Na parlamentarnim izborima održanim 8. studenoga 2015. HDZ-ova i SDP-ova koalicija odigrale su neriješeno. HDZ-ov blok, zajedno s tri mandata dijaspore, ukupno je osvojio 59 mandata, jednako kao i SDP-ov savez kad im se pridodaju tri mandata IDS-a. Najveće iznenađenje izbora bio je Most nezavisnih lista predvođen metkovskim gradonačelnikom Božom Petrovom. S devetnaest osvojenih mandata bili su ključni za sastavljanje nove Vlade. Globus 13. studenoga objavljuje veliku priču o Mostu.
“Skriveni svijet stranke koja želi voditi Hrvatsku” – naslov je teksta u kojem donosimo sve o njihovim zastupnicima, financijerima, međusobnim odnosima, sukobima, planovima… Globus objavljuje i specijalne izvještaje iz izbornih stožera HDZ-a, SDP-a i Mosta. Najveći šok dogodio se u HDZ-u, koji je početkom večeri već slavio pobjedu jer su prema prvim izlaznim podacima imali sedam-osam mandata prednosti. No jutro je donijelo otrežnjenje i izjednačen rezultat, ali i prve kritike HDZ-ovaca na račun šefa stranke.
- Tomislav Karamarko će ovo preživjeti, ali će imati unutarstranačkih problema – komentirali su pojedini istaknuti članovi. Glavno pitanje bilo je kome će se Most prikloniti. A već tada Globus predviđa i mogućnost da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imenuje privremenu Vladu ako ne dođe do dogovora. Politički analitičari isticali su tri bitne dileme – pitanje Karamarkove sudbine, manjinske vlade i pitanje izbornog zakona.
- Ako Karamarko ne postane premijer, čeka ga teška borba za opstanak na čelu HDZ-a – bio je jedan od zaključaka.
U svom sljedećem broju Globus donosi intervju s Antom Kotromanovićem, u čijem je stanu tajno održan sastanak šefa SDP-a Zorana Milanovića i tada Mostova predstavnika Drage Prgometa. Globus, što je zanimljivo, najavljuje i kako bi se na izborima za novog šefa HDZ-a mogao kandidirati Andrej Plenković, i to uz pomoć Vladimira Šeksa, te da će novi program stranke pisati Davor Ivo Stier. Plenković je, doduše, odustao od toga da se tada suprotstavi Karamarku, ali je nekoliko mjeseci poslije, kad je Karamarko podnio ostavku, kao jedini kandidat na izborima došao na čelo HDZ-a.
Globus objavljuje i insajderski izvještaj iz SDP-a nakon pregovora s Petrovom.
- Most će ići s HDZ-om, u pregovore s nama išli su pro forma – ustvrdio je tada jedan utjecajni član koalicije Hrvatska raste.
“Kako se razbijao Most” glavni je apel na naslovnici objavljenoj 4. prosinca 2015. Tjednik objavljuje insajderski izvještaj iz stranke ”koja svima treba” – otkriva detalje o tajnim susretima Petrova i Karamarka, svađama i prijetnjama na zatvorenim sjednicama, vezama s Kaptolom… Izborna noć očito je bila zadnja u kojoj su vodeći ljudi Mosta bili složni, a onda je tijekom pregovora došlo do raskola jer su jedni vukli prema HDZ-u, a drugi prema SDP-u.
Globus u broju od 11. prosinca, u kojem je za 25. obljetnicu izlaženja objavljeno i predviđanje kako će Hrvatska i svijet izgledati za 25 godina, donosi i opširne izvještaje iz HDZ-ove i SDP-ove koalicije nakon zajedničkog sastanka s Mostom. Prijedlog čelnika Mosta Bože Petrova da premijer bude nestranačka osoba izazvao je nezadovoljstvo u obje koalicije.
- Nema razloga za nervozu. Ovo je igra živaca i u sastavljanju buduće vladajuće većine pobijedit će strana koja bude strpljivija. I dalje smo korak ispred HDZ-a, ali ako propadnu svi naši pokušaji koaliranja s Mostom, spremni smo i na nove izbore – poručio je tada jedan član Predsjedništva SDP-a. Izvori iz vrha HDZ-a također su poručivali da su spremni na nove izbore, ali su izražavali i veliko nezadovoljstvo zbog Mostovih uvjeta tvrdeći kako im je dosta njihovih ucjena i stalnih novih zahtjeva. Imali su i poruke za svog šefa.
- Budemo li morali na nove izbore, moguće je rušenje Karamarka. On može ostati šef HDZ-a samo ako sastavi novu Vladu - kazao je tada Globusu jedan član iz vrha stranke. U broju od 18. prosinca donosimo priču o tome kako se predsjednica “otela” HDZ-u. Naime, Karamarko i njegov najbliži tim jako su se naljutili na Kolindu Grabar-Kitarović jer mandat za sastavljanje Vlade nije htjela dati relativnom pobjedniku, nego onome tko joj donese minimalno 76 potpisa. U svom božićnom broju Globus na naslovnici objavljuje profil čelnika Mosta Bože Petrova s naslovom “Lider ili luzer?”. Petrov je u tom trenutku, naime, bio najvažnija politička figura postizborne drame.
Novogodišnji broj na naslovnici donosi temu “29 teških izazova za Tihomira Oreškovića”. U međuvremenu, Most se priklonio HDZ-u, te je za premijera, kao nestranački čovjek, dogovoren Tim Orešković. Globusov stručni tim, sastavljen od uglednih ekonomista i politologa, analizirao je kakvi su izgledi budućeg premijera da provede program koji bi zemlju izveo iz krize. U sljedećem broju objavljen je i intervju Slobodana Šnajdera koji je znakovito poručio: “Bit će nam u Hrvatskoj još gore.”
“Jača od HDZ-a – bitka za premoć u sjeni sastavljanja Vlade” – bio je naslov teksta u kojem su izvori s Pantovčaka otkrili kako je predsjednica pripremila tehničku Vladu u slučaju da svi dogovori propadnu.
Političku neizvjesnost pratio je i pad kreditnog rejtinga. Globus 4. ožujka objavljuje da je Andrej Plenković, tada europarlamentarac, odustao od utrke s Karamarkom za mjesto šefa HDZ-a, pa je na unutarstranačkim izborima za predsjednika HDZ-a, u travnju 2016., Karamarko kao jedini kandidat “osvojio” još jedan mandat. Ubrzo će se, međutim, pokazati kako će ne toj poziciji ostati samo dva mjeseca. 11. ožujka otkriveno je da novi ministar vanjskih poslova Miro Kovač planira čistku u diplomaciji, da smjenjuje 17 veleposlanika.
Najveći rat između HDZ-a i Mosta vodio se za tajnu službu. “Tko i zašto želi kontrolu nad 700 agenata” – naslov je teme koju je Globus objavio 18. ožujka 2016. Istovremeno je jačao utjecaj Tima Oreškovića, što je za posljedicu imalo veliko nezadovoljstvo u HDZ-u. Odnosi s Karamarkom postajali su sve klimaviji, a Orešković je ušao i sukob s predsjednicom Grabar-Kitarović. Razlog je bila afera Lozančić, koja je trajala mjesecima. Grabar-Kitarović je tadašnjeg ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića optužila da je privatni špijun Zorana Milanovića te je zatražila njegovu smjenu. Nagađalo se da je pravi razlog njezina zahtjeva bio u tome što je upala u mjere praćenja zbog kontakata i večere sa Zdravkom Mamićem. Za smjenu ravnatelja SOA-e potreban je potpis i premijera i predsjednice, a Tim Orešković s tom odlukom je odugovlačio zbog čega je izazvao bijes Grabar-Kitarović. I dok je u tom sukobu Karamarko izjavljivao kako se ne čudi što Orešković odugovlači, Božo Petrov ustvrdio je kako ne vidi razlog da on i dalje ne bude ravnatelj.
Globus od 25. ožujka donosi povijesni ekskluziv “Operacija Kaptol” – o tome kako je Udba prisluškivala Katoličku crkvu. Piše i o potpunom slomu Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Pod naslovom ”Bitka za 120 fotelja” otkriva novu svađu među partnerima oko državnih tvrtki.
U travnju 2016. Globusovi reporteri posjetili su i sjedište najmoćnije i najtajnovitije organizacije Katoličke crkve – Opus Dei. Pišu tada i o unutarstranačkim izborima u SDP-u i HDZ-u – Zoran Milanović ostao je na čelu SDP-a pobijedivši Zlatka Komadinu, a Karamarko je bio jedini kandidat u HDZ-u najavivši programski zaokret prema centru. Svibanjski brojevi bavili su se nastavkom unutarstranačkih izbora, a zanimljiv je intervju Dubravke Šuice iz tog vremena.
- Dosta je bilo šalabahter-demokracije u HDZ-u – poručila je tada Šuica, što iz današnje pozicije izgleda kao još jedna u nizu HDZ-ovih floskula, s obzirom na to da su jesenašnji izbori u toj stranci održani uglavnom po sistemu “jedan član – jedan glas – jedan kandidat” i da su birani samo oni kandidati koje je poželio Andrej Plenković. Izbori u HDZ-u te su godine održani u sjeni afere Drimia, Ine, Mola i Joze Petrovića, a odnosi u vlasti postajali su sve lošiji.
U broju od 20. svibnja Globus izlazi s naslovnicom “Vrhunac državne krize – eksperiment je propao”. “Trojna vlast Karamarko, Petrov i Orešković bliži se kraju, a Hrvatska novim izborima. Pitanje je samo hoće li oni biti na jesen ili zimu” – najavio je tada naš magazin, a objavio je i prvo veliko istraživanje o kandidatima za gradonačelnika Zagreba. Favoriti su bili Milan Bandić i Sandra Švaljek. Prva naslovnica u lipnju otkriva da Petrov i Karamarko uopće ne razgovaraju. Karamarko ne uspijeva obaviti preslaganje, a HDZ-ovci traže njegov odlazak. Na kraju podnosi ostavku, i u srpnju HDZ dobiva novog šefa – Andreja Plenkovića.
Izbori u rujnu 2016. donijeli su rezultate po kojima je ponovno Most imao odlučujuću ulogu, što je Globus i predvidio, a značajan uspjeh postigao je i Živi zid.
Zanimljivo je da je još 7. listopada 2016. Globus prvi najavio da će se Zoran Milanović na izborima 2019. kandidirati za predsjednika države. HDZ nakon izbora ulazi u koaliciju s Mostom, a Nikola Grmoja u intervjuu Globusu poručuje: “Uspjeli smo, HDZ je prihvatio sve naše zahtjeve, ali na lokalne izbore 2017. idemo sami.” U listopadu i studenome Globus objavljuje dvije ekskluzivne priče – intervju s Antonom Kikašem, koji nakon 25 godina otkriva kako je u Hrvatsku dopremio 19 tona oružja te pao u ruke neprijatelju, i priču o crnoj listi iz Sarajeva. “Sastavljene optužnice protiv 483 časnika HV-a i 397 časnika HVO-a” – naslovnica je Globusa od 11. studenoga 2016., a tjedan dana poslije magazin objavljuje i ekskluzivni intervju s Aleksandrom Vučićem, tada premijerom Srbije. Novi šef SDP-a postao je Davor Bernardić, a Globus donosi priču o njemu pod naslovom “Projekt Bero”. Dana 2. prosinca objavljujemo veliki specijal “Castro – posljednja legenda komunizma”, biografiju kubanskog vođe koji je upravo preminuo. Posljednji broj Globusa u 2016. donosi sve o pozadini Plenkovićeve operacije “Vratimo Inu Hrvatskoj”, a i priču o novoj zvijezdi Živog zida Ivanu Pernaru, u kojoj se ističe da je osebujni zastupnik u dva mjeseca pretvorio parlament u svoje privatno kazalište. Globus bilježi i kako je 2016. bila godina u kojoj su nas napustili neki velikani – David Bowie, Leonard Cohen, Castro, John Glenn, Muhamed Ali, Prince, George Michael.
U prvim mjesecima 2017. magazin se uvelike bavio predstojećim lokalnim izborima. U to vrijeme bila je i velika gužva na optuženičkoj klupi – trajala su suđenja Branimiru Glavašu, Tomislavu Horvatinčiću, Ivi Sanaderu, Božidaru Kalmeti, Nadanu Vidoševiću, Zdravku Mamiću… Zahuktala se i afera Agrokor.
- Lex Agrokor je protuustavan – poručio je tada u intervjuu ustavni stručnjak Branko Smerdel. Ministar Zdravko Marić zbog Agrokora u kojem je svojedobno radio postaje sve veći uteg Vladi i u pitanje dolazi opstanak suradnje HDZ-a i Mosta. Zbog iskazivanja nepovjerenja Mariću, premijer Plenković na sjednici Vlade pred TV kamerama iznenada smjenjuje Mostove ministre. Plenković nove saveznike nalazi u HNS-u Ivana Vrdoljaka koji je do tada uporno ponavljao kako “nikad neće s HDZ-om”. Ulazak HNS-a u Vladu doveo je do niza turbulencija – u toj stranci došlo je do rascjepa, a u HDZ-u su se razišli Plenković i Davor Ivo Stier, koji je napustio Vladu.
“Zbližio ih Karamarko, a rastavio Most” – glasio je naslov teksta u Globusu. Stier je u HDZ-u počeo sloviti i kao neslužbeni novi vođa desnoga krila stranke. Burno je i u SDP-u, u kojem se vode frakcijske borbe, a napadi na šefa Davora Bernardića ne prestaju. Sve je više onih koji traže njegovu smjenu… Ne miruje ni bivši šef Agrokora Ivica Todorić, koji ulazi u otvoreni rat s Vladom i povjerenikom Antom Ramljakom. Todorić je u međuvremenu otišao u London te je počeo pisati blog o Agrokoru. Globus donosi i poseban prilog o ostavštini upravo preminuloga intelektualnog velikana – “Tako je govorio Slavko Goldstein” – u kojem se redakcija s ponosom prisjetila svojega dugogodišnjeg suradnika. Tjedan poslije objavljena je priča o ekološkom ustanku u Cetinskoj krajini pod nazivom “Rat za Peruću”. Tu je i intervju s Ivićem Pašalićem uoči suđenja u Austriji za aferu Hypo-Šimuni. Pašalić tvrdi da je došlo do zamjene njegova identiteta s bratovim. U broju od 6. listopada bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić govori kako je počeo slučaj Agrokor.
- Plenković je tražio da se prije izbora ne hapsi nitko iz Agrokora – otkrio je Orepić. Samo sedam dana poslije Globus izlazi s naslovnicom “Kraj laži – revizorska istina koja je slomila Todorića”, a u svom sljedećem broju postavlja pitanje je li Hrvatska uopće sposobna suditi bivšem vlasniku Agrokora s obzirom to da domaće sudstvo nije riješilo nijedan veliki slučaj.
U studenome na naslovnici stoji veliki apel – “Svi protiv Plenkovića”. Analiza je to pozicije premijera Andreja Plenkovića, koji se tada našao pod najvećim pritiskom od početka mandata – protivnike je ujedinio, a saveznici su mu polako počeli okretati leđa. Glavno je pitanje bilo ovisi li sad njegov sudbina o sudbini Agrokora.
Dana 10. studenoga tjednik objavljuje otvoreno pismo Ive Goldsteina nadbiskupu Josipu Bozaniću – “Zašto šutite, kardinale – o povijesnim neistinama, biskupima kojima je ‘Za Dom spremni’ domoljubni pozdrav i o župniku kojega je obradovala smrt moga oca?” U istom broju Globus se oprostio od velike novinarke Jasne Babić. U nekoliko brojeva u studenome 2017. Globus piše o vrhuncu hladnog rata između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Plenkovića.
“Oni uopće ne razgovaraju” – tvrdi tjednik te najavljuje i teške pregovore njih dvoje o 30 diplomata, hoće li se uopće do ljeta uspjeti dogovoriti o novoj garnituri veleposlanika.
Globus otkriva pozadinu odlaska Vlahe Orepića iz Mosta.
“Pet dana prije nego što je napustio Most tražio je ostavke Petrova i Grmoje” – piše naš magazin, koji u posljednjem broju u 2017. godini, od 29. prosinca, objavljuje ekskluziv iz Poljske i Litve. Globusovi reporteri, naime, prvi su bili s hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u NATO-ovoj misiji na Baltiku.
Globus u broju od 12. siječnja 2018. najavljuje početak sukoba između vođe ličkog HDZ-a Darka Milinovića i Andreja Plenkovića, odnosno njegova odanog ministra Tomislava Ćorića, koji je s Milinovićem zaratio zbog imenovanja novog ravnatelja Nacionalnog parka Plitvice. Sukob je rezultirao raspuštanjem ogranka, a koji mjesec poslije i Milinovićevim izbacivanjem iz HDZ-a. U prvim mjesecima 2018. Globus se bavi Plenkovićevim Povjerenstvom za suočavanje s prošlošću te kako je postignut dogovor da se u iznimnim situacijama može koristiti ustaški pozdrav “Za Dom spremni”. Bavi se i povijesnim temama poput one – “100 godina od nastanka Jugoslavije i propasti Austro-Ugarske”.
U broju od 13. travnja tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić iznosi svoju stranu o Agrokoru – “Istine i laži – 14 mjeseci bitke za Agrokor”, a samo mjesec dana poslije slijedi priča o aferi Borg te o pozadini ostavke Martine Dalić.
U svibnju Globus objavljuje temu pod naslovom “Misterij Vatikanskih ugovora”, o tome može li Crkva ovršiti državu. U Katoličkoj crkvi, naime, neslužbeno su procijenili da im država duguje tri milijarde kuna na ime otete imovine te, dok se to ne riješi, ne želi pristati na promjenu Sporazuma. U lipnju analizira prve dvije godine mandata Andreja Plenkovića, koji su obilježile afera Borg, Istanbulska konvencija, tanka saborska većina, sukob s desnicom i zamjenikom Milijanom Brkićem, ali i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. U broju od 8. lipnja Globus donosi intervju s bivšim premijerom Ivom Sanaderom u povodu objavljivanja njegove knjige.
- Potrebna je velika koalicija HDZ-a i SDP-a – poručio je tada bivši premijer koji je već godinama na optuženičkoj klupi. Većina tema tijekom ljetnih mjeseci u tjedniku je bila posvećena nogometnom ludilu u Rusiji – reprezentaciji, izborniku Zlatku Daliću, Luki Modriću… Krajem ljeta Globus se sve više bavi sukobima u SDP-u, pokušajima rušenja Davora Bernardića i zaključuje “projekt Bero je propao”. Jesen je donijela i nove probleme za Andreja Plenkovića. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio je veliki prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja počinitelja ratnih zločina, a Globus u broju od 21. rujna analizira je li taj prosvjed samo paravan za napad na Plenkovića. Dok su u listopadu te godine mrcvarenja na Iblerovu trgu došla do vrhunca, u HDZ-u su se tih dana bavili aferom SMS. Globus u broju od 12. listopada donosi detalje Plenkovićeva plana za konačni obračun s Milijanom Brkićem. No u tom trenutku i Bernardić, koji je ostvario Pirovu pobjedu, i Brkić opstaju, iako je Plenković donekle ušutkao desnicu.
Priču koja je protresla crkvene krugove tjednik je objavio 7. prosinca. Donio je ispovijest bivšeg kandidata za svećenika Marina Sovara kojega je pokušao silovati moćni svećenik s Kaptola. Kraj 2018. Globus je obilježio pričom o ružnom razlazu između predsjednice Grabar-Kitarović i njezina do tada najvjernijeg savjetnika Mate Radeljića. Globus konstatira da je predsjednica u 46 mjeseci mandata promijenila čak 12 savjetnika.
“Godina koju će pojesti izbori” – bila je najava na naslovnici prvog broja Globusa u 2019. Devet kolumnista prognoziralo je što nas čeka nakon godine izgubljenih reformi. Tjednik se u tom prvom broju bavi i pozicijom Andreja Plenkovića.
“Svi ga slušaju, osim Like i Vukovara” – naslov je teksta u kojem se tvrdi da su to dvije slabe Plenkovićeve točke. Tjedan dana poslije Globus najavljuje da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ide po drugi mandat, a u broju od 18. siječnja prvi put nakon što je napustio Vladu javno istupa Davor Ivo Stier. Globus objavljuje njegov politički esej u povodu 27. obljetnice priznanja RH. Još jedna zanimljiva tema kojom se Globus bavio jest ona o Povjerenstvu za suočavanje s prošlošću. Ni godinu dana pošto je završilo s radom i donijelo preporuke još nema zakonskih rješenja. Problematizira se i tema o sve većem broju prebjega u Saboru, odnosno pretrčavanju zastupnika iz jedne stranke u drugu, iz oporbe među vladajuće. Na dnevnom redu je i afera s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac, ali i sve lošija pozicija Tomislava Tolušića u Vladi.
”Eksperiment Fortenova” detaljna je ekspertiza o šansama za opstanak, kako se navodi, “novoga gospodarskog diva rođenog na ruševinama Agrokora”. Globusov istraživački specijal “Veliki lov na krijumčare migranata” objavljen je 24. travnja, a u istom broju tjednik se bavi aferom bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića i misterijem njegova ljetnikovca vrijednog 3,5 milijuna kuna za koji je on u imovinskoj kartici naveo da vrijedi samo 850 tisuća kuna. U broju od 8. svibnja Globus na naslovnici izlazi s pričom “Državna dozvola za marihuana. Lex cannabis – što donosi novi hrvatski zakon o opijatima, najliberalniji u Europi?”.
Već tada se procjenjuje kako bi Stier i Miro Kovač mogli biti protukandidati Plenkoviću na unutarstranačkim izborima. Tako je i bilo, no HDZ-ova Opcija za promjene nije uspjela. Na HDZ-ovim izborima u ožujku 2020. Plenković i njegov tim uvjerljivo su pobijedili. Jedna od tema toga broja bili su i europski izbori na kojima HDZ nije dobro prošao s obzirom na to da je osvojio tek četiri mandata, kao i SDP, koji je u to vrijeme bio u velikim stranačkim previranjima. Presudile su liste i kandidati, jer je Plenković listu popunio mahom sebi lojalnim kadrovima, od kojih većina široj javnosti nije bila poznata. U broju od 25. svibnja Globus piše i o tihim pripremama za predsjedničke izbore te najavljuje kako će se jedina prava bitka za Pantovčak voditi između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović.
Naslovnica magazina donosi priču “Zatajena istina”, o tajni jedinog susreta Stepinca i Tita tri tjedna nakon svršetka rata. Svoje mjesto među pričama našla je i ona o “crnom labudu”. Tim terminom, naime, HDZ-ov analitičar Robert Kopal pokušao je objasniti zašto je HDZ loše prošao na europskim izborima, što je izazvalo podsmijeh javnosti, posebno na društvenim mrežama. Uz listu 50 najbogatijih hrvatskih dioničara, Globus u broju od 19. lipnja donosi i priču “Fenomen Kolakušić”, o tome kako je bivši sudac s timom internetskih stručnjaka od sebe napravio prvorazredni politički proizvod.
“Kako umiru Brijuni” – tema je broja od 3. srpnja, koji se bavi i padom popularnosti Mosta, ali i premijerovim ocem Mariom Plenkovićem, propitujući čime je taj komunikolog zadužio hrvatsku znanost i zaslužio da mu se dodijeli počasno zvanje ”professor emeritus” te zašto dio sveučilišne zajednice cijelu proceduru dodjele smatra nevaljanom. U broju od 17. srpnja politički analitičari ocjenjuju što je Andrej Plenković ostvario u HDZ-u u tri godine otkako mu je na čelu. “Tri izgubljene godine” – naslov je toga teksta u kojem se zaključuje da Plenković nije uspio transformirati stranku te da je samo razljutio i ojačao desnicu.
Zahuktava se kampanja za predsjedničke izbore, a Globus u broju od 31. srpnja donosi priču o “novom Milanoviću”.
“Projekt – predsjednik s karakterom” – naslov je reporta iz Stožera predsjedničkog favorita ljevice. Tjednik bilježi i politički razlaz Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. “Čudo hrvatske legalizacije” – tema je koja objašnjava kako je divlja gradnja pretvorena u kapital od 100 milijardi eura. Globus se bavi i scenarijima predsjedničkih izbora te što bi za Plenkovića značila pobjeda pojedinih kandidata. Ako pobijedi Kolinda Grabar-Kitarović, premijer može računati na krhki mir, pobijedi li Miroslav Škoro, dobit će žestoki rat, a bude li za predsjednika izabran Zoran Milanović, Plenkovića čeka kohabitacija iz noćne more. Dogodilo mu se ovo treće.
“Predsjednica trivijalnosti” – naslov je teme objavljene 11. rujna, koja se bavi time koliko je u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović izmijenjen javni imidž najviše hrvatske političke funkcije. U broju od 9. listopada Globus donosi temu “Dossier Hvidra – sve o najmoćnijoj braniteljskoj udruzi zbog koje se tresu i HDZ i Vlada”. Dana 23. listopada objavljuje priču o deset teških poraza Hrvatske pred sudom u Strasbourgu. U samo godinu dana, naime, Europski sud za ljudska prava poništio je čak deset presuda hrvatskih sudova.
Globus od 18. prosinca ponovno otvara priču o Marinu Sovaru, točno godinu dana nakon njegove ispovijesti.
“Svećenik me napastovao, ali nikoga nije briga” – naslov je teksta u kojem Sovar otkriva da su ga, nakon što je prijavio seksualno zlostavljanje, istražitelji ignorirali te da je na kraju doznao da je istraga završena i da je zaključak da nema kaznenog djela. Četrnaest dana prije predsjedničkih izbora Globus analizira imaju li kandidati varijantu B, odnosno plan što će raditi ako ne uspiju doći do Pantovčaka. U istome broju objavljuju se i procjene stručnjaka što nas čeka u sljedećih deset godina. Veliku krizu zbog koronavirusa tada nitko još nije mogao ni zamisliti.