StoryEditor
GLOBUSOVA ANALIZA

Može li normalizacija odnosa između Hrvata i Srba nadživjeti ‘Plenkovićevu eru‘?

‘Novi politički kurs u hrvatsko-srpskim odnosima mogao bi postati konstanta ako Plenković uspije jednu stvar‘
Milorad Pupovac i Andrej Plenković
 Goran Mehkek/Cropix

Nakon Pirove pobjede nacionalističke koalicije predvođene Domovinskim pokretom Miroslava Škore koja je osvojila solidnih 16 saborskih mandata, ali je zbog neočekivano uvjerljive pobjede HDZ-a Andreju Plenkoviću postala nepotrebna, otvorio se prostor za formiranje parlamentarne većine lišene nacionalističke komponente, u kojoj glavnu riječ poslije HDZ-a vodi SDSS.

Novi-stari premijer takav neočekivan ishod parlamentarnih izbora odlučio je, među ostalim, iskoristiti i za veliki zaokret u odnosima države prema svojim građanima srpske nacionalnosti. Prvi korak koji bi trebao označiti novu eru hrvatsko-srpskih odnosa unutar granica RH učinio je čelnik Srpskog narodnog vijeća i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je odlučio prisustvovati 25. obljetnici Oluje u Kninu. Drugi korak učinit će ratni zapovjednik i ministar branitelja Tomo Medved, koji će u Gruborima odati počast žrtvama ratnog zločina koji su nad srpskim civilima počinile hrvatske snage – i to nakon što su već bile završile vojne operacije u sklopu Oluje.

image
Boris Milošević u Kninu
Denis Lovrovic

Potom je lider SDSS-a Milorad Pupovac najavio da će u studenome otići u Škabrnju odati počast žrtvama ratnog zločina srpskih snaga, a premijer Plenković najavio je odlazak u Varivode, još jedno mjesto gdje su hrvatske snage počinile zločin nad građanima srpske nacionalnosti. Koliko je realno – a ne samo simboličko – značenje svih nabrojenih gesti te hoće li biti dugoročnih pozitivnih učinaka novog političkog kursa u odnosima između većinskog i manjinskog stanovništva Hrvatske pitali smo istaknute političke analitičare.

- Spomenuti proces ima tri nivoa. Prvo, simbolički je napravljeno nešto što je davno trebalo biti napravljeno, a sada je to učinjeno konzekventno. I jedni i drugi su, da tako kažem, progutali knedlu, i to prema “svojima”. Milošević pred Srbima, a Plenković pred Hrvatima. No ključno pitanje je drugo: hoće li tekst prijeći u kontekst? Dakle, hoće li se nakon ovih riječi i gesta nešto konkretno početi događati, hoće li srpska sela dobiti struju, hoće li Vlada uložiti ozbiljna sredstva u zabačene krajeve Hrvatske gdje žive građani srpske nacionalnosti. To je socijalno pitanje.

A treće, politički bitno pitanje jest hoće li Pupovac i SDSS izdržati bez Aleksandra Vučića, jer Pupovac je već počeo pričati o tome da u rješavanje svih problema i otvorenih pitanja u srpsko-hrvatskim odnosima unutar same RH treba uključiti i predsjednika Srbije. Ideja da u taj dijalog treba uključiti i Beograd, točnije: aktualni politički vrh Srbije na čelu s tim i takvim Vučićem - pogrešna je i opasna. Probleme srpske zajednice u Hrvatskoj treba rješavati unutar RH, a nikako tripartitno uz sudjelovanje Vučića - smatra Žarko Puhovski.

image
Gordan Jandrokovic, Ante Gotovina, Zoran Milanović, Andrej Plenković
Niksa Stipanicev/Cropix

Politički analitičar Mate Mijić smatra da su predstavnici hrvatskih Srba ovim činom priznali Oluju kao legitimnu i pravednu vojnu akciju.

- Predsjednik Milanović odlično je u svom govoru u Kninu poentirao da se ne radi o komemoraciji, nego o proslavi. Politički predstavnik hrvatskih Srba kao potpredsjednik hrvatske Vlade u Kninu je proslavio Oluju, i to ne može biti mala stvar. Na stranu to što većinu Hrvata nije naročito briga što Srbi misle o Oluji, u političkom je smislu ovo završetak jednoga povijesnog procesa, i to treba pozdraviti – kaže.

Pitali smo ga i koliko je realno (i dugoročno) značenje svih gesta koje će do konca 2020. učiniti Plenković, Milošević, Medved i Pupovac.

- Ako hrvatsko-srpska prepucavanja nakon ovoga budu svedena na najmanju moguću mjeru, onda ćemo moći reći da je napravljen iskorak. Ali ne bih išao toliko daleko poput nekih i rekao da su ove geste “početak izgradnje boljeg društva”. To je dosta pretenciozna kvalifikacija i mislim da proizlazi iz jugoslavenskog konteksta od kojega se dio naše javnosti nikako ne uspijeva otrgnuti. U tom se kontekstu sve promatra kroz optiku međuetničkih, naročito hrvatsko-srpskih, odnosa. Odnosi Hrvata i Srba za današnju su Hrvatsku gotovo pa irelevantni. Naravno da je važno da se svaki državljanin u svojoj državi osjeća dobrodošlo i da je atmosfera u društvu što pozitivnija, no ne živimo više u razdoblju neposredno poslije rata ili mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja da bismo ovakvim gestama doista mogli dati tako epsko značenje. Za takvo što one su ipak stigle prekasno. Vrijeme je učinilo svoje, situacija se u velikoj mjeri normalizirala, a Srbi više nisu nezaobilazan političkih faktor kao, primjerice, za vrijeme pregovora Hrvatske s EU. Danas oni imaju onoliko političke moći koliko im hrvatska većina dodijeli – kaže.

Zanimalo nas je i može li ovaj novi politički kurs HDZ-a i nove Vlade, svojevrsna “pomirba”, nadživjeti Plenkovićevu eru na čelu HDZ-a, odnosno je li normalizacija i relaksacija hrvatsko-srpskih odnosa unutar našeg društva ireverzibilan proces?

- Kao što se SDSS zacementirao ovim potezom, isto vrijedi i za HDZ. Bilo koji novi lider te stranke neće moći poništiti ovo što se dogodilo i što će se, ako je vjerovati najavama, nastaviti događati u sljedećem razdoblju dok je Plenković na čelu HDZ-a. Ovakve će geste postati “novo normalno”, i to će biti teško poništiti. HDZ ovime svakako gubi dio manevarskog prostora na desnici, ali si širi prostor na centru i lijevom centru. Treba imati na umu da HDZ, iako je često u kampanjama koristio hrvatsko-srpske odnose, ne može više na tome profitirati kao nekada. Hrvatska je članica EU i vladajućoj stranci teško će se tolerirati nekakvo huškanje na etničkoj osnovi - smatra Mijić.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da bi novi politički kurs u hrvatsko-srpskim odnosima mogao postati konstanta, dugovječnija i od Plenkovićeva mandata na čelu Vlade i HDZ-a - ako čelnik vladajuće stranke u iduće tri-četiri godine uspije HDZ “odgurati tako daleko u tom smjeru da se kasnije HDZ više jednostavno ne bi mogao vratiti na staro”.

- Ako Plenković u tome uspije, idući predsjednik HDZ-a naprosto neće moći unazaditi taj proces. Međutim, nemoguće je već danas decidirano odgovoriti na pitanje je li taj novi kurs u hrvatsko-srpskim odnosima ireverzibilan. U tom je smislu situacija još nestabilna, ali treba reći da je pokrenut jako važan proces koji omogućava da se prema žrtvama počinje odnositi na humanitaran, a ne politički način - tvrdi Puhovski.

image
Naslovnica Globusa
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2020 19:54