki vaši članovi i stranke parlamentarne većine? Primjerice, imate Kalmetu kojemu se sudi, a on je visoko rangiran u stranci, s druge strane požeški župan je izbačen zbog sumnji na nasilje u obitelji iako mu suđenje nije ni počelo, kao i ličko-senjski župan koji je izbačen jer je kritizirao vodstvo. A u vladajućoj većini imate svega, od optuženika za korupciju u samom vrhu vlasti, gradonačelnika kojemu se sudi u nekoliko slučajeva, do optuženika za ratni zločin. Zašto vam to ne smeta?
– HDZ je najveća stranka u Hrvatskoj s oko 220 tisuća članova i ne možete očekivati kako ćemo svi slagati oko svega. No, tu smo kako bismo razgovarali o svemu. Nije pitanje što nama smeta ili ne smeta, nego što je na sudu dokazano ili nije, s naglaskom kako se nasilje u obitelji ne može i ne smije tolerirati. Ličko-senjski župan nije izbačen jer je kritizirao vodstvo, nego je prekršio statut Stranke, i to na najgrublji mogući način, nakon čega je Visoki časni sud HDZ-a jednoglasno odlučio da se Darko Milinović isključi iz stranke. Što se tiče Božidara Kalmete, protiv njega se vodio otprije proces koji još nije ni nepravomoćno okončan.
Demokratska smo stranka, imamo različita stajališta, ali i određena pravila ponašanja koja se trebaju poštovati za dobro svih članova.
Nedavno ste izjavili kako afera SMS nema nikakve veze s vrhom HDZ-a? Kako to, ako znamo da se u njoj spominje Milijan Brkić (Jutarnji list objavio je sadržaj SMS-a u kojemu Franjo Varga pita Brkića treba li sve uništiti), a on je drugi čovjek stranke?
– Trenutačno vodstvo HDZ-a ne želi i neće tolerirati nikakve radnje koje nisu u skladu sa zakonom, osobito one afere u kojima se pokušalo destabilizirati institucije. O navodnoj upletenosti kolege Brkića u aferu saznao sam preko medija, on tvrdi drukčije, i zato dopustite da ne donosimo zaključke samo iz medijskih napisa, nego pričekajmo epilog istrage.
Čeka li HDZ neki pravosudni ishod vezano uz Brkića i jesu li nakon toga moguće sankcije?
– Pričekajmo dovršetak istrage, nakon čega možemo kvalitetno i utemeljeno razgovarati o ovoj temi.
Kako ocjenjujete suradnju s HNS-om, znamo da je bilo prijepora i prijetnji izlaskom iz koalicije? Je li to bio igrokaz ili je doista postojala opasnost od pada Vlade?
– HNS se pokazao kao pouzdan partner, surađujemo i nitko unutar koalicije neće rušiti Vladu koja dobro radi. Oko stavova se usuglašavamo, do sada nismo naišli na nerješive situacije. Tako i pri donošenju Zakona o udžbenicima oko kojeg se podigla nepotrebna bura, jer je završilo onako kako je i bilo usuglašeno. Kad su stvari postavljene na način kako svaka odluka mora biti u interesu Hrvatske i naših sugrađana, tada se vrlo lako dođe do cilja, zaboravljaju se osobni ili stranački interesi i donose se odluke. To je bilo dosadašnje pravilo, vjerujem da će tako biti i ubuduće.
Hrvatska javnost već je navikla da se za božićne i novogodišnje blagdane objavljuju velike vijesti. Pretprošli Božić imali smo premijera koji je najavljivao otkup Ine, sada smo uoči Božića imali smjene na Pantovčaku i dramatične objave bivšeg predsjedničina savjetnika Mate Radeljića o pritiscima SOA-e i prijetnjama ubojstvom. Vjerujete li vi Radeljiću kada kaže da su mu prijetili ili predsjednici koja kaže da to nije istina?
– Ne vjerujem da bi se predsjednica služila takvim oblicima pritiska niti vidim potrebu za istim. Ovo je jedno u nizu kadrovskih rješenja, nitko nije nezamjenjiv. Pravo je predsjednice imenovati i razrješivati svoje savjetnike, stoga ne želim ulaziti u njezine diskrecijske ovlasti. Predsjednica najbolje poznaje svoje suradnike i zna koja očekivanja ima od njih.
Jesu li savjetnici Galić i Radeljić smijenjeni zbog toga što su smetali predsjedniku HDZ-a? Analitičari, a i Radeljić smatraju da Kolinda Grabar-Kitarović želi ispeglati odnose s premijerom kako bi dobila svu logistiku HDZ-a za predsjedničke izbore.
– Nitko iz Vlade i HDZ-a, a kamoli premijer Plenković, nije se miješao u kadrovske odluke u Uredu predsjednice. To je njezina odluka. Odnosi na relaciji Vlada - predsjednica su dobri, a vjerujem da će u 2019. biti još bolji.
Hoće li HDZ podržati predsjednicu za drugi mandat sada kada su “odnosi sjajni”?
– Pričekajmo objavu predsjednice želi li ići u novi mandat, i tada ćemo na stranačkim tijelima odlučiti o podršci HDZ-a.
Mislite li da bi bilo dobro na listu za EU parlament staviti Davora Ivu Stiera i Ivanu Maletić? HDZ ide samostalno?
– HDZ ima snagu za samostalan izlazak na EU izbore, sigurno možemo pobijediti i nastaviti štititi hrvatske interese u Europskom parlamentu. Što se kandidata na HDZ-ovoj listi tiče, mi kao stranka s više od 200.000 članova imamo veliki broj kvalitetnih ljudi, s velikim znanjem i izraženim domoljubljem za koje vjerujem da će ih birači prepoznati kako bi mogli zastupati hrvatske interese. O kandidatima ćemo raspraviti na stranačkim tijelima kad za to dođe vrijeme.
Kako komentirate odnose u SDP-u? Mislite li da će se raspasti i koliko je opasno za demokraciju da nemamo ozbiljnu oporbu?
– Ne raduju me događaji u SDP-u, volio bih da su jaka i konstruktivna oporba koja realno kritizira i nudi konkretna rješenja. Sada je HDZ jedina snažna brana od populističkih opcija, koje degradiraju demokratske institucije, izbjegavaju bilo kakvu odgovornost i žele Hrvatsku vratiti nekoliko desetaka godina unatrag,
Je li u budućnosti moguća neka nova suradnja s Mostom?
– Poučen prijašnjom suradnjom i njihovim dosadašnjim nastupima, ne mislim da je suradnja moguća. Mišljenja sam da nakon izbora Most neće biti nikome poželjan partner, na što ukazuju i brojni zastupnici i članovi koji su ih već napustili.
Je li premijer Plenković sada konsolidirao stranku, dojam je da se polako rješava “desnice” i da HDZ sve više okreće prema centru?
– Predsjednik Plenković uživa povjerenje naših članova, čvrsto vodi stranku, i to upravo na pravcu kako je to zacrtao prvi predsjednik dr. Tuđman: desni centar. HDZ je danas jedina stožerna stranka u Hrvatskoj koja je u stanju okupiti parlamentarnu većinu i ponuditi Hrvatskoj rješenja koja nam trebaju. Tako će i ostati.
Hoće li Zakon o pobačaju biti novi okidač za ideološki rat u Hrvatskoj i što mislite o tom pitanju?
– Nema potrebe za ikakvim ideološkim podjelama, svatko ima pravo na svoje mišljenje. Osobno sam protiv pobačaja, smatram da život nastaje u trenutku začeća i da ga treba štititi od samog nastanka. No apsolutna zabrana nije realna. Kao društvo trebamo raditi na edukaciji, odgajati mlade, pomagati samohranim majkama, mladim obiteljima i stvoriti preduvjete kako bi se pobačaj izbjegao.
Kako ocjenjujete suradnju sa SDSS-om? Vidimo da srpska zajednica (DSS) u Vukovaru napada Oluju, traže se zabrane stranke, što mislite o tome?
– SDSS je partner Vlade Republike Hrvatske, kao i ostale stranke i pripadnici nacionalnih manjina s kojima imamo korektnu suradnju. Oluja je hrvatska svetinja, zahvaljujući kojoj je oslobođen hrvatski teritorij – svi znamo tko je bio agresor, a tko borac za slobodu. Neprimjerene provokacije i napade na Oluju osuđujemo i oni nisu dobri za društvo, naročito za herojski grad Vukovar. Ustavni zakon je jasan, rad političke stranke može zabraniti jedino Ustavni sud, a moja je poruka da treba raditi na zajedništvu, a ne na podjelama. Uostalom, sjetimo se da je mirna reintegracija ostavština upravo prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
