DR. UJEVIĆ ZA GLOBUS

‘Neka Beroš odredi osobu koja će odlučivati tko ide na respirator, a tko u smrt‘

‘Treba se napraviti jasan protokol i odrediti osobu koja se zove kad liječnik ima bolesnika koji treba respirator, a više ih nema‘
dr. Boris Ujević
 Damir Krajac/Cropix

Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) već mjesecima upozoravaju na dramatično stanje u bolnicama kojima nedostaje i kreveta i medicinskog osoblja za liječenje oboljelih od covida-19, ali i drugih bolesti.

Potpredsjednik HUBOL-a dr. Boris Ujević, ginekolog u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh s 25 godina liječničkog iskustva, za Globus objašnjava zašto je ključno poduzeti sve mjere kako bi se zaustavio rast novooboljelih i smanjio pritisak na bolnice.

Je li i po vašem mišljenju situacija s liječenjem covida-19 izmakla kontroli kao što je rekla predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit, liječnica iz sisačke bolnice?

- Naravno da se s njom slažem. No, mislim da je bolje reći da je epidemija izmakla kontroli. Hospitalizirani su uglavnom teški pacijenti oboljeli od covida-19 koji zahtijevaju vrlo ozbiljnu liječničku skrb. Problem je što su oni zauzeli velik broj kreveta i bolesničkih soba u bolnicama i zdravstveno osoblje se mora za njih brinuti, a oni uglavnom zahtijevaju više brige od drugih lakših bolesnika.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika nedavno je od Ministarstva zdravstva tražila kriterije tko će biti prioritet na respiratoru. Znači li to da će liječnici uskoro morati birati tko će preživjeti?

- Ako imate dvije osobe od kojih obje imaju potrebu za respiratorom, a imate jedan respirator, onda tražimo da se uvedu kriteriji tko će dobiti respirator, odnosno priliku preživjeti, a tko neće. Imamo informacije da se to već dešava. Za tu odluku ne bi smio biti prozivan liječnik koji je odabrao kome pomoći. Druga mogućnost je da se skrb za pacijente organizira onako kako je u Hrvatskoj organiziran transplantacijski sustav, koji je jedan od najboljih na svijetu. Ministarstvo treba napraviti jasan protokol i odrediti osobu koja se zove u trenutku kad liječnik ima bolesnika koji treba respirator, a nema više respiratora na raspolaganju. Treba se znati tko je koordinator u kojoj ustanovi i koga se zove u Ministarstvu. Koordinator u Ministarstvu morao bi odrediti u koju bolnicu se taj bolesnik smješta i organizirati premještaj. On bi bio i odgovoran ako neki bolesnik ne dobije mjesto. U tom bi slučaju sustav bio posložen, a svi bolesnici zbrinuti na adekvatan način i u adekvatnim uvjetima. Ne mogu u Rijeci respiratori biti prazni, a u Varaždinu pacijenti u šatoru ako je zdravstvena zaštita svima jednako dostupna.

Gdje se događa da liječnici biraju koga staviti na respirator?

- U bolnicama koje su trenutačno najopterećenije.

Vi ste isticali da je broj respiratora realno manji od 800 koliko ih po služ­benim podacima ima u Hrvatskoj…

- Nitko ne zna koliko ih točno ima. Voljeli bismo vidjeti točne podatke. Također me zanima koliko je od toga transportnih respiratora. To su oni koji služe samo za transport pacijenata primjerice u kolima hitne pomoći, a ne za dugotrajno ventiliranje. Drugo je pitanje kolikom je broju respiratora istekao vijek trajanja te za njih nema rezervnih dijelova niti servisa. Neki su prastari i nisu za upotrebu.

Ministar Beroš je rekao da je nakon izjave dr. Ivane Šmit o kolapsu bolničkog sustava nazvao njezina ravnatelja koji mu je rekao da situacija u sisačkoj bolnici nije tako kritična kako je ona to prikazala. Tko je u pravu, Beroš ili Šmit?

- Budući da dr. Šmit radi u intenzivnoj kardiološkoj jedinici sisačke bolnice, ona sigurno ima informacije iz prve ruke.

Kakva je situacija u vašoj bolnici Sveti Duh?

- Budući da KB Dubrava još prima covid-19 pacijente iz cijelog Zagreba, kod nas u Sv. Duhu stanje je dobro. No, to vjerojatno neće dugo trajati jer će Dubrava uskoro biti puna ako se broj oboljelih nastavi povećavati ovim tempom.

Treba li nam u Hrvatskoj još koja covid-bolnica poput KB-a Dubrava?

- Već se počinje događati da ljudi dođu u bolnicu zbog neke druge bolesti i tamo se zaraze koronavirusom i umru. Ako se covid-19 proširi svim bolničkim odjelima, što se lako može dogoditi tamo gdje su bolnice jako opterećene, onda cijela bolnica postaje covid-bolnica. Od početka studenoga hospitalizacije prosječno dnevno rastu za 47 bolesnika. Nastave li se ovakvi trendovi, u svim bi bolnicama mogli biti ugroženi svi pacijenti. A to bi doista moglo dovesti do katastrofe – i još većeg broja umrlih. Zato je KB Dubrava dobra jer su druge bolnice pošteđene. Zagreb ima tu privilegiju. Budući da KB Dubrava samo što nije popunjena, potrebno je već danas imati drugu covid-bolnicu u Zagrebu spremnu za prihvat pacijenata. Bolnice u drugim gradovima i manjim sredinama izdvojile su jednu bolničku zgradu za liječenje covid-19 pacijenata, no problemi nastaju kada te zgrade postanu pretijesne.

Koliko liječnici drugih specijali­zacija mogu pomoći kolegama na covid-odjelima, recimo vi kao ginekolog?

- Ja mogu pomoći u krajnjoj nuždi. U malim bolnicama već se događa da i ginekolozi sudjeluju u liječenju covid-bolesnika. To je sada prvi put od Domovinskog rata da liječnici rade izvan svojih kompetencija. Većina hospitaliziranih zbog covida-19 ima teške simptome i za njihovo liječenje liječnici trebaju imati specifična znanja, a ne samo opća.

Što je s liječenjem drugih bolesti s obzirom na manji broj redovitih pregleda?

- Ako bolesnici oboljeli od covida-19 zauzmu sva mjesta u bolnici i budu li se zdravstveni radnici bavili samo njima, sasvim će sigurno zdravstvena skrb biti uskraćena drugim bolesnicima. To može imati dalekosežne posljedice. Ljudi neće moći do bolnice ili će doći u bolnicu na kojoj će pisati – puni smo.

Je li rješenje postavljanje bolnič­kih kreveta u sportske dvorane i šatore?

- U dvorane se mogu smjestiti samo pacijenti s lakšim simptomima – oni koji su pri kraju s bolničkim liječenjem i kojima treba još par dana njege. Ali takvih je pacijenta vrlo malo, do 10 posto onih što su u bolnici. U dvorane teško mogu biti smješteni pacijenti koji primaju kisik. Teži pacijenti mogu u šatore samo ako u njima mogu primati kisik. Nedostajat će i medicinskog osoblja za brigu o tim pacijentima.

Slovenija već tjednima ima lockdown i policijski sat pa s obzirom na broj stanovnika ima više zaraženih i umrlih od Hrvatske…

- Ono što Slovenija ima, a mi nemamo jest pad dnevnog broja hospitaliziranih. Kao predstavnika bolničkih liječnika prvenstveno me zanima da se brojevi oboljelih počnu smanjivati jer će, ako se ovako nastavi, pacijenti preplaviti bolnice. Sve krovne liječničke udruge su 2. studenoga zahtijevale stroge epidemiološke mjere. Upozorili smo što će se dogoditi ako se tada ne uvedu mjere. Nažalost, mjere su uvedene tek nakon četiri tjedna, a ono na što smo upozorili se dogodilo.

Kako zaštititi zdravstveno osoblje?

- Teško, jer liječnici ne mogu pregledavati pacijente i liječiti ih sa socijalnom distancom. Ali zato nosimo maske, naočale, rukavice i ogrtače. Usprkos tome sve je više liječnika i medicinskog osoblja zaraženo.

Je li cjepivo jedini spas i treba li cijepljenje biti obavezno?

- Osobno nisam zagovornik da nešto mora biti obavezno. Ja bih se cijepio i svakome bih preporučio da to učini, ali nikome ne želim ništa nametati. Ako je cjepivo efikasno, sigurno će zaustaviti epidemiju.

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

image
Naslovnica Globusa
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 13:13