Ekonomistica Dina Vasić, viša predavačica na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa, na nedavnim se lokalnim izborima uz SDPova kandidata za gradonačelnika Zagreba Joška Klisovića predstavila kao kandidatkinja za njegovu zamjenicu zaduženu za financije. U koaliciji s Možemo! Klisović je postao predsjednik Gradske skupštine, u kojoj je Dina Vasić zastupnica i ujedno predsjednica Odbora za financije.
Čime će se baviti Odbor za financije?
- Odbor će razmatrati prijedloge raznih odluka s područja financija i financijskomaterijalnog poslovanja Grada. Najviše će se baviti pitanjima koja se tiču prijedloga, izmjena, dopuna i izvršavanja proračuna, izvještajima o izvršenju proračuna, financijsko-materijalnim poslovanjem Grada, imovinom Grada. Naravno, Odbor će i predlagati razne mjere za unapređenje stanja financija i financijsko-materijalnog poslovanja Grada i upravljanja gradskom imovinom.
Čim je preuzeo Grad, Tomislav Tomašević rekao je da je stanje u gradskoj blagajni još gore nego što je mislio. Što to zapravo znači?
- Ne vidim zašto je to odjednom novost. Grad nije prikazivao transparentno svoje poslovanje. Znalo se da su kosturi u ormarima, da je Holding naslonjen na Grad kao i sva ostala poduzeća i da je sve prezaduženo. Mi smo cijelo vrijeme isticali da stanje nije kao što se prikazuje. Ipak, ne treba dramiti. Pametnim financijskim i upravljačkim politikama to će se riješiti. Ne preko noći, ali se krenulo, i to pozdravljam. Prva stvar koju treba sada napraviti jest konačno uspostavljanje sustava riznice za koju Grad ima preduvjete. Tek uspostavom riznice može se znati tko, kada, kako, koliko i na što troši. Grad je velik i “težak” i teško se prilagođava promjenama na tržištu. To trebamijenjati.
Zna li se koliki je dug Grada?
- Po službenim podacima, 1,3 milijarde kuna. No naše su procjene bile da je Grad s povezanim poduzećima višestruko od toga zadužen. Pazite, samo Holding je imao dug od 2,4 milijarde kuna plus brojna jamstva. Sada čekam nove, prave podatke koji bi trebali doći do Skupštine.
Tomašević je najavio uštede i već je smanjio troškove za vozni park. Gdje se još može uštedjeti novac?
- Pozdravljam svaku takvu promjenu dokle god to nije nauštrb socijalnih prava građana. U kratkom roku nema punjenja blagajne, nego samo zaustavljanja sustavnog, nediscipliniranog i netransparentnog odljeva sredstava. Vidim uštede na autsorsanim uslugama koje Grad može sam obavljati jer je nekada to i radio, kao i na javnim nabavama, gdje se dosad dosta muljalo oko cijena. Problem je i unutrašnje organizacije i rezervi Grada. Treba brzo refinancirati zaduženja po povoljnijim uvjetima kako bismo imali i manje odljeve za kamate. A Grad mora konačno nešto iuprihoditi.
Je li gradski proračun za ovu godinu od 13,6 milijardi prenapuhan i koliko bi realno on trebao iznositi?
- Ništa nije prenapuhano ako je proračun dobro balansiran. On uvelike ovisi o projektima koje planirate ostvariti u nadolazećem periodu, ali i o tome koliko novca mislite namaknuti. Ipak, trenutni proračun mora hitno u rebalans. Nevjerojatno je da proračun nije dobio ozbiljan rebalans već duže vrijeme, a to je preduvjet za poboljšanje kreditnog rejtinga i povoljnijeg refinanciranja postojećihobveza.
Bivša gradska uprava planirala je rupe u proračunu zakrpati prodajom Paromlina, Gredelja i Badela… Što, po vašem mišljenju, treba učiniti s tim vrijednim gradskim nekretninama?
- To je najjednostavniji način – nema novca, idemo nešto prodati. Sve je to u redu ako se ne prodaje ispod cijene kako je to i planirano baš za Gredelj, Paromlin, Zagrepčanku... Smatram da Grad treba koristiti svoju imovinu da nešto, uvjetno rečeno, i zaradi. Naravno da Grad ne treba biti dio tržišne utakmice, nego je treba poticati, ali kad već imamo vrijednu imovinu koju je Grad preplatio i za koju godinama troši novac na održavanje – idemo je prvo staviti u gospodarsku funkciju, a poslije se može razmišljati o prodaji. Iako sam ja protiv prodaje imovine poput Gredelja i Paromlina, svjesna sam da oni u sadašnjem stanju ne mogu ići u gospodarsku funkciju. Treba iskoristiti sustav javno-privatnih partnerstava i pametno upogoniti tu imovinu. Tu su i tisuće stanova i poslovnih prostora. Dio njih je pod sudskim procesima. Smatram da Grad ne treba takve nekretnine i da ih se treba riješiti. Očekujem da ćemo imati i jasan katalog nekretnina koji će svim građanima biti dostupan i gdje će i poduzetničko okruženje moći vidjeti koje su nekretnine na raspolaganju za gospodarsku funkciju, u kojem su stanju i koja im je cijena.