ZA ZDRAVO ZDRAVSTVO

‘Ravnatelji se postavljaju po političkoj liniji. To ide na uštrb kvalitete, po podobnosti, a ne sposobnosti‘

Ako i prihvatimo da vlast postavlja ravnatelje, nije dobro da postavlja i niže rangirane, kaže Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a

Krešimir Luetić

 Screenshot/Jutarnji
image
/Hanza Media

"Ako dođe do unapređenja u dva ili tri elementa u sustavu, već smo puno napravili. Ako želimo sveobuhvatnu reformu koja će stubokom promijeniti zdravstveni sustav, onda ovo nisu zakonske promjene koje idu u tom smjeru. S ciljevima koje je izrekao ministar - poput toga da je pacijent u središtu sustava ili da treba jačati preventivu - svi se možemo složiti, ali iz prijedloga ne vidimo kako ćemo do toga doći jer ne odgovaraju na dva ključna pitanja, a to su financijska i kadrovska održivost sustava", kaže u Globusovoj Ordinaciji predsjednik Hrvatske liječničke komore, doc. dr. sc. Krešimir Luetić.

"U najavljenoj reformi koja je trebala biti sveobuhvatna i dubinska iznenađuje što u prijedlozima novih zakona nema velikih izmjena i za niz reformskih stvari ostavljeno je da se rješavaju pravilnicima odnosno podzakonskim aktima. Osim podržavljenja županijskih bolnica i smanjenja broja domova zdravlja, nema strukturnih promjena koje se tiču organizacije zdravstvene zaštite", naglašava dr. Luetić dodajući kako je Komora podržala nedavni prosvjed liječnika u organizaciji Inicijative mladih liječnika. Glavni su im zahtjevi bili reforma u najširem smislu, reforma sustava specijalističkog usavršavanja, sustava koeficijenata, Zakona o plaćama liječnika...

"Kolege iz Inicijative informirali su nas da su nakon prosvjeda bili na tri sastanka u Ministarstvu. Krenuli su vrlo entuzijastično, ali su shvatili da su ti sastanci postali svrha samima sebi i rekli su da više neće odlaziti tamo bez drugih liječničkih organizacija", otkriva Luetić. Prema njegovim riječima, svim europskim državama troškovi zdravstvenog sustava rastu brže od BDP-a. Svjetska zdravstvena organizacija je, kaže, nedavno objavila da je u središtu svih zdravstvenih sustava pacijent, ali da u središtu zdravstvenih politika trebaju biti zdravstveni radnici jer samo njihovim privlačenjem u sustav možemo osigurati skrb za pacijenta.

"Bismarckov model po kojem 30 posto stanovnika uplaćuje u zdravstveni sustav, a svi imaju zdravstvenu zaštitu iscrpljen je i neodrživ. Još prije 30 godina shvatili smo da je po sličnom modelu neodrživ i mirovinski sustav i stoga se za mirovine doplaćuje iz državnog proračuna. Isto tako svjedočimo sanacijama zdravstva, a to su doplate iz proračuna sredstava koja nedostaju HZZO-u. Ova bi reforma trebala jasno reći da trebamo planirati proračunska sredstva za zdravstvo, a ne da ih zovemo sanacijama. A u Hrvatskoj imamo i 300.000 osiguranika više nego stanovnika, po čemu smo raritet. To su naši građani koji su se iselili iz Hrvatske i zadržali kartice HZZO-a i dan-danas koriste usluge našeg zdravstva, a porez plaćaju u drugim državama.

Bivši ministar Marić volio je govoriti o uštedama u zdravstvenom sustavu. Ne bih koristio taj termin jer bi to značilo da su se u zdravstvu mogle uštedjeti silne milijarde, što nije točno. Koristio bih termin racionalizacija. Ako privatna ordinacija može nabaviti neki uređaj jeftinije nego kad država kupuje deset takvih uređaja, to je neracionalno. Pitam se kakva je to javna nabava. Novac, očito, u nekim situacijama curi sa strane", govori Luetić.

Liste čekanja, dodaje, postoje u svim zemljama. Nisu svi zahvati hitni, no trebamo bolje upravljati tim listama, a preduvjet za to je, smatra, informatiziranost sustava, da liječnik vidi sva mjesta u Hrvatskoj gdje može naručiti pacijenta.

"Ako ste iz Zagreba i želite operirati mrenu, možete dobiti skori termin u Karlovcu ili Zaboku, no vi želite da vas operira baš određeni liječnik u KBC-u. To je lista želja. A danas je sve na istoj listi. Preduvjet je i akreditacija ustanova da se zna u kojim se ustanovama u kojem broju obavljaju određeni zahvati, pa bismo vidjeli da se u nekoj bolnici neki zahvat radi premalo puta da bi imao potrebne parametre kvalitete. Onda bi liječnike iz tih bolnica trebalo usmjeriti prema klinikama. To su napravili Šveđani, a mi pričamo već 20 godina", kaže Luetić i napominje da liječnici godišnje odrade oko 3 milijuna prekovremenih sati. Za pokrivanje tih sati trebalo bi zaposliti dodatnih 1600 liječnika, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje još 400 liječnika. Toliko ih nema na tržištu. Zadnji put liječnika na burzi rada bilo je prije 20 godina.

"Nedavno smo radili istraživanje po kojem 90 posto liječnika dobije željenu specijalizaciju u četiri natječaja. U mojoj generaciji su se neki kolege javljali na 30 natječaja. HLK je prije šest godina napravila analizu i ponudila Ministarstvu rješenje da se specijalizacije planiraju, raspisuju, dodjeljuju, financiraju i nadziru centralno. Da ih ustanove ne raspisuju zasebno, nego da ih raspisuje država u skladu s potrebama za idućih deset godina. Sad smo Ministarstvu opet to predložili, čak i da to administrativno vodimo. Radili smo analizu specijalizanata i manje od 20 posto njih je na specijalizaciji steklo propisane kompetencije", govori Luetić.

Napominje da nije dobro što se ravnatelji bolnica postavljaju po političkoj liniji.

"Ako i prihvatimo da vlast postavlja ravnatelje, nije dobro da postavlja i niže rangirane, šefove zavoda, klinika, odjela... To ide na uštrb kvalitete, po podobnosti, a ne sposobnosti", kaže dr. Luetić te zato predlaže da se voditeljske pozicije ograniče na najviše dva mandata, odnosno osam godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 19:00