Planirana izgradnja plinske termoelektrane na jezeru Peruća izazvala je zabrinutost mnogih stanovnika općine Hrvace, pa i cijele Sinjske krajine, koji već mjesecima prosvjeduju protiv tog projekta nazvanog Vis Viva vrijednog oko milijardu eura. Projekt uključuje i gradnju hidroelektrane Vrdovo, 22 kilometra dugačkog pliovoda Dugopolje-Peruća te dalekovoda Hrvace-Konjsko.
Termoelektranu neki nazivaju i tvornicom smrti, a teške riječi pale su prošli tjedan i u Saboru kad je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić Mostovu zastupniku Miri Bulju odbrusila kako joj je dosta slušati laži o Perući. Prozvanima su se osjetili i znanstvenici koji podupiru građansku inicijativu “Ne daj se, Cetino” – prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivo Šimunović, umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te mag. phys. Mislav Cvitković, doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnberg i Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu koji je ujedno na čelu inicijative.
Njih trojica su ministrici uputila otvoreno pismo s naslovom “Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja”, u kojem veoma borbenim tonom iznose svoje, kako kažu, znanstvene argumente o pogubnom utjecaju ovog projekta na okoliš, uz zaključak da narod cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar to opet platili i krvlju.
Svoje stavove dodatno obrazlažu u razgovoru za Globus, a oni su dijametralno suprotni od mišljenja znanstvenika koji su sudjelovali u izradi studije utjecaja na okoliš za ovaj projekt – prof. dr. Tarzana Legovića s Instituta Ruđera Boškovića te akademika Ferde Bašića, umirovljenog profesora zagrebačkog Agronomskog fakulteta, s kojima smo također razgovarali.
Bez strategije
Kao inženjer fizike Mislav Cvitković se između ostaloga bavi rješavanjem jednadžbi prijenosa topline koje pokazuju kako se toplina širi vodom ili zrakom i kako utječe na okolinu. Rodom je iz Karakašice pokraj Sinja, a porijeklom iz Potravlja koje se nalazi uza samo Perućko jezero.
“I da nisam osobno vezan uz taj kraj, reagirao bih kao znanstvenik jer je ovaj projekt za sve hrvatske građane veoma opasan, i to strateški, ekološki, energetski i ekonomski. Hrvatska bi strateški trebala definirati što za nas znače rijeka Cetina i Perućko jezero, koje je najveći bazen pitke vode u državi. Takve strategije, nažalost, nema. A sada bi privatna tvrtka uzela dio jezera u koncesiju. Cijeli projekt Vis Viva ima snagu jednog gigavata, što je oko jedne četvrtine ukupnog hrvatskog energetskog sustava. Energetski je opasno takvu snagu dati u privatne ruke”, kaže Cvitković te dodaje kako Cetina izvire sjeverno od jezera, protječe kroz njega i izlazi na brani Perući, čijom je gradnjom jezero i nastalo.
Problem topline
“Ova je elektrana prevelika s obzirom na protok vode u Cetini. Rijekom otječe premalo vode da bi odnijela toliku toplinu. Elektrana iz jezera uzima vodu, njome se hladi i ispušta zagrijanu vodu natrag u jezero malo ispred brane Peruća. Prema podacima iz studije utjecaja na okoliš u jezero se ispušta osam kubnih metara u sekundi vode koja je za osam stupnjeva toplija od vode koja ulazi u elektranu. Ta količina toplije vode bi godišnje uzrokovala u prosjeku podizanje temperature Cetine za tri stupnja. Budući da je ljeti protok puno manji od prosjeka, tada bi temperatura vode mogla biti i 35 stupnjeva viša nego danas, što bi uništilo kompletan biološki sustav u rijeci, gotovu svu floru i faunu, čime bi voda postala nepitka. Danas tu vodu pije više od 500.000 ljudi. Onečišćenje zraka i vode bi se izravno odrazilo i na poljoprivredu koja je u cetinskom kraju glavna djelatnost, i to posebno ekološka poljoprivreda u više od sto OPG-ova samo u Hrvacama, kao i cijeli avanturistički turizam na Cetini. Ugroženo bi bilo i nekoliko razvojnih projekta koji bi kroz iduće dvije do tri godine trebali zaposliti više od 300 ljudi, a koji se temelje na ekološkoj proizvodnji hrane. Sve te OPG-ove, turističke obrte i ova dva projekta, dakle oko 500 radnih mjesta, elektrana bi uništila, a zapošljavala bi samo 40 do 50 ljudi. Tako da je argument investitora o otvaranju novih radnih mjesta potpuno besmislen”, tvrdi Cvitković.
“Ova elektrana je prevelika s obzirom na protok vode u Cetini. Rijekom otječe premalo vode da bi ‘odnijela’ toliku toplinu”, kaže mag. phys. Mislav Cvitković (desno), koji je na čelu inicijative
Elektrana bi uz struju proizvodila i toplinu, a prema dostupnim podacima iz projekta na toplinsku se energiju odnosi osam posto.
“No kada se uzmu u obzir podaci o satima rada pojedinih dijelova elektrane, udio topline je realno oko jedan posto. U ovakvim elektranama je inače udio topline od 60 do 90 posto jer je prodaja topline isplativija nego struje. A gdje je ovdje ikakav potrošač topline? Ovdje se radi o tome da je očito u elektranu dodana proizvodnja topline samo kako bi se ušlo u sustav državnih subvencija i tržišnih premija. Naime, ovakve elektrane se u Zapadnoj Europi gase jer nisu isplative. Više od 30 ih je zatvoreno u posljednje tri godine u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Britaniji, Poljskoj... Plin je trenutno najskuplji energent i bez subvencija bi takva elektrana proizvodila samo gubitke jer je u prosjeku za proizvodnju jednog megavatsata struje, koji se prodaje za oko 40 eura, potrebno plina u vrijednosti od 52 eura. A gdje su troškovi investicije, zaposlenika, poreza i svega ostaloga? Čak i ako bi se računalo na prodaju struje po vršnim cijenama, kad je najskuplja i kad je nema na tržištu – a tako se pokušava pravdati projekt – najveća potražnja struje i cijena je ljeti, a elektrana baš tada ne bi mogla raditi jer bi daleko premašivala zakonsku granicu grijanja od tri stupnja”, naglašava Cvitković i zaključuje da bi gubitke ovoga projekta plaćali hrvatski građani kojima bi struja morala poskupjeti.
Očekuje se da Ministarstvo zaštite okoliša donese konačnu odluku o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš. Ako ona bude negativna, cijeli projekt pada u vodu.
Sukob interesa
“Studiju je radila ista tvrtka Elektroprojekt d.d. koja je i autor projekta što zakonski nije zabranjeno, ali je riječ o očitom sukobu interesa. A vlasnik projekta je muž ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović-Burić, što nam daje pravo da zaključimo da se radi o privatnom obiteljskom projektu koji ima punu podršku Vlade, čemu u prilog ide i ispad ministrice Martine Dalić. Mi nismo protiv investicija, nismo zeleni aktivisti, a pogotovo ne političari, nego znanstvenici i odgovorni građani te inzistiramo na poštovanju zdravog razuma i znanstvenih činjenica uključujući i ekonomsku znanost. A ti znanstveni argumenti pokazuju: ovaj projekt će uništiti pitku vodu Peruće i Cetine, a uz to je energetski besmislen i plaćat će ga svi hrvatski građani”, tvrdi Cvitković.
Prof. dr. sc. Ivo Šimunović se tijekom cijele karijere bavio prostornim planiranjem. Predavao je na splitskom Ekonomskom i Arhitektonskom fakultetu. Posebno je istraživao područje Cetine, a 70-ih godina prošloga stoljeća izradio i prvi prostorni plan općine Sinj pod koju je spadalo i Perućko jezero.
“Elektrana Krško za hlađenje pogona koristi vodu koju ispušta u Savu koja je nizvodno postala mrtva rijeka. Strahujemo da će se to dogoditi i s Perućom”, kaže prof. dr. sc. Ivo Šimunović
“Voda je kroz čitavu našu povijest bila element opstanka, glavni resurs na kojem naše priobalje temelji i svoju sadašnjost i budućnost. Dok sam bio student, stručnjaci iz cijele Jugoslavije su raspravljali treba li stvoriti Perućko jezero. Osnovna misao je bila – ako kršu ne uzmemo vodu, on nam je neće dati. U svim planovima smo štitili vodu u Perući. No došlo je novo doba, iz hrvatskog je Ustava izbačena stavka da je voda nacionalno blago i došlo je do rasprodaje. Tako je jedan od dva izvora Cetine već predan privatniku u koncesiju”, govori Šimunović te dodaje kako nama sada žele prodati elektranu kakve se u Europi zatvaraju.
“Elektrana Krško za hlađenje pogona koristi vodu koju ispušta u Savu koja je nizvodno postala mrtva rijeka. Strahujemo da će se to dogoditi i s Perućom, čiju vodu koriste poljoprivrednici u proizvodnji i koji bi ostali bez osnovnog životnog elementa”, upozorava Šimunović i podsjeća da tu vodu pije cijela Splitsko-dalmatinska županija uključujući i otoke, a on kao otočanin dobro pamti vremena kad se živjelo bez vode. Žalosti ga što mnogi ne mogu razumjeti koliko je težak život bez pitke vode.
Drugačije mišljenje
Prof. dr. sc. Tarzan Legović, fizičar čija je specijalnost ekološko modeliranje, predsjednik je Svjetskog društva za ekološko modeliranje, a riječ je o disciplini koja se bavi gradnjom matematičkih modela za opis i predviđanje stanja u ekosustavima rijeka, jezera i šuma.
“Ta termoelektrana neće značajno utjecati na okoliš, odnosno na zrak i vodu. Zagrijani zrak se ispušta kroz dimnjak visoko u atmosferu i u njemu nema čađi niti sumpora, nego ima ugljičnog dioksida i drugih komponenti u izrazito niskim koncentracijama koje ne mogu utjecati na ekološku proizvodnju hrane u Cetinskoj krajini. Mnogi od nas svakog dana kod kuće kuhaju na štednjacima na prirodni plin i u stanu nemaju ni čađi ni sumpora jer je to najčistije fosilno gorivo na planetu Zemlji. Protivnici izgradnje tvrde da će termoelektrana utjecati na kvalitetu zraka i uništiti eko proizvodnju, da će vodu učiniti nepitkom i zagrijati je toliko da će uništiti ekosustav u Perući i Cetini. Također, tvrde da će elektrana biti ekonomski neisplativa. Ništa od toga nije istina. Sve njihove tvrdnje su uspješno poslužile jednom jedinom cilju, a to je zastrašivanje stanovnika Cetinske krajine”, ističe Legović te kaže da je voda koja će se ispuštati iz elektrane pročišćena najsuvremenijom tehnologijom daleko ispod zakonom dozvoljenih granica onečišćenja, dok se danas u Cetinu ispušta nepročišćena otpadna voda okolnog stanovništva.
Suradnici na studiji utjecaja na okoliš: Znanstvenici koji su sudjelovali u izradi studije utjecaja na okoliš za ovaj projekt - prof. dr. Tarzan Legović s Instituta Ruđera Boškovića i akademik Ferdo Bašić, umirovljeni profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta
Zagrijavanje
“Ako je voda u jezeru danas pitka, takva će ostati i ubuduće. Termoelektrana koristi i 8,1 kubni metar u sekundi vode za hlađenje postrojenja. Ta se voda uzima s dna jezera i ima oko 12 stupnjeva te se zagrijava za 8 stupnjeva na 20 stupnjeva. Ta se voda ispušta 240 metara nizvodno od mjesta usisa na dno akumulacije. Kako je ta voda toplija od okolne vode, ona se diže na površinu i ne može značajno utjecati na temperaturu pri dnu jezera odakle voda otječe kroz postojeću hidroelektranu u Cetinu. Temperatura vode koja iz jezera otječe u Cetinu bit će u najgorem slučaju veća za 0,5 stupnjeva što ni na koji način neće utjecati na ekosustav rijeke”, objašnjava Legović i kaže da će termoelektrana obustavljati rad kada se razina vode ljeti smanji na 333 metara nadmorske visine. “Nema nikakvog razloga za strah od utjecaja termoelektrane na ekološki sustav. Tko se želi baviti proizvodnjom ekološke hrane kao i turizmom, to će moći raditi jednako kao i do sada. Štoviše, termoelektrana će proizvoditi i toplinu koja se može koristiti za grijanje staklenika, pa bi se moglo proizvoditi voće i povrće u zimskim mjesecima kad mu je cijena najviša”, napominje Legović i tvrdi da termoelektrani ne trebaju subvencije da bi bila isplativa jer prirodni plin ipak košta znatno manje nego struja koju će ona proizvoditi, a koja je jeftinija od uvozne struje koju skupo plaćamo na europskim burzama. Činjenica je, dodaje, da Hrvatska uvozi sve više struje što je očito u interesu nekim lobijima koji se žestoko protive gradnji novih elektrana, pa je jedina sagrađena nakon 1991. hidroelektrana Lešće.
Vodeći hrvatski stručnjak za tlo i ekološku poljoprivredu akademik Ferdo Bašić smatra se velikim zagovornikom očuvanja okoliša i održive poljoprivrede te je Predsjednik znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU.
“Nema energetskog objekta koji ne utječe na okoliš, ali se uvijek ocjenjuju vrsta, stupanj i posljedice toga utjecaja i mogućnosti da se on na gospodarski isplativ način smanji ili u potpunosti otkloni. Dimnjak će emitirati uglavnom CO2 i vodenu paru, koji će zbog više temperature od okolnog zraka otići u više slojeve atmosfere. Zbog visine dimnjaka i stalnog strujanja zraka taj će CO2 biti raspršen i bez osjetnijeg utjecaja na agroekosustave. Isto se odnosi i na NOx koji je ekološki relevantan – nastajat će u procesu izgaranja, ali u zanemarivim količinama. No, svi će ti utjecaji biti egzaktno praćeni monitoringom okoliša – zraka, tla i vode – o čijim će rezultatima biti javno obaviješteni svi žitelji sinjskog kraja. Za ekološku poljoprivredu trebamo čisto tlo i tvrdim da emisije iz termoelektrane neće ugroziti aktualno stanje tla. Štoviše situacija će se popraviti ako se stanovništvo s grijanja na drva i ugljen prebaci na plin koji je za tlo posve bezopasan”, tvrdi Bašić koji kao znanstvenik ne želi prihvatiti iracionalno ozračje u kojem se čuje samo jedna strana dok ljudi koji predlažu projekt nemaju priliku izreći svoje argumente. A na kraju, smatra, najbolje je da se građani izjasne referendumom i da se elektrana ne gradi ako tako želi većina.
U akciji s ciljem sprečavanja gradnje vrlo su aktivni članovi Mosta: zastupnik Mosta Miro Bulj u Saboru je izravno prozvao vladajuće zbog gradnje termoelektrane
Uvjeti za termoelektranu
“U Hrvatskoj se već godinama stvara fama da su stručnjaci i znanstvenici angažirani na izradi studija ‘plaćenici’, a svi ostali koji istupaju protiv ‘nezavisni stručnjaci’. Nitko se nije nikad potrudio zaštititi dignitet znanstvenika i stručnjaka koje ovlaštenici angažiraju na izradi studija. Tko bi i kako, tako uglednu tvrtku, stručnjake i sveučilišne profesore koji su izradili studijsku dokumentaciju, poslije više od 40 godina rada u struci i znanosti nagovorio ili prisilio stajati iza netočne tvrdnje – neistine? Prije bih umro! Kao znanstvenik iznosim činjenice. Elektroprojekt s kojim surađujem više od 30 godina ima ljude koji su izuzetno senzibilni za okoliš i monstruozno bi bilo pomisliti da ga namjerno žele uništiti. Naravno da na moj nalaz nitko nije ni pokušao utjecati. Postavio sam uvjete koje termoelektrana mora ispuniti da bi se zaštitio okoliš što znači da sam ja zaštitnik poljoprivrede. Uz to ćemo kao uvjet postaviti da se elektrana mora isključiti kada voda u jezeru dostigne temperaturu koja bi se smatrala kritičnom. A zatopljenje vode će se dogoditi zbog klimatskih promjena. Stoga će novi režim osiguravati uvijek visoku razinu vode u jezeru što će pridonijeti zaštiti biološkog sustava”, naglašava Bašić koji ne dopušta ni pomisao da itko više od njega voli i cijeni Perućko jezero i predivan Cetinski kraj. Ističe kako Hrvatska ima vrlo stroge standarde zaštite okoliša u stvaranju kojih je i sam sudjelovao.
Zoran Burić, suvlasnik tvrtke MCC, autor projekta "Vis Viva", muž Marije Pejčinović-Burić, šefice diplomacije:
"Moja je supruga ministrica, ali u ovom projektu to mi je samo uted, a ne prednost"
“Ne bismo ušli u projekt i u njega do danas uložili oko pet milijuna eura da ne očekujemo pozitivno rješenje povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša. Naše studije pokazale su da nema negativnih utjecaja na okoliš”
Dugogodišnji poduzetnik Zoran Burić razvija projekt Vis Viva već šest godina. Otkriva kako trenutno pregovara s potencijalnim partnerima koji bi uložili novac i tako postali vlasnici projekta, a među njima može biti i HEP koji je, kaže, još prije nekoliko godina iskazao svoj interes.
“Ne bismo ušli u taj projekt i u njega do danas uložili oko pet milijuna eura da ne očekujemo pozitivno rješenje povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša koje vodi postupak procjene utjecaja na okoliš. Naše studije, koje je izradio Elektroprojekt, pokazale su da nema negativnih utjecaja na okoliš”, govori Burić i ističe kako Hrvatska uvozi oko 30 posto električne energije, što je u svakom slučaju skuplje nego da je sama proizvodi. I uz nove elektrane na Perući bi, dodaje, i dalje trebalo uvoziti nešto struje, ali značajno manje nego danas.
“Čitav smisao razvoja projekta Vis Viva je da se omogući dodatni razvoj obnovljivih izvora energije u Dalmaciji koji su povremeni, što znači da struju dobivamo kad ima vjetra odnosno sunca. Ove elektrane osiguravaju opskrbu strujom i kada zbog nedostatka vjetra ili sunca obnovljivi izvori ne mogu proizvoditi električnu energiju te one funkcioniraju kao supstitut i kao ‘skladište’ električne energije. Kod elektrana se prihodi ne gledaju samo od prodaje električne energije nego i kroz prihode za uravnoteženje i sigurnost sustava, za što su potrebne zalihe struje za razdoblja kad je se neće moći dovoljno proizvesti. Reverzibilna elektrana ima mogućnost skladištenja velikih količina električne energije koja se pušta u sustav onda kada je potrebna”, govori Burić i tvrdi da se njihova studija izvodljivosti izrađena u svibnju 2016. godine, prije svih ovih optužbi o pljački građana, ne temelji na subvencijama, već na prihodima koji će se ostvarivati prodajom tzv. vršne struje, u trenucima kad je struja najskuplja, i pomoćnih usluga sustava. Studija pokazuje da bi se investicija u plinsku termoelektranu vratila nakon 15 godina, a u reverzibilnu Vrdovo za 17 godina.
Odgovarajući na brojne optužbe za sukob interesa jer mu je supruga, Marija Pejčinović-Burić, ministrica vanjskih poslova, Burić ističe kako na tom projektu radi šest godina, dok je njegova supruga dužnosnik tek nekoliko mjeseci, a prije toga je radila u privatnom sektoru.
“Moja supruga s tim projektom nema nikakve veze niti će njezina sadašnja funkcija utjecati na njegov razvoj, što je i potvrdilo Povjerenstvo za sukob interesa. Njezino imenovanje za ministricu ovom projektu može biti samo uteg, a ne prednost upravo zbog ovakvih neutemeljenih prozivanja”, govori Burić, koji planira da gradnja započne 2019. Termoelektrana bi trebala proraditi 2022., a reverzibilna 2023. godine.
“Razumijemo zabrinutost stanovnika u blizini Peruće i zato smo krenuli informirati javnost još i prije same javne rasprave te smo prošle godine održali tematsku sjednicu u općini Hrvace, dvije prezentacije u županiji i podijelili brošure o projektu. Isto tako smo davali informacije kroz medije. Dakle, nismo ništa držali u tajnosti. Ulaskom u prostorne planove županije i općine prethodila je javna rasprava 2015. u kojoj su žitelji mogli biti detaljno informirani o projektu”, kaže Burić.
Mogu li prosvjedi utjecati na projekt? Burić ih smatra legitimnima, ali također misli da javnost nije detaljno upoznata s projektom i njegovim utjecajem na okoliš.
“Nakon što studija utjecaja na okoliš bude prihvaćena, održat ćemo niz tematskih predavanja u cetinskom kraju i pozvati stanovnike da dođu i pitaju što god ih zanima i dobit će istinitu informaciju. Stoga se nadamo da će svi oni koji danas tvrde da će ovaj projekt uništiti prirodu i unazaditi cetinski kraj ubrzo shvatiti da je to apsolutno netočno, te da se njegovom realizacijom neće dogoditi ama baš ništa loše, nego da će lokalna zajednica imati brojne koristi”, tvrdi Burić i kao primjer navodi da će prihodi općine Hrvace samo od rente na proizvodnju struje godišnje iznositi oko 40 milijuna kuna, a cijeli proračun joj je danas oko 15 milijuna kuna.
Elektrane će, dodaje, zaposliti oko 50 ljudi, a predviđena je i izgradnja staklenika koji bi se grijali toplinom koju ona proizvodi i u kojima će na uzgoju voća i povrća raditi još 60-ak ljudi. A na gradnji dviju elektrana, plinovoda i dalekovoda će, kaže, biti posla za nekoliko tisuća ljudi.
“Mislim da se ovaj projekt koristi kao sredstvo za politički obračun. Neargumentirani napadi stvaraju lošu klimu za potencijalne investitore i izravno štete našem društvu. Termoelektrana će biti jedini stabilni izvor struje u Dalmaciji i pružiti sigurnost elektroenergetskom sustavu ljeti u turističkoj sezoni kada je potrošnja najveća jer se enormne količine troše na hlađenje. Ove godine je sustav zbog velikih vrućina bio izuzetno napregnut i postojala je velika opasnost od nestanka struje usred sezone, što bi imalo nesagledive posljedice za turizam i gospodarstvo u cjelini. Država je prije nekoliko godina uložila sedam milijardi kuna u izgradnju plinovoda od Bosiljeva do Dugopolja koji je gotovo neiskorišten, a ovim bi projektom dobio svoju svrhu i potaknuo daljnju plinofikaciju Dalmacije te preko plinske blok stanice Đipali pored Sinja osigurao plinofikaciju tog grada”, zaključuje Burić.