Tijekom proteklih 39 godina koliko predaje na Matematičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a prof. dr. sc. Damira Bakića studenti su u internim anketama često proglašavali najboljim profesorom.
Obožava svoj posao pa, iako ga čeka mjesto saborskog zastupnika, namjerava i dalje predavati linearnu algebru na prvoj i normirane prostore na četvrtoj godini Matematike. U Sabor je izabran kao treći na listi koalicije okupljene oko platforme Možemo u I. izbornoj jedinici. Član je platforme Zagreb je naš od njezina utemeljenja i jedan od osnivača platforme Možemo. Kaže nam da osjeća golemu odgovornost prema glasovima koje je dobio i želi se posvetiti radu u Saboru.
Kako komentirate uspjeh platforme Možemo koja je u Zagrebu, u I. izbornoj jedinici, dobila podjednak broj glasova kao i SDP?
- Još nemamo analitički pregled izbornih rezultata, ali smatram da je tajna u tome što su birači prepoznali naše izjave i programske odrednice kao autentične. To mi kažu građani koji mi prilaze na ulici i govore mi zašto su glasali za Možemo. Uglavnom smo se obraćali programom i idejama onom dijelu biračkog tijela kakvi smo i mi sami, a to su vrlo borbeni, ponosni, samosvjesni ljudi koji ne odustaju lako i koji smatraju da bavljenje javnim poslovima mora biti drugačije nego što smo dosad imali priliku vidjeli. Htjeli bismo bolje obrazovanje, kvalitetniju kulturu, otvorenost u svakom smislu, zelenije gospodarstvo...
Jeste li uzeli glasače SDP-u ili ste privukli one koji inače ne bi glasali, možda one koji su na prošlim izborima glasali za Živi zid?
- Definitivno su to ljudi koji su prije glasali za ljevicu. Treba imati na umu i razočaravajuće nisku izlaznost od jedva 46 posto, što je posljedica teške situacije s pandemijom. Osobito nas raduje što smo privukli dio novih birača ili onih koji su godinama apstinirali. Neki su nam rekli da su nakon puno vremena na izbore izašli s entuzijazmom jer znaju za koga će glasati, a ne da bi eventualno glasali protiv. Moguće je da je dio tradicionalnih glasača SDP-a glasao za nas, ali dominantno mislim da smo dobili velik dio novih. Ne vjerujem da smo privukli velik broj bivših glasača Živog zida jer su naši programi različiti. Mi, za razliku od Živog zida, nismo uz sebe vezali protestne glasače.
Je li glavni razlog SDP-ova debakla loše vodstvo stranke i sada već bivši predsjednik?
- Nismo sretni zbog lošeg SDP-ova rezultata. Nitko razuman se zbog toga ne treba radovati. Mislim da to nije posljedica samo trenutačnog lošeg vodstva stranke. Ne može se sva krivnja svaliti na Bernardića. Ta erozija SDP-ove borbenosti i poticajnosti vlada već neko vrijeme. Ne vidim velike mane u SDP-ovu programu, nego mi se čini da uzroke neuspjeha treba tražiti u nedostatku zalaganja za socijaldemokratske ideje personificirane u inspirativnijim javnim istupima članova stranke.
Vjerujete li da će platforma Možemo ostati jedinstvena i da će se razvijati kao nova lijeva opcija koja će na nacionalnoj razini i dalje rasti?
- Vjerujem, i ja kao i svi ostali iz naše političke platforme. Silno smo u to uvjereni. Ne bismo se ovoga primali zbog jednog proljeća jer smo i u dosadašnjem djelovanju svi imali i uspjeh i satisfakciju. Jasno je da ćemo opstati. Ista platforma vrlo koherentno djeluje u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.
Sa svakom novom trećom opcijom postavlja se pitanje može li ona potrajati dulje od jednog izbornog ciklusa. Primjeri su Laburisti, Orah, Živi zid...
- Nas u Možemo veže prilično artikulirana programska politika i prethodno iskustvo. Namjeravamo doći daleko.
Kakvom vam se čini nova saborska većina? Izgleda da Hrvatska nije otklizala udesno...
- Teško je reći. Drago nam je što Hrvatska nije otklizala udesno jer sasvim desna opcija neće sudjelovati u Vladi. Zbog toga smo zadovoljni. Još prije izbora jasno smo rekli da nećemo sudjelovati u desnoj ili vrlo desnoj većini. Ne dijelimo baš ništa zajedničko s Domovinskim pokretom i svakako je ovakva situacija bolja nego da je on bio presudan partner za formiranje saborske većine.
Na koje ćete se teme fokusirati u Saboru?
- Kanimo raditi na onome što je zapisano u našem programu, a to su transformacija gospodarstva, dostojanstveni uvjeti rada, borba protiv korupcije i društvene nejednakosti, demokratizacija javnog i političkog života...Najviše ću se baviti sustavom znanosti i obrazovanja.