Kako okrenuli, sve se u političkom životu Marijane Puljak, predsjednice stranke Pametno, vrti oko znanja. U političke je vode zagazila angažirajući se u Gradskom kotaru Žnjan Pazdigrad, jer u splitskoj četvrti u kojoj je sa suprugom Ivicom kupila stan nije bilo škole. U međuvremenu, za dr. sc. Ivicu Puljka šira je javnost čula zbog njegovog znanja koje je stekao u švicarskom CERN-u tragajući za Božjom česticom. Kad je Nezavisna lista Marijane Puljak postala važan faktor u Gradskom vijeću Splita, sasvim logično je izrasla u stranku Pametno, pa su pametno podržali projekt zemlje znanja – kurikularnu reformu Borisa Jokića. A baš ta podrška im je, zaključili su analitičari, u predizbornim anketama donijela dva posto, što bi u konačnici značilo dva ili tri zastupnička mjesta. Tako je informatičarka zaposlena u Splitskoj banci od građanske aktivistkinje prvo postala predsjednica GK Žnjan Pazdigrad, pa splitska vijećnica, a sada konkurira i za saborsku klupu.
Nađete li se u situaciji da vaši zastupnici odlučuju o formiranju Vlade, s kim ćete koalirati – HDZ-om ili SDP-om?
– To je pitanje koje nam često postavljaju, međutim, mi smo sada zaista jako koncentrirani na to da uopće dođemo u situaciju da imamo dva-tri zastupnika. Drago nam je da nas ljudi prepoznaju, a što ankete i potvrđuju: prepoznali su tu našu priču o znanosti i obrazovanju kao temeljima društva i politici kao ozbiljnom radu.
Svjesni ste toga da se možete naći u situaciji da baš Pametno bude jezičac na vagi. Neće li onda birači reći: “Ha, evo još jednog Mosta, ne žele ni sa kim, a onda će u pet do dvanaest odabrati stranu i reći – druge nije bilo?”
– Neće se dogoditi novi Most jer je ono po čemu se razlikujemo od Mosta u tome da imamo jasan program. Znamo za što se zalažemo i koje ideje u državi želimo provesti. Jasno se zalažemo za političke modele suradnje koji će isključivati političku trgovinu i podjelu interesnih sfera. Naprotiv, zalažemo se da najbolji ljudi, političari i stručnjaci upravljaju ovom državom. Stvari su nam u tom smislu unaprijed jasne.
Ne pada vam napamet ovjeriti kod javnog bilježnika da nećete koalirati ni sa SDP-om ni s HDZ-om?
– Ovjeravati kod javnog bilježnika nećemo, naravno, ništa. Nama je bitno izboriti se za to da parlamentu vratimo njegovo dostojanstvo i zalagati se za trodiobu vlasti, jer od tri stupa vlasti mi smo danas svjedoci da zapravo funkcionira samo onaj izvršni. Oni svime upravljaju, a ostale grane vlasti kao da i ne postoje.
Opet se vraćam na pitanje postizbornih koalicija, s kim biste lakše dogovorili politički savez, sa SDP-om ili HDZ-om?
– Jedni i drugi zastupaju iste političke modele zadnjih dvadeset i pet godina, pa nema neke velike razlike između njih, možda tek po nekim svjetonazorskim pitanjima, no modeli upravljanja državom su isti. Eto, baš to mi mislimo mijenjati: dokazati da politika može biti vjerodostojna, odgovorna politika koja se zalaže za opće dobro, a ne za grabljenje funkcija ili podjelu interesnih sfera.
Dobro, ne želite reći tko vam je bliži – SDP ili HDZ. Gdje bi onda politički bila pozicionirana stranka Pametno? Lijevo, desno, u centru?
– Mi se ne volimo pozicionirati na jedan ili drugi kraj, već više po tome koje vrijednosti zastupamo, a to su vrijednosti modernih zapadnoeuropskih zemalja.
Izjavili ste da nećete koalirati s Mostom, a hoćete s Jokićem. Hoće li se nositelj kurikularne reforme uopće politički angažirati?
– To je pitanje za Borisa Jokića.
Je li bilo razgovora na tu temu?
– Mi s njim razgovaramo, surađujemo, mi smo jedina politička opcija koja je zaista nedvosmisleno davala podršku procesu kurikularne reforme i na prošlim parlamentarnim izborima. To je bio centralni dio našeg programa, jer kad smo govorili o našem obrazovanju, nismo izmišljali toplu vodu nego smo konstatirali da već postoji proces koji je uspostavljen, ekspertna skupina na čelu s Jokićem, i da oni to rade dobro, pa ih treba podržati da to odrade do kraja.
Postoji li mogućnost da Boris Jokić nastupi na izborima kao kandidat stranke Pametno?
– Za sada nije član stranke, bio je nekidan na našoj tribini na kojoj smo govorili o građanskoj Hrvatskoj, i nakon toga smo stalno izloženi pitanjima hoće li se učlaniti u stranku. Za sada, koliko znam, on nema ambicije da se stranački angažira.
Što ne znači da ne može biti nezavisni kandidat na izbornoj listi stranke Pametno?
– To će ovisiti o njemu i njegovim odlukama.
Hrvatska se nije podijelila samo oko kurikularne reforme i pitanja abortusa. Nešto ranije otvorena je i tema ćiriličnih ploča u Vukovaru. Treba li odmah nakon izbora vratiti dvojezične natpise u tom gradu?
– Rekla bih da kod svih tema imamo isti princip. Znači, moramo se pridržavati usvojenih zakona, a svaka od institucija mora raditi svoj posao. Raditi to u skladu s lokalnom zajednicom i dogovorno, ne izazivati tenzije, podjele u našem društvu. Što god otvorili kao temu u našem društvu, na koncu je opet najvažnije obrazovanje. Samo takve teme mogu osigurati da idemo prema budućnosti, prema onome što je ostvareno u zapadnoeuropskim zemljama, u pravcu modernog društva. Zato o svakoj temi treba razgovarati hladne glave i ustanoviti što je zakonom definirano, pa poštivati te zakone.
Što Pametno misli o hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, koja je sada jedini relevantan politički čimbenik na sceni jer nemamo Vladu, a Sabor će zasjedati samo do polovine srpnja. Vlada li pametno?
– Prema nekim posljednjim potezima rekli bismo da ne vlada baš pametno. Njene reakcije u vezi sa sportom, u trenutku kad saziva izvanrednu sjednicu Vlade, i to tehničke koja nema podršku ovog Sabora koji će djelovati do 15. srpnja, nepromišljene su. Sve se raspada, većina građana ima želju otići odavde nekamo gdje bi imali budućnost, sve su to bile prilike za sazivanje hitne sjednice Vlade, a ona je saziva tek sada. Pitam se bi li reagirala na takva pitanja da je neka druga politička opcija sastavila Vladu? Trebala je reagirati, recimo, po pitanju da se Zakon o sportu primjenjuje, a ne da sada, kad Vlade nema, na jedan populistički način šalje neke poruke.
Imate li hrabrosti kao stranka koja je ponikla u Splitu jasno osuditi huliganske napade u Hrvatskoj i Francuskoj?
– Imamo, i osudili smo ih, apsolutno ne podržavamo nikakvo nasilje i nema nikakvog opravdanja za to. Nema te teme koja može opravdati nasilje prema drugome. Jasno smo to osudili, jer uz nasilje ne ide nikakvo “ali”, to je apsolutno jasno. Uz tu osudu htjeli smo poručiti predsjednici Grabar-Kitarović da je neprimjereno reagirala na tu situaciju.
Čuli smo što mislite o šefici države, a što mislite o Crkvi? Znam da vi i suprug dolazite iz vjerničkih obitelji. Čuva li Crkva stalno leđa HDZ-u?
– Mislim da Crkva u našem društvu, a koje je sekularno, i kao takvo definirano u Ustavu, ima svoje mjesto. No, bojim se da nekim svojim istupima i držanjem želi zauzeti i važnije mjesto nego joj pripada.
Je li stala otvoreno na stranu HDZ-a?
– Vjerujem da radi otvoreno za neke opcije, bio to HDZ ili Most, ali tako dovodi do podjela u društvu. A baš bi Crkva, koja promovira kršćanske vrijednosti, trebala raditi na ujedinjavanju, toleranciji, poštivanju ljudskih prava i demokratizaciji cijelog društva. Nažalost neki njeni istaknuti članovi, svojim potezima i reakcijama, rade suprotno. Nadam se ipak da će progresivne snage u Crkvi prevladati. Pero Ćorić kaže, bude li se pitalo HSP AS, u Saboru će biti križ od tri metra.
Trebaju li nam vjerska obilježja u državnim institucijama?
– Ne trebaju.
A vjeronauk u školama?
– Vjeronauk u školama je isto tema koju treba na razini države definirati u suradnji sa zajednicom. O tome bi vjernici trebali reći svoje, potaknuti raspravu treba li nam vjeronauk u školama. Osobno sam išla na vjeronauk u župi, i meni je draže da je on izvan škole, u crkvi.
Treba li ga vratiti u crkve?
– Pitanje je to na koje moraju odgovoriti vjernici. Možda ga treba ostaviti u školi kao predmet, ali ga treba modernizirati, da djeca koja ne žele ići na vjeronauk nisu diskvalificirana, jer nemaju taj sat nastavu, pa lutaju okolo. Možda to jednostavno samo traži bolju organizaciju, a kako bi djeca koja ne idu na vjeronauk korisno ispunila slobodno vrijeme. Naše mišljenje je da je vjeronauku mjesto u crkvi.
Koliko članova broji Pametno?
– U odnosu na velike stranke, iskreno – ne puno. Sad smo negdje na dvjestopedeset članova u cijeloj Hrvatskoj, a svakim novim danom se javlja dvadesetak, tridesetak ljudi iz svih naših krajeva.
Kako se uopće stranka s toliko članova može suprotstaviti strankama poput HDZ-a koji ih broji dvjesto tisuća ili SDP-a koji ima četrdeset tisuća članova?
– To je politika na koju su nas do sada navikavali: moji i tvoji ljudi, naši i vaši. Dosadašnji je model upravljanja svih stranaka postaviti svoje ljude svuda, a maknuti tuđe. Ono što mi zagovaramo jest suradnja. Nas ima dvjesto i pedeset, ali mi surađujemo s velikim brojem stručnjaka koji nisu članovi stranke Pametno, a podržavaju našu politiku i ideje. Većina takvih je surađivala na izradi našeg programa, a i sada su angažirani takvi stručnjaci koji ga dorađuju po temama koje nismo do sada obradili. Ne vidimo upravljanje države kao podjelu na naše i vaše.
Andrej Plenković ili Zoran Milanović – tko vam je bliži?
– To ću ostaviti na razmišljanje članovima njihovih stranaka, neka biraju vodstvo za koje misle da im je najbolje.