Trojac Milan Bandić, Ivica Vrkić i Vojko Obersnel lako bi mogao i nakon sljedećih lokalnih izbora nastaviti voditi Zagreb, Osijek i Rijeku. Jedino je sigurno da Ivo Baldasar nema nikakvih šansi u Splitu i da će tamo doći do promjene. Iako je šest mjeseci do lokalnih izbora u Hrvatskoj, na kojima bi se ponovo testirala snaga političkih stranaka, ali i brojnih pojedinaca, HDZ i SDP još se ne izjašnjavaju tko su sve njihovi kandidati u najvećim hrvatskim gradovima.
Samostalni kandidat
Posebna nepoznanica ostaje Zagreb. SDP čeka stranačke izbore i prije njih nemoguće je čak nagađati tko bi mogao biti kandidat, iako Davor Bernardić ne isključuje mogućnost da će se kandidirati ako i uspije postati predsjednik SDP-a. Kako sada stoje stvari, SDP će sigurno imati svog kandidata i neće se ići u varijantu da se podrži HNS-ovka Anka Mrak-Taritaš, ali sve se to još može promijeniti. Nije isključeno da se među kandidatima nađe i ime Orsata Miljenića, kojeg se spominjalo još u vrijeme dok je stranku vodio Zoran Milanović.
HDZ se za sada ne izjašnjava tko će biti njihov kandidat za Zagreb. Gradska organizacija dala je na znanje da podržava Andriju Mikulića, a iz nekoliko je izvora potvrđeno da Drago Prgomet nema posebnih ambicija za gradonačelničko mjesto.
Andrija Mikulić
Međutim, do sada Andrej Plenković i Mikulić nisu obavili razgovor pa se i ne zna stav vrha, iako je novi šef stranke najavljivao da se neće miješati u odluke pojedinih organizacija. Nedavno su u Saboru razgovarali Mikulić i Prgomet, a ugledni liječnik je pitao “što se čeka”. Jedna od najbližih suradnica Drage Prgometa razgovarala je s vodstvom zagrebačke organizacije HDZ-a i, navodno, također potvrdila da Prgomet nije zainteresiran za bitku. “U ovom trenutku koncentriran sam na Sabor i nisam ni s Andrejom Plenkovićem razgovarao o tome da budem kandidat za gradonačelnika. Ali smatram da treba što prije dogovoriti kandidata”, kaže Prgomet za Globus. S druge strane Mikulić, koji je HDZ u Zagrebu u prošlom periodu znatno ojačao i nakon dugog niza godina postavio kao relevantnu snagu, samo čeka daljnji razvoj događaja i ne isključuje mogućnost da mjesto prepusti nekom drugom bude li to želja vrha stranke. Mikulić je uvođenjem ideološke teme uoči izbora, prijedlogom o preimenovanju Trga maršala Tita, svakako pokazao politički rukopis koji će biti intrigantan i za vrh stranke koja se u posljednje vrijeme uopće ne bavi time.
“Na predsjedničkim i parlamentarnim izborima Grad Zagreb je donio prevagu i tu smo pokazali da imamo petlje donijeti HDZ-u pobjedu i na lokalnim izborima. A ja osobno uvijek mogu reći da nisam sebe gurao u prvi plan, već uvijek govorim o timu s kojim radim, a rezultati se vide”, kaže Mikulić za naš list.
Podjele u SDP-u
U Splitu, kada je riječ o HDZ-u, sve je jasno, ali za SDP je situacija vrlo neizvjesna. Splitski SDP-ovci su se podijelili već prije na “Komadinine” i “Milanovićeve” ljude, a te su se podjele samo produbile uoči ovih izbora. U međuvremenu se pojavilo ime Roka Andričevića kao mogućeg kandidata za splitskog gradonačelnika, ali ništa više od toga. Ovaj bivši zamjenik SDP-ova ministra Vedrana Mornara slovi kao sposoban čovjek, ali se iza njega vuku neki “repovi” koji bi mogli biti nezgodni za kampanju. Ovih dana u Splitu dosta lobira i Ranko Ostojić koji “domaću” situaciju dobro poznaje i smatra da SDP može u kratkom vremenu naći jakog čovjeka.
Podrška Krstuloviću
HDZ-ov gradski odbor u Splitu donio je odluku da njihov kandidat bude Andro Krstulović Opara, koji je imao uspješnu diplomatsku i političku karijeru, a Splićani ga znaju i kao ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića.
Iz Zagreba, gdje je bio savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, vratio se u Split isključivo s namjerom da postane gradonačelnik, a ima punu podršku stranačkog vrha. Plenkovića je u Splitu Krstulović Opara upoznao s okosnicom svog programa u kojem je naglasak na tome da se Split treba okrenuti turizmu na jednoj višoj razini, da u gradu u prvom planu trebaju biti Sveučilište, kreativna industrija i drukčiji odnos prema energiji i obrtu. “Program sam napravio i o njemu govorim praktički svaki dan. Prava kampanja trebala bi početi ubrzo i vjerujem da će Splićani prepoznati viziju grada koju nudim gradu”, kaže nam Andro Krstulović Opara. Ali, u Splitu bi se situacija mogla dodatno zakomplicirati pred izbore ako sadašnji gradonačelnik Baldasar ne uspije progurati proračun, a to je izgledno. Tada bi uoči izbora bio postavljen povjerenik, što bi još otežalo rasplet splitske priče.
U Osijeku se situacija krajnje zaoštrila nakon podjela unutar HDSSB-a. Nitko ne zna što će se uopće dogoditi, pa se čini i krajnje nemogućim da se slože oko Vladimira Šišljagića, koji se i prije spominjao kao mogući kandidat za osječkog gradonačelnika. Najizgledniji kandidat tako ostaje dosadašnji prvi čovjek grada Ivica Vrkić, koji bi najviše volio da ga podrže velike stranke, HDZ i SDP. Nema ništa protiv ni da HDZ u prvom krugu ima svog kandidata, a ako on ne uspije, da stranka stane iza njega. Taj scenarij nije nerealan, jer ni HDZ ni SDP već dugo u Osijeku nemaju prepoznatljivo ime. HDZ se može nadati da će do proljeća i sama Vlada imati dobre rezultate i na tom valu naći neko manje poznato lice koje bi imalo šansu samo zato što je hadezeovac. SDP teško može do izbora naći neku spasonosnu formulu, a među izvjesnim kandidatima mogao bi se pojaviti i šef HNS-a Ivan Vrdoljak.
Navodno je njegova velika želja biti prvi čovjek grada, ali ima i privatnih dilema jer navodno obitelj nije previše sretna zbog eventualnog preseljenja iz Zagreba u Osijek.
Prijestolnica kulture
Rijeka ima možda i najčišću situaciju, bez obzira na dugovječnost Vojka Obersnela koji je šesnaest godina gradonačelnik. Pred Rijekom je jedan od najvećih projekata u povijesti grada, kada se Rijeka treba predstaviti kao europska prijestolnica kulture, a Obersnel je od početka u toj priči. “Moja kandidatura je i moj dug građanima Rijeke i pred nama je uz EPK i projekt riječke urbane aglomeracije. Osjećam obavezu provesti ih do kraja”, kaže Obersnel koji se duboko suprotstavio podjelama i sukobima u SDP-u. Tko god pobijedi, morat će se osloniti na “crvenu” Rijeku, a Obersnel svojim iskustvom, bez obzira na to što je dio građana već zasićen starim licem, SDP-u daje najveću šansu za uspjeh na lokalnim izborima. Vjerojatno će se zaliječiti i stare rane između Obersnela i Zlatka Komadine, a SDP-ov vlak u Rijeci mogao bi postati ključ uspjeha i na nacionalnom planu. Tko god bude HDZ-ov kandidat, male su šanse da zaista ugrozi SDP.
Kad je riječ o drugim hrvatskim gradovima, zaista je prerano govoriti tko su favoriti. Umiješat će se tu svakako i Most, a budućnost tog političkog pokreta, buduće stranke, u mnogočemu ovisi o uspjehu na lokalnim izborima. Ako ponove dobre rezultate, ostat će u sedlu kao relevantan partner HDZ-a, ako podbace, mogući su razni scenariji, ali svakako će doći do slabljenja utjecaja.
Vrlo zanimljiva bitka vodit će se i u Dubrovniku gdje ankete daju prednost dosadašnjem gradonačelniku Andri Vlahušića. SDP također za sada ne govori o svom kandidatu, a kalkulira se da bi s pobjedom Dubrovčanina Orsata Miljenića na stranačkim izborima svakako stranka inzistirala da se ide sa svojim kandidatom, a ne da se podrži Vlahušić. HDZ se odlučio za Matu Frankovića koji je kandidat koji može donijeti iznenađenja, pa će bitka u Gradu biti posebno zanimljiva i napeta.
I ostaje, naravno, Zagreb, ali ne iz vizure najvećih stranaka. Bandića i dalje ne treba podcjenjivati, iako bi šesti mandat zaista bilo čudo. Činjenica je da su i Zagrepčani zasićeni dugovječnim gradonačelnikom koji na leđima nosi teški teret svih mogućih optužbi, ali je Bandić još uvijek najagilniji i najkonkretniji kada se govori o gradskim temama. Konkurencija će mu biti žestoka, a već sada se zna da će u utrku za gradonačelničko mjesto Anka Mrak-Taritaš i Sandra Švaljek. Anka Mrak-Taritaš pokazala je veliki smisao za zanimljive i intrigantne kampanje, koje čak komuniciraju i s mladim ljudima, a Sandra Švaljek je ostavila dobar dojam još za kratkog v.d. mandata. Koliko bi se one snalazile u prigradskim naseljima gdje je Bandić “bog”, a sve je agilniji i Andrija Mikulić, tek treba vidjeti.
I ovi lokalni izbori, iako su još uvijek daleko, pokazuju da se hrvatska politika, pa i ona na lokalnom nivou, bitno razlikuje od one kakva se vodi danas u svijetu. Naši kandidati startaju prekasno, kampanje su sterilne i dosadne i vrhunac su jumbo plakati. Internet i društvene mreže, koje su velikim dijelom dovele Donalda Trumpa u Bijelu kuću, za nas su još uvijek nepoznanica. Kako sada stoje stvari, bit će i sada tako, jer će priča o lokalnim izborima početi tek nakon Nove godine, a zahuktat će se dva, tri mjeseca uoči svibnja. Za profiliranje novih imena to je nemoguća misija, a seniori poput Bandića, Vrkića i Obersnela odmah imaju veću šansu.
Konkretna rješenja
Međutim, ostaje i faktor iznenađenja, što su djelomično pokazali i parlamentarni izbori. Hrvatski građani traže promjene i svatko tko bi ponudio barem jedno konkretno rješenje za jedan konkretni gorući problem naša četiri najveća grada, ali i drugih, imao bi veću šansu nego oni koji nude programe opće prakse. S ispraznim frazama od kojih se ljudima diže kosa na glavi. Po čemu se, recimo, pamti legendarni gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani, koji se sada na velika vrata vraća u američku politiku? Po tome što je od New Yorka napravio miran grad, s niskom stopom kriminala. To je najviše ostalo iza Giulianija, iako je dvadeset i četiri sata dnevno jurio po NY-u i reagirao kada bi pukla cijev ili se pojavila rupa u asfaltu. Ali, ostaje samo jedna jedina stvar!
Giulianija je Time proglasio čovjekom godine, dobio je odlikovanje i od Elizabete II., a gradonačelničko mjesto je ostavio s istom imovinom kao i kada je počeo s dužnosti. Istinski se obogatio tek kasnije. Priča gotovo nezamisliva za hrvatske prilike.
