GLOBUS: ŠTO ĆE POKAZATI POPIS

Nova nacionalna i vjerska slika Hrvatske: Manje Srba i katolika, više ateista i agnostika

"Popis stanovništva vjerojatno će pokazati pad udjela Srba na manje od 4%, pad broja katolika na 80% te porast udjela ateista na 5%"

U Hrvatskoj je 1921. živjelo 16,9 posto Srba, 1961. ih je bilo 15 posto, a 1991. godine 12,2 posto, što je trostruko više nego danas. Nakon akcije Oluja 1995. velik broj Srba napustio je Hrvatsku i većinom se nisu vratili

 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Državni zavod za statistiku trebao bi sredinom godine, dakle potkraj lipnja ili početkom srpnja, objaviti rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva koji se odnose na etničku i vjersku strukturu populacije Republike Hrvatske. Uz sam broj stanovnika to su ujedno i javnosti najzanimljiviji podaci iz Popisa jer o udjelu pripadnika pojedine nacionalne manjine ovise i neka njezina posebna prava, a isto tako nije nepoznato da je Katolička crkva u Hrvatskoj osjetljiva na pad broja deklariranih vjernika i rast udjela ateista, iako takav trend bilježe i mnoge druge europske zemlje. U Njemačkoj je tako udio kršćana, prema nedavno objavljenim podacima, pao ispod 50 posto.

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija kaže da će rezultati popisa stanovništva vjerojatno pokazati pad udjela pripadnika srpske manjine na manje od 4 posto, u odnosnu na 4,36 posto iz 2011. godine, kao i dalje smanjenje broja rimokatoličkih vjernika, čiji će se udio približiti brojci od 80 posto, dok će istovremeno udio ateista u Hrvatskoj porasti na 5 posto. Time će se, očito, samo nastaviti dosadašnji trendovi jer je udio katolika 2001. bio gotovo 88 posto, a 2011. godine 86,3 posto. Koliko je pao udio katolika, toliko se povećao udio ateista, s 2,2 posto u 2001. na 3,8 posto u 2011. godini.

Štercove su se prognoze i dosad pokazale točne jer je prije godinu i više dana govorio da u Hrvatskoj ne živi više od četiri milijuna stanovnika - prvi javno objavljeni podaci iz popisa provedenog prošle jeseni doista su pokazali da je broj stanovnika pao na 3,88 milijuna. Po Štercovu mišljenju, nova nacionalna i vjerska slika Hrvatske, koja će biti poznata uskoro, kada DZS objavi službene podatke, neće pokazati dramatične promjene u odnosu na onu prije deset godina.

„Zakonitost je da se u nekom prostoru smanjuje manjinska populacija kada nema velikog useljavanja. Do sada se u Hrvatskoj udio manjinske populacije uvijek smanjivao. To je dijelom vezano uz migracije, ali i uključivanje manjina u hrvatsko društvo. Nije to klasična asimilacija, nego funkcionalno uključivanje. Kod nas se nije razvijalo razdvajanje nacionalne od etničke pripadnosti. U skandinavskim je zemljama nacionalnost samo jedna i ona se ne određuje prema etničkoj pripadnosti, nego prema pripadnosti prostoru i državi. Mi imamo nacionalne manjine i to je relikt bivše države. Uvijek se na javnoj sceni vraćamo u prošlost u kojoj se definiraju neke krivnje koje se prenose na sadašnjost iako nam je sadašnjost opterećena nizom drugih problema. Za to se često koristi manjinska populacija”, govori Šterc.

Govoreći o vjerskoj pripadnosti, on ističe da je Njemačka specifična jer je ondje pripadnost religijskoj skupini vezana uz plaćanje poreza toj vjerskoj zajednici zbog čega je u padu broj prijavljenih vjernika. U Hrvatskoj, dodaje, taj pad nije drastičan, nego je posljedica europskih i svjetskih trendova kod mlađih generacija.

U Hrvatskoj je, naglašava Šterc, vidljiva korelacija između broja Srba i pravoslavnih vjernika. Taj je broj podjednak. Ispada, zaključuje on, da se etnički identitet izražava i kroz vjersku pripadnost jer manjinska populacija, iako se prilagođava sredini u kojoj živi, nastoji na razne načine održavati svoj identitet, a jedan od njih je i vjera.

U Hrvatskoj je 1921. živjelo 16,9 posto Srba, 1961. ih je bilo 15 posto, a 1991. godine 12,2 posto, što je trostruko više nego danas. Nakon akcije Oluja 1995. velik broj Srba napustio je Hrvatsku i većinom se nisu vratili.

Dr. sc. Stevo Đurašković, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, ističe kako do pada udjela Srba u Hrvatskoj dolazi kao i do pada svih drugih manjina. Ljudi odlaze trbuhom za kruhom. Po njegovim riječima, neki demografi izvući će tendenciozne zaključke da ljudi odlaze iz Hrvatske jer nama dovoljno hrvatstva.

„Neka dignu nos i vide što se događa u Poljskoj koja je zaustavila loše demografske trendove jer vodi ozbiljnu ekonomsku politiku. Od samog hrvatstva se ne živi. Nije dovoljno samo mahati zastavama nego imati i nešto u glavi o društvu i ekonomiji. U skandinavskim je zemljama natalitet dosta visok. A što se tiče asimilacija nacionalnih manjina, toga je uvijek bilo. I u SR Hrvatskoj je u doba Jugoslavije zbog toga padao broj Srba. To je normalno u društvu. Tko tvrdi suprotno, bavi se etnopoduzetništvom. Kao što se i neki vojvođanski Hrvati, ako se ožene ili udaju za Srpkinju ili Srbina i odu živjeti u Beograd, prijavljuju kao Srbi, tako i Srbin iz Gračaca u Zagrebu postane Hrvat. Kao što se Hrvat u Njemačkoj druge generacije rođen u toj zemlji osjeća kao Nijemac. To znači da je do kraja integriran u društvo u kojem živi. Asimilaciju vidim kao normalnu, prirodnu stvar“, kaže dr. Stevo Đurašković.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

image

Naslovnica novog Globusa

Globus/

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2022 19:24