O BUDUĆNOSTI STRANKE

Mišel Jakšić u velikom intervjuu za Globus: ‘Nije vrijeme za novo rušenje šefa SDP-a‘

SDP-ov saborski zastupnik u velikom intervjuu Globusu otvoreno govori o slabostima stranke
 Marko Horvat/Nexus produkcija

Tridesetpetogodišnji Mišel Jakšić pripada skupini mladih snaga SDP-a. Dva puta je pobijedio na izborima u Koprivnici. Govori smireno i odaje dojam čovjeka koji je siguran u sebe. U vječitim svađama u SDP-u ne želi sudjelovati i, očito, čeka svoje vrijeme. Do sada je uvijek igrao na “krivu” kartu u stranci. Podupirao je Zlatka Komadinu protiv Zorana Milanovića, nije bio na strani Milanovićeva nasljednika Davora Bernardića, a na posljednjim izborima u SDP-u podržao je Željka Kolara. Pobijedio je Peđa Grbin. Ali sada kad mnogi misle da Grbin vodi stranku prema potpunom raskolu i gubitku položaja lidera oporbe, smiruje strasti i poziva na razum. Kaže da nije vrijeme za novo rušenje predsjednika.

Kako biste danas nekom stranom novinaru, ali iskreno, bez uljepšavanja, opisali Socijaldemokratsku partiju Hrvatske i stanje u kojem se nalazi?

- SDP je danas, priznali mi to ili ne, stranka s dubokim unutarnjim problemima. Međuljudski odnosi dotaknuli su dno. A to traje već desetak godina. Neki stariji kolege tvrde da traje i duže, od vremena svađa Račana i Bandića. Nažalost, u mandatu ovog predsjednika, ovog Predsjedništva, Glavnog odbora i Kluba zastupnika došlo je do točke pucanja ili ponovnog sastavljanja. Predugo traju unutarstranački obračuni i podmetanja. Izgubili smo bilo kakvu smislenu kadrovsku politiku, ne postoji dodir s realnošću i respektiranje rezultata rada na terenu i rezultata na izborima. Pretvorili smo se u stranku u kojoj je najvažnije biti dobar s predsjednikom i utrpati se u Sabor ili na neki predizborni šalabahter koji nam je donio izborni princip “jedan čovjek – jedan glas”. To je trebao biti demokratski iskorak, ali krenulo je krivo. Odlijepili smo se od političke realnosti. Dok se bavimo foteljama, izgubili smo kontakt s građanima. Što je još važnije, izgubili smo i viziju onoga što SDP želi ili treba biti.

Što se to, zapravo, dogodilo s hrvatskom socijaldemokracijom koja je godinama bila fenomen među zemljama u tranziciji, a pogotovo među susjednim državama? Bila je u dva ciklusa vladajuća stranka, a ostalo vrijeme najjača oporbena politička snaga. Slovenski socijaldemokrati i osobito njemački SPD dokazuju da tradicionalna ljevica ne mora biti u krizi.

- SDP je postao konzervativna stranka. Stavovi našeg članstva su u potpunosti protivni konzervativizmu, ali ono što mi radimo u političkom djelovanju je duboko konzervativno. Kraj nas je deset godina samo prošlo i zato se pojavilo Možemo. Moramo imati politike bliske ljudima i njihovim problemima, približiti naše organizacije i njihov rad građanima kroz drugačije komunikacijske politike, moramo koristiti društvene mreže i platforme pa opet biti avangarda... A mi smo ostali na rubu događanja. Danas je Možemo avangarda. SDP je po shvaćanju politike postao konzervativan.

image
Marko Horvat/Nexus produkcija

Stranački rejting SDP-a gori je nego u vrijeme kad je, zbog pada popularnosti stranke, Peđa Grbin tražio od Davora Bernardića da odstupi. Što iz toga zaključiti? Treba li otvoriti raspravu i o položaju Grbina na čelu SDP-a?

- Kad si predsjednik SDP-a, moraš očekivati da se svaki dan raspravlja o tvojoj odgovornosti, kao i kad si gradonačelnik, ministar ili predsjednik Vlade. Međutim, vidim, pa i u Koprivnici u kojoj SDP redovno pobjeđuje na izborima, da su ljudi doista umorni od unutarstranačkih lomova i sukoba. Imali smo izbore unutar SDP-a prije godinu dana. Peđa Grbin je sa svojim Predsjedništvom i Glavnim odborom dobio veliku potporu naših članica i članova. Ulaziti sada u rasprave što je on tada radio Beri, a što je Bero radio njemu totalno je besplodno i kontraproduktivno. Peđa Grbin ima legitimitet tako dugo dok iza njega stoje Glavni odbor, Predsjedništvo, a ako treba i konvencija. Sada je vrijeme za kreiranje odgovora na probleme države i društva te građana, a ne za rasprave o povjerenju predsjedniku stranke. Držim da je pred predsjednikom Grbinom vrijeme kad treba okupiti stranku i pokrenuti rasprave o novim politikama, ali i akcije za bolji rejting SDP-a.

Imaju li pravu oni koji tvrde da sada zapravo gledamo frakcijski rat bivšeg i sadašnjeg predsjednika, Bernardića i Grbina?

- Ne bih to svodio na sukob dviju frakcija. To traje već dugo. Neki ratovi se vuku još od vremena Račana i Bandića, pa sukoba Milanovića i Bandića, pa Bernardića i Milanovića i njegovih tadašnjih suradnika Hajdaša i Grbina, pa sukob Komadine i Milanovića... Sad su se role malo zamijenile. Žalosti me to što nema volje za razgovorom. Vrijeme je da sukobi i ratovi prestanu.

Zanimljivo je da vi niste podupirali Bernardića pa je izabran za predsjednika SDP-a. Bili ste za Željka Kolara, a izabran je Grbin.

- Nisam 2016. bio ni za Zorana Milanovića, no uvijek sam radio za stranku, što pokazuju izborni rezultati u Koprivnici.

Znači li to da uvijek pobijedi onaj kojeg niste podržali? Da vaš kandidat sigurno gubi izbore?

- Često se šalim da me nakon godinu dana ljudi zovu i kažu da sam bio u pravu. I Komadinu i Kolara sam podržao jer načelno mislim da se ne uvažava dovoljno glas gradonačelnika i župana koji dobivaju izbore. SDP nije i ne može biti samo Iblerov trg ili, jedno vrijeme, Ibler i Praška ulica. Ima puno gradova u Hrvatskoj u kojima SDP dobiva izbore, u kojima naši kandidati znaju kako upravljati gradovima i županijama i postižu bolje rezultate od stranke na nacionalnoj razini. Nisam pobornik teze da vrijede samo oni u centrali stranke i u Saboru. Zato sam podupirao Kolara i Komadinu, a ne druge. Ništa osobno.

Kamo vašu stranku vodi odluka Glavnog odbora SDP-a kojom izbačena četiri saborska zastupnika ne mogu biti u SDP-ovu Klubu zastupnika?

- U situaciji u koju smo se doveli izostankom razgovora i stalnim međusobnim podmetanjima jedina logika je bila da krajnju odluku donese Glavni odbor. Možda sada malo ipak dođe do smirivanja strasti pa se konačno okrenemo stvaranju i prezentiranju politika za naše građane. Ovoj zemlji su potrebne socijaldemokratske politike, politike koje će štititi ljude pod ovrhama, ljude u minusu koji se sada ostavljaju na milost i nemilost bankama, ljude koji mjesecima čekaju na zdravstveni pregled. To je zadaća SDP-a, a za to nam treba mir.

Hoće li biti izbačeni iz stranke i oni zastupnici koju u Klubu glasaju suprotno odluci Glavnog odbora i podrže četvero već izbačenih?

- Vjerujem da nam je ipak svima na prvome mjestu SDP i da ćemo poštovati legitimitet stranačkih tijela, no isto tako vjerujem da će i Peđa Grbin još jednom pokušati pružiti ruku svima i pozvati nas da zajedno s njime mijenjamo SDP nabolje, a samim time i državu.

Nije li ovo, zapravo, prva prava velika čistka u SDP-u? Riječ je o čak 4000 do 5000 izbačenih. To bi teško izdržala bilo koja stranka u Hrvatskoj, osim možda HDZ-a, ali i oni bi bili uzdrmani.

- Predsjednik i Predsjedništvo su takvim odlukama preuzeli na sebe političku odgovornost. Odgovarat će za sve svoje odluke pred članstvom, kako za one dobre, tako i za one loše. S izbacivanjima sam intimno jako nesretan i nezadovoljan. To sigurno u kratkom roku ne može ojačati stranku i vratiti povjerenje građana. Vrijeme će pokazati što nam dugoročno donosi takva inventura članstva. Kad smo uvodili princip “jedan čovjek – jedan glas”, nitko nije ni pomišljao u što će se izroditi. Tada je to bio ogroman demokratski iskorak. Ali, pojavili su nam se jednokratni članovi, tzv. jednokunaši, zapravo fiktivni članovi koji služe za izborne manipulacije i izborni inženjering. Imamo u masi mjesta ljude koji izlaze glasati samo na unutarstranačkim izborima, a kad dođu lokalni ili parlamentarni, nema ih nigdje. To se jednog dana moralo raščistiti. Ali, nisam siguran je li trebalo raditi ovako. S druge strane, nije dobro ni kad se Klub zastupnika SDP-a postavlja tako da je uvijek protiv onoga što predlaže predsjednik stranke. Predsjednika je ipak izabralo članstvo. Ne može ni Klub biti otok sam za sebe.

A što je stvarna krivnja i odgovornost dr. Rajka Ostojića i ostalih izbačeni saborskih zastupnika? Željko Kolar je nedavno javno rekao da ne zna.

- Ne znam ni ja. Rasprave o tome nije bilo ni na jednom stranačkom tijelu na kojem sam prisustvovao. Je li Predsjedništvo SDP-a o tome raspravljalo, ne znam. Trebao je postojati nekakav proces kao i kod brisanja iz članstva; proces s kriterijima za prestanak ili za obnovu članstva. Zato nam sada ostaje dojam političke čistke. Puno toga moglo se riješiti razgovorom. Svi oni se jako dugo znaju i jako dobro znaju zašto nisu razgovarali.

A što je rješenje: napustiti ili modificirati izbore po načelu “jedan čovjek – jedan glas”?

- Sigurno nas čeka neka modifikacija. Mi i danas imamo Predsjedništvo i dio Glavnog odbora koji su izabrani pomoću diktata šalabahtera poslanih iz vrha stranke. Nije se to dogodilo samo u ovo doba Peđe Grbina, imamo šalabahtere već nekoliko izbornih ciklusa. Šalabahter-demokracija u borbi za fotelje mora nestati. Zašto SDP ne bi pokrenuo proces registracije svojih simpatizera, svojih birača i, po primjeru Amerike, organizirao klasične predizbore. Zašto bježati od toga? Primjer nam je i Mađarska u kojoj udružena opozicija ima predizbore za premijerskog protukandidata Viktoru Orbánu. Registrirano je 663.000 ljudi koji će izaći na te predizbore. Dakle u Orbánovoj Mađarskoj se može. To bi bio sjajan iskorak za SDP.

Ima li predsjednik Republike, barem kao bivši šef stranke, kakvu neformalnu ulogu u ovim sukobima u SDP-u? Može li on, kad bi uopće želio, nekako pomoći?

- Zoran Milanović se drži potpuno po strani. Iz razgovora s njim nisam stekao dojam da ima neki interes petljati se u stranačka pitanja.

Postoji li njegova povijesna odgovornost za stanje koje je sada u SDP-u?

- Sigurno je da su neki sukobi nastali još u doba Zorana Milanovića. Samim time postoji i njegova odgovornost. On je i sam priznao da se kao premijer nije dovoljno bavio strankom. Zoran je definitivno jedna karizmatična ličnost i veliki lider koji je puno toga što je danas isplivalo na površinu pokrivao i unutar stranke i prema van. Njegov je osobni politički rejting uvijek bio bitno viši od rejtinga SDP-a. Dakle, možemo reći da je ovo, pored ostalog, ostavština Zorana Milanovića, ali isto tako i da se mi ostali bez njega nismo snašli. S obzirom na sve što nas je snašlo, mislim da je veliki uspjeh što je SDP još uvijek po anketama ispred Možemo ili je poravnat s njima.

Vi u ovom razgovoru nastupate kao neka srednja struja, kao čovjek koji želi pomiriti zavađene frakcije.

- Da, ja bih to volio, ali ne mislim tako samo ja. U šali znam reći svojim istomišljenicima da bismo mogli biti dobri medijatori.

Koliko duboko SDP treba potonuti da bi reagirali ključni ljudi u stranci čija riječ ima težinu? Nije li pomalo suicidalno čekati da se za dvije-tri godine raspišu izbori i Peđa Grbin sa SDP-om potpuno krahira?

- I predsjednik Grbin i Predsjedništvo u ovom trenutku imaju potpuni legitimitet. To se i treba i mora respektirati. Nije normalno da pet godina samo raspravljamo između sebe i rušimo predsjednike.

Dio birača napustio je SDP i daje svoj glas zeleno-lijevoj koaliciji Možemo. Može li se dogoditi da SDP napuste i neki ugledniji članovi? Primjerice, bivši ministar financija Boris Lalovac surađuje s Tomislavom Tomaševićem na financijskoj konsolidaciji Zagreba.

- Boris Lalovac je jedan od ljudi za koje sam spreman staviti ruku u vatru i reći da nikada neće napustiti SDP. Osim toga, SDP je u koaliciji s Možemo u Zagrebu.

Kako procjenjujete političke potencijale Možemo? Mogu li oni dugoročno ugroziti SDP kao lidera ljevice?

- Ako se mi ne saberemo, sigurno da mogu. Ljudi će tražiti alternativu kao i u gradu Zagrebu. HDZ ima čudnu naviku, kao da nas žele vratiti u jednopartijski sistem. Samu demokraciju u Hrvatskoj nitko nije spreman štititi. Ja se nadam da SDP ima snagu za povratak na veliku scenu.

Dojam je da ljudi koji predstavljaju i vode Možemo izgledaju novo i svježe bez obzira na godine i dob. Istovremeno, lideri SDP-a mahom izgledaju kao da su s fakulteta prešli direktno u saborske klupe.

- Kad se pogleda struktura stranačkog vodstva SDP-a unutar 15 godina, jasno se vidi da nema velikih promjena. Sve su to uglavnom ista lica. Kad govorimo o unutarstranačkim ratovima, uvijek govorimo o istih 10-15 ljudi. Svi oni su jako dugo vremena zajedno. I oni najmlađi među njima javnosti više ne mogu izgledati svježe. Takva nam je i struktura Kluba zastupnika. Svi su oni iz vremena od prvih Zoranovih izbora. Premalo dolaze do prilike uspješni ljudi s terena koji pobjeđuju od Ploča, Supetra, Jelse preko Umaga i Koprivnice do Zlatara, Klanjca, sada i u Varaždinu... To su ljudi koji znaju dobivati izbore i voditi projekte, ali nisu dovoljno dobri da dođu u Sabor i prezentiraju nacionalni SDP.

Postoji li Možemo u Koprivnici?

- Ne. SDP u Koprivnici je stvarno jak i sve one politike koje Možemo promovira mi već provodimo, od zelenih inicijativa, održivog razvoja do gospodarenja otpadom i energetske učinkovitosti. Koprivnica je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nema prirez. Gubici u vodovodnoj mreži u Koprivnici su ispod prosjeka Europske unije.

A za to je vrijeme Tomislav Tomašević zatrpan smećem, kvarovima vodovodne mreže, kosturima iz ormara... Kao gradonačelnik, kako komentirate prvih sto dana novoga zagrebačkog gradonačelnika?

- Tomaševićev problem su velika očekivanja koja su se stvorila oko njega. Možda ih je i on sam poticao nekim svojim javnim istupima. Dočekali su ga ogromni problemi, a ljudi promjene očekuju i traže odmah. Puno iskusniji političari nego što sam ja kažu da im je najteže bilo biti gradonačelnik. Jer, ako radi svoj posao, gradonačelnik je svakodnevno s problemima građana, sa svakom pregorjelom lampom, svakom neispražnjenom kantom za smeće i puknutom cijevi.

Možemo ima zacrtan plan osvajanja vlasti u cijeloj Hrvatskoj. Imaju li oni snage za to?

- Ne znam. S obzirom na sve ono što ih je dočekalo u Zagrebu, nisam siguran. Ali, ako se SDP oporavi kao što planiramo, Možemo kao naš junior-partner može ući u Vladu.

Tko će biti čiji junior-partner za dvije-tri godine?

- Uvjeren sam, Možemo će biti junior-partner SDP-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 08:05