Malo je tko još do prije koji mjesec vjerovao da bi mogla zavladati nestašica lijekova koji su na tržište došli prije više desetaka godina. Antibiotici, lijekovi protiv bolova, za snižavanje temperature, visokog krvnog tlaka, masnoća u krvi... muče Europu do te mjere da je formirana Uprava za hitnu zdravstvenu pripravnosti i odgovor (HERA) koja čak ima ovlasti da kupuje na tržištu lijekove za sve zemlje EU u slučaju da nestašice potraju! Naime, inflacija, nestašica energenata, rat u Ukrajini te u velikoj mjeri i pandemija covida-19 poremetili su uobičajeni lanac opskrbe lijekovima i otvorili bolna pitanja za Europu, a to je prije svega “prepuštanje” proizvodnje strateških supstanci zemljama u kojima je “radna snaga jeftinija”. Naime, malo je farmaceutskih tvrtki u EU koje proizvode sirovinu, nego se uglavnom oslanjaju na uvoz iz Kine i Indije, a same “štancaju” tablete, kapsule, sirupe i sve to prodaju pacijentima po višestruko većoj cijeni zarađujući enormne iznose! Više od 80 posto aktivnih sastojaka koji se koriste za proizvodnju lijekova u Europi stiže iz Kine i Indije, a čak 45 posto lijekova koji se prodaju u Europi uopće se ne proizvodi u europskim tvornicama.
”Vrlo smo ovisni o zemljama koje bi u ovoj situaciji dodatno mogle odlučiti ograničiti izvoz kako bi osigurale lijekove za svoje građane”, nedavno je objasnila francuska zastupnica u Europskom parlamentu Nathalie Colin-Oesterlé, navodeći slučaj nestašice paracetamola koji se uglavnom uvozi iz Kine.
Istina, o potrebi preseljenja strateške farmaceutske industrije u EU govorilo se i u preporukama Parlamenta prije dvije godine, ali do toga još nije došlo jer tek slijedi sveobuhvatna revizija zakonodavstva EU kojim se regulira farmaceutika. Tek se u ožujku očekuju konkretni porezi EK. Prema poznatim informacijama, novi pravni okvir za lijekove uključivat će snažnije obveze za opskrbu, ranije obavještavanje o nestašici i povlačenju lijekova te poboljšanje transparentnost zaliha, rekla je ovih dana Stella Kyriakides, šefica EU za zdravstvo.
”Revizija farmaceutskog zakonodavstva EU pruža jedinstvenu priliku za pojednostavljenje, usklađivanje i modernizaciju postojećeg sustava. Vrijeme je za korištenje novih tehnologija za bolje razumijevanje i predviđanje potražnje, kao i za jačanje otpornosti opskrbnog lanca, a sve će to pomoći u predviđanju i rješavanju nestašica”, rekao je Andy Powrie-Smith, direktor za komunikacije pri Europskoj federaciji farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA).
Naime, korona, rat u Ukrajini i nedostatak energenata učinili su svoje - presahnuli su izvori jeftine sirovine, a Europi očito treba vremena da se konsolidira i započne vlastitu proizvodnju, jer su proizvodni kapaciteti u ovom trenutku nedostatni, a do tada, prema izvješćima nadležnih regulatornih tijela, nedostaje poglavito antibiotika koji u ovo vrijeme respiratornih infekcija i još prisutne korone nerijetko spašavaju život. Pate i oni koje muče bolovi jer nedostaje nekih lijekova koji su odavno postali dio kućnih ljekarni poput paracetamola...
Nestašice su se značajno povećale od kraja prošle godine. Ljekarničke asocijacije iz 29 europskih zemalja, uključujući članice EU, te Turske, Kosova, Norveške i Sjeverne Makedonije izvještavaju da u četvrtini njih nedostaje više od 600 lijekova, a u njih 20 posto od 200 do 300. U tri četvrtine zemalja kažu da su nestašice ove zime bile veće nego u isto vrijeme prije godinu dana, a u četiri zemlje nestašice su povezane i sa smrtnim posljedicama. Slične podatke dala su i državna regulatorna tijela za lijekove. Belgijanci tako izvještavaju da im nedostaje 300 lijekova, u Njemačkoj oko 400, a u austrijskim ljekarnama ne može se kupiti oko 600 lijekova. Talijani kažu da je situacija kod njih alarmantna jer im nedostaje čak 3000 proizvoda premda za neke ipak postoji zamjena. Hrvatska agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) izvještava da trenutačno nedostaje barem 300 različitih lijekova.
Stručnjaci kažu da je nestašica nastala zbog kombinacije povećane potražnje i smanjene ponude. Naime, u posljednje tri godine korona je značajno smanjila snagu gripe i drugih respiratornih bolesti zbog epidemiološkim mjera koje su bile na snazi, pa su ove sezone ti zdravstveni problemi bili izraženiji. Mnoge je iznenadila snaga streptokoka A kod djece poglavito invazivnog oblika, što se tumači slabijim imunološkim odgovorom koji je pak rezultat manjeg izlaganja virusima i bakterijama tijekom pandemije.
Za nestašice proizvođači pak imaju svoja obrazloženja, pa tako Centrient Pharmaceuticals, nizozemski proizvođač aktivnih farmaceutskih sastojaka, kaže da mu je lani proizvodnja bila za četvrtinu manja nego 2021. zbog visokih troškova energije. U prosincu je InnoGenerics, još jednog nizozemskog proizvođača, nakon bankrota spasila vlada kako se ne bi prekinula proizvodnja. Da je opskrba sirovinama iz Indije i Kine veliki problem, potvrdili su i iz Sandoza, jednog od najvećih proizvođača generičkih lijekova na europskom tržištu. Svi proizvođači redom pravdaju nezabilježene nestašice ili nedostatkom sirovina ili premalim kapacitetima proizvodnje ili pak skupom energijom, a dok se nešto ne promijeni, unatoč pozivima EK da se zajednički rješavaju dubioze, dio zemalja pokušava spasiti što se spasiti da tako da primjerice zabranjuju izvoz ne bi li imali manje problema u vlastitom dvorištu. Tako je Grčka još krajem prošle godine zabranila prodaju lijekova drugim zemljama. Rumunjska je privremeno zaustavila izvoz nekih antibiotika i lijekova protiv bolova za djecu, a Belgije je nedavno objavila dekret po kojem vlada može zaustaviti izvoz u slučaju krize.
Očekivano, to se nije dopalo vlastima EU, pa je tako europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides uputila pismo grčkom ministru zdravstva Thanosu Plevrisu u kojem od njega traži da uzme u obzir učinke zabrana na treće zemlje. “Države članice moraju se suzdržati od poduzimanja nacionalnih mjera koje bi mogle utjecati na unutarnje tržište EU i spriječiti pristup lijekovima onima kojima su potrebni u drugim državama članicama”, napisala je Kyriakides.
Nijemci pak razmatraju zakonske izmjene po kojima osiguravatelji zasad moraju kupovati najjeftinije lijekove, nego bi ih u buduće mogli nabavljati od više dobavljača, uključujući i skuplje, ne bi li opskrba bila sigurnija. Nizozemska je nedavno prihvatila zakonsko rješenje po kojem od prodavača zahtijeva da šest tjedana čuvaju zalihe kako bi se premostila nestašica, a slično predlaže i Švedska. Najbizarniju ideju za rješavanje nestašica dao je njemački predsjednik liječničkog zbora koji je pozvao na neformalni “buvljak” za lijekove na kojem bi ljudi nudili onima kojima je to potrebno svoje neiskorištene lijekove!? Istodobno, ljekarnici su počeli proizvoditi vlastite pripravke za slučaj nužde. I u Hrvatskoj ljekarnici pokušavaju pomoći djeci izradom antibiotskih sirupa, a za to koriste antibiotike za odrasle ali u manjoj količini. No, sve je to tek snalaženje dok se stvari ne riješe na globalnoj razini.
U tijelima EU još drže da će se situacija prebroditi za ovu sezonu infekcija te da će se do sljedeće naći rješenje pa makar bilo i skuplje od onog na koje smo se naviknuli. Naprosto, proizvodnja sirovina u Europi imat će veću cijenu, ali će tržište biti sigurnije, smatraju u Europskoj komisiji koja je već tijekom pandemije shvatila da zapuštena vlastita farmaindustrija onemogućava konkurenciju. Dovoljno je podsjetiti što se događalo s cjepivom protiv korone. Dvije su američke tvrtke izgurale svu konkurenciju, a trenutačno vode bitku ne bi li globalno prodavale cjepivo tri u jedan kojim bismo se svake godine cijepili protiv korone, gripe i respiratornog sincicijskog virusa (RSV). Pritom najavljuju da je prošla era svima dostupnog cijepljenja protiv korone i najavljuju da bi jedna doza mogla stajati i više od 100 dolara. Srećom, to je čak i u SAD-u podignulo prašinu pa su demokrati počeli “čačkati” po financijama tamošnjih farmaceutskih divova kojima plaćanje poreza u vlastitoj zemlji nije jača strana. Draže su im offshore podružnice na koje prebacuju prihode.
Sve to govori da su došla vremena u kojima se shvatilo da lijekovi nisu čokolada, odnosno da je kontrola proizvodnje i tržišta lijekovima strateška odrednica svake zemlje. Naime, dok sve ide bez problema, nitko ništa ne pita, ali kad se dogode nestašice poput ove koja je u tijeku, odgovorna je država koja mora osigurati liječenje.