Situacija s izbjeglicama koje žive u kampovima u Bosni i Hercegovini je zastrašujuća i nije dostojna Europe – upozorio je ovih dana dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Josip Juratović, ujedno i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu. U priopćenju za medije Juratović je istaknuo kako u izbjegličkim kampovima u BiH ne postoje primjereni uvjeti za 8.000 do 10.000 ljudi koji tamo trenutno borave s namjerom da što prije iz te zemlje uđu u Hrvatsku i nastave put dalje prema Zapadnoj Europi. Poznato je da hrvatska policija svim silama pokušava spriječiti ilegalne ulaske migranata.
“Izbjeglice su već stupile na prostor Europske unije uglavnom u Grčkoj i time i na prostor Shengena, a onda ga napustile i krenule dalje balkanskom rutom. Borave na području Bihaća koji je udaljen samo nekoliko kilometara od hrvatske granice, a ona je pak udaljena oko 60 kilometara od granice sa Slovenijom, a time i od šengenskog prostora. Situacija je opterećujuća kako za granična područja tako i za domaće stanovništvo”, rekao je Juratović, koji je rođen u Koprivnici, odakle je 1974., nakon završene osnovne škole, s majkom otišao živjeti u Njemačku. Kao radnik je bio istaknuti sindikalist, a 1982. učlanjuje se u SPD, čiji je zastupnik u Bundestagu od 2005. godine. Pozorno prati i političku situaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim državama zapadnoga Balkana. Za Globus je prokomentirao i aktualno stanje na hrvatskoj političkoj sceni nakon upravo održanih lokalnih izbora, ali i u Njemačkoj koju ove jeseni očekuju parlamentarni izbori s krajnje neizvjesnim ishodom. Nakon dva desetljeća Angela Merkel se više neće kandidirati za još jedan kancelarski mandat, a čini se da će to biti i kraj velike koalicije demokršćana i socijaldemokrata.
U Hrvatskoj je na izborima prošli tjedan vlast u Zagrebu osvojila zeleno-lijeva koalicija okupljena oko platforme Možemo, a SDP je postigao vrlo loš rezultat. Kakva je budućnost socijaldemokratskih stranaka u Europi?
- Hrvatski SDP tipičan je primjer kako to izgleda kada se stranke počinju baviti sobom, a ne društveno relevantnim temama. Početak kraja svake stranke je kada političke teme prelaze u osobno obračunavanje, a poslije toga još samo slijedi borba za položaj. Nažalost, to nije vidljivo samo u Hrvatskoj nego i u Njemačkoj nakon Schröderove agende 20/10 koja je Njemačku ekonomski dovela do statusa najjače zemlje EU. U isto se vrijeme ideološko tematskim podjelama i osobnim obračunavanjem unutar SPD-a podrivala stranka. To nije problem samo socijaldemokratskih stranaka. Trend averzije građana prema strankama uopće i njihovu sudjelovanju u društveno-političkom životu doveo je do toga da se politika svela na društvene inicijative o pojedinim temama i akcije, a iz toga su, logično, nastali pokreti koji su uz pomoć društvenih mreža jednostavno prestigli političke stranke i dobili veću pozornost. Pokreti različitih profila u društvu dobivaju sve veću važnost, što ne mora biti tragično. Dapače, bitno je samo da ti pokreti ne napuštaju institucionalne norme i demokratske vrijednosti. Dakle, za Možemo će najveći izazov biti iz pokreta se pretvoriti u političku opciju koja će biti dosljedna svojim političkim ciljevima i u isto vrijeme sposobna stvarati kompromise za mir i stabilnost u društvu. Osobno kao demokrat želim novom gradonačelniku Grada Zagreba puno sreće i uspjeha, prije svega u suzbijanju koruptivne mreže koja se razgranala u Zagrebu do najsitnijih kapilara, a to će i zasigurno biti ogroman izazov.
Prema nekim predizbornim anketama objavljenima u posljednje vrijeme, u Njemačkoj bi Zeleni na izborima u rujnu ove godine osvojili oko 26 posto glasova, demokršćani CDU/CSU 24, a socijaldemokrati SPD samo 13 posto. Što mislite hoće li čelnica Zelenih Annalena Baerbock od jeseni biti nova njemačka kancelarka?
- Ankete se u Njemačkoj svakodnevno mijenjaju i teško je u ovom trenutku reći koja će od triju najjačih stranaka postaviti kancelarku odnosno kancelara. U svakom slučaju, utrka će se voditi između troje kandidata, a vidjet ćemo oko kojih dvoje će se postići polarizacija. Iz moga iskustva, to će se znati tek početkom rujna. Dakle, utrka je tek počela.
Ima li, po vašem mišljenju, više šanse da se većina u Bundestagu okupi u koaliciji Zeleni-CDU/CSU-liberali ili u koaliciji Zeleni-SPD-Linke (Ljevica)?
- Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj se ne govori o koalicijama unaprijed, nego se svaka stranka natječe da samostalno dobije što je moguće više glasova, a nakon izborne utrke stranke sklapaju koaliciju s onim partnerima s kojima postignu najbolje kompromise za svoje glasačko tijelo. Dakle, sada je svaka spekulacija o bilo kakvim koalicijama nepotrebna i štetna za interese glasača. Jedno je sigurno – jedina stranka koja neće ući u bilo kakvu koaliciju jest desno radikalni AfD.
Kako to da su Zeleni u Njemačkoj po anketama jači od SPD-a? Zašto mnogi tradicionalni glasači SPD-a sada glasaju za Zelene?
- Za Zelene ne glasaju samo SPD-ovi glasači nego Zeleni imaju glasačko tijelo iz različitih grupa građana koji su prije glasali za druge stranke. Za to ima više razloga. Prvenstveni razlog je trenutna koalicija CDU-a i SPD-a. To je povezano i s činjenicom da se stranke na vlasti s vremenom troše jer, provodeći svakodnevnu politiku za koju su odgovorne, jedna drugu koče u različitim vizijama. Osim toga, u samim tim strankama članovi se osjećaju zakinutima za otvorene diskusije jer su njihove stranke na vlasti. Time se slabi jasna pozicija stranaka. Opozicijskim strankama puno je lakše doći do izražaja sa svojim temama jer one nisu vezane kompromisima s drugim strankama.
Što bi BiH, a što Europska unija trebale učiniti da se poboljša stanje u kojem u toj državi žive mnogobrojni migranti i izbjeglice?
- Bosna i Hercegovina bi, sasvim sigurno, trebala smjestiti i registrirati izbjeglice koje su došle u tu zemlju po normama međunarodnih konvencija za izbjeglice. Europska unija trebala bi financijski osigurati zbrinjavanje izbjeglica i te ljude preuzimati od BiH te im osigurati smještaj na tlu zemalja članica EU. Osim toga, potrebno je naći mehanizme kako da se spriječe novi valovi izbjeglica da krenu na put prema Europi, isto tako poštujući međunarodne konvencije o ljudskim pravima.