GOTOVAC ZA ‘GLOBUS‘

Šef zagrebačkog SDP-a: ‘Trg Republike bit će opet Trg maršala Tita. Možemo? Ponekad informacije doznajemo prekasno‘

‘Ponekad informacije od Možemo doznajemo prekasno ili iz medija. Nadam se da to nije pitanje nepovjerenja‘, ističe Gotovac

Viktor Gotovac

 Damjan Tadic/Cropix/Cropix

Šefu zagrebačkog SDP-a Viktoru Gotovcu uskoro će biti šest mjeseci otkako je preuzeo vođenje te gradske organizacije. Mnogi su ga upamtili po izjavi da će Zagrebu vratiti Trg maršala Tita. Nedavno je rekao da je svibanj kao mjesec antifašizma vrijeme kad će početi o tome razgovarati s odgovornima u gradskoj upravi.

Jeste li u posljednje vrijeme s nekim o tome razgovarali ili nešto konkretno poduzeli?

- Prošli smo tjedan podnijeli zahtjev da se ime Josip Broz Tito, odnosno maršal Tito, uvrsti u fond imena i dodijeli trgu koji se danas zove Trg Republike Hrvatske. Čuli smo gorljive istupe na Trnjanskim kresovima i u Lisinskom, na akademiji povodom pobjede nad fašizmom, Dana Europe i oslobođenja grada Zagreba. Te smo govore razumjeli kao poziv na podnošenje zahtjeva. Uz to, predsjednica skupštinskog Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova bila je sudionica prosvjeda kada se političkom prisilom mijenjao naziv Trga maršala Tita. Uz takvo valoriziranje uloge antifašizma i izjave o tome da Zagreb nikada nije bio pokoren, očekujem da će u kratkom roku preimenovanje biti provedeno, da je puka formalnost.

Što ako gradonačelnik Tomislav Tomašević i najbliži suradnici budu protiv te ideje koju, kako su rekli, ne smatraju prioritetom?

- Dopustite da vam postavim pitanje – mislite li da je u diskursu iskrenosti govora prigodom obilježavanja oslobođenja grada Zagreba zamislivo da netko tko se izričito i jasno zalaže za antifašizam čini drugačije, izbjegava vođu tog pokreta? Meni je to nezamislivo. To bi značilo da zagovaramo ceremonijalni antifašizam, bez antifašističkog sadržaja. Ja ljude iz gradske uprave nipošto ne doživljavam tako.

Kada je realno očekivati da Zagreb dobije Trg maršala Tita?

- Nama u Klubu zastupnika SDP-a to je i važno i realno. Ne radi se o velikom poslu, složenoj javnoj nabavi ili javljanju na EU projekt – politički je jednostavno, nešto je za što smo se zalagali. To ni na koji način neće utjecati na neizvršenje nekog drugog posla koji je pred nama koji je važan za građane.

Može li se po Titu eventualno nazvati neki drugi trg?

- S obzirom na to da se promjena 2017. nasilnički dogodila i da su se svi koji sada u vlasti sudjeluju borili baš protiv toga, ne znam kako bi neki drugi prostor ikome bio prihvatljiv. Nama u SDP-u nikako ne.

Nekima neće biti drago da se ukloni ploča s imenom Republike Hrvatske...

- Mi smo u Zagrebu imali Trg Republike. Zašto se to pitanje nije pokrenulo 1990., kad se mijenjalo ime tog trga, jesmo li tad dovodili u pitanje Republiku? Veliki sam patriot, cijenim žrtvu svih koji su doprinijeli izgradnji suvremene Republike Hrvatske, posebno onih koji su dali svoj život, zdravlje ili egzistenciju. Podržat ću uvijek i bezrezervno da taj toponim stavimo na središnji gradski trg. No, naziv Trga maršala Tita promijenjen je političkom ucjenom. Stoga je red da, uvažavajući antifašizam i uzuse demokratske procedure, time definiramo odnos prema povijesnom revizionizmu koji dovodi u zabludu građanke i građane grada i države u vezi s vlastitom poviješću.

Što se u zagrebačkom SDP-u promijenilo u proteklih pola godine s vašim dolaskom?

- Prije svega, ne radi se o mom dolasku, nego o izboru rukovodstva gradske i mjesnih organizacija SDP-a. Time su započele brojne aktivnosti. Otvorio se prostor za unutarstranačke rasprave i dijalog. Postavljamo vrijednosne orijentire i stvaramo politički sadržaj, pri čemu ideje cijenimo važnijim od politika. Organiziramo predavanja i tribine. Definiramo prijedloge koje upućujemo u Skupštinu ili ih izričemo u javnom prostoru, poput ideje radničke javne nabave i uređenja Medvednice ili inicijative za gradskom riznicom, inicijative s ciljem skrbi o osobama s invaliditetom na svim razinama. Stvaramo sadržajne alternative koje zajedno s Možemo! ugrađujemo u odluke poput one o komunalnom otpadu. Komuniciramo s građanima. Stranka se otvorila, posjećujemo gradske četvrti. Primamo i slušamo članstvo, simpatizere i građane. Želimo stvoriti ogledni primjer novog SDP-a, vrijednosno i organizacijski, a osjeća se to u priljevu novih članova i jačanju organizacije intelektualno, politički i kadrovski.

Je li se u stranku vratio netko od članova koji su prošle godine iz nje izbačeni?

- Nije bilo zahtjeva za povratak izbačenih. Imamo zahtjeve onih koji nisi reevidentirani jer nisu plaćali članarinu i oni se bez problema vraćaju.

Uskoro će proći i godina dana od promjene vlasti u Zagrebu. Kako biste ocijenili rad nove vlasti koju čini i SDP?

- SDP želi promjene i tom željom orijentirani smo na suradnju s Možemo! i gradonačelnikom Tomaševićem. Želimo dobro građanima, da se stvari pomaknu s mrtve točke. Konstruktivnim djelovanjem, ali i kritikom, pokazat ćemo da se može bolje, želimo “kamen baciti dalje”.

Kao ključne točke svoje politike ističete obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku. Imate li neki konkretan projekt koji namjeravate pokrenuti u tom pogledu?

- Zdravstvo, obrazovanje, socijala – to su ključne politike kojima želimo obuhvatiti cjelinu društva. Zdravstvo se u pandemijskoj krizi pokazalo prevažnim. Želimo jačati mrežu gradskih ustanova primarne zdravstvene zaštite, ali i naći resurse da se liste čekanja stvorene COVID-om smanje specijalističkom zaštitom gradskih bolnica. Stoga u stranci razvijamo zdravstvenu politiku relevantnu na nacionalnoj i gradskoj razini.

Hoće li za to biti novca?

- Nedostatak novca može biti praktična prepreka s obzirom na to da u gradu treba obnavljati škole, graditi vrtiće. Novca nikada dovoljno, ali pokušavamo djelovati na način da to što je nužno ostvarimo. I projekt građanskog odgoja u školama inicijativa je SDP-a, a i ŠiZ (Škola i zajednica) u srednjim školama prilagođeni je projekt iz Rijeke koji je ostvarila SDP-ova vlast.

Negodovali ste zbog najavljenih otkaza u Zagrebačkom holdingu rekavši da s vama o tome nitko nije razgovarao. U Holdingu bi 414 ljudi trebalo dobiti otkaz. Jeste li u međuvremenu o tome razgovarali s Tomaševićem i koji je danas vaš stav o tome?

- Prošli smo tjedan imali razgovor sa sindikatima, i nacionalna i gradska organizacija. Dio sindikata koji djeluju unutar Holdinga istaknuo je primjedbe i ukazao na moguće nezakonitosti. Razgovarali smo i s kolegama iz Možemo! Naš je stav decidiran – “da” promjenama, “da” efikasnosti, “da” racionalnosti, ali ljudi ne smiju biti predmet ušteda niti se smijemo izložiti riziku štete zbog moguće nezakonitih poteza. Uza sve to treba jamčiti bolju komunalnu uslugu građanima.

Jeste li zadovoljni suradnjom s Možemo! i Tomislavom Tomaševićem?

- U gradonačelniku prepoznajem modernu osobu s dobrim idejama, ali i osobu koja je zatečena onime što ju je dočekalo u Gradu. Naša je namjera pomoći i njemu da budemo uspješniji. Imamo dojam izvjesne zatvorenosti našeg partnera. Ponekad informacije doznajemo prekasno ili iz medija. Nadam se da to nije pitanje nepovjerenja, nego činjenice da naše organizacije još uvijek traže pravi način da se razumiju i podupiru.

Je li i Grad Zagreb, kao vlasnik Kliničke bolnice Sveti Duh, djelomično odgovoran što Mirela Čavajda u toj bolnici nije uspjela ostvariti svoje zakonsko pravo na pobačaj?

- Već se izvjesno vrijeme u Hrvatskoj suočavamo sa srazom, s jedne strane, prava na taj medicinski zahvat i činjenične nemogućnosti ostvarivanja prava zbog priziva savjesti liječnika. I ne radi se samo o osobi koja je izložila svoju osobnu bol, već su mnoge žene žrtve neprihvatljivih posljedica konzervativnih i protumodernih poduhvata protiv voljne odluke o prekidu trudnoće. Sve su to oblici nametanja stavova i odluka zaodjenuti u ambalažu tzv. borbe za život. Čak je i Crkva tu samo “kulisa”. Ključno je autoritarno nametanje stavova, politička dominacija i obespravljivanje. Obveza je cjelokupnog zdravstvenog sustava zajamčiti nesmetano pravo na zdravstvenu zaštitu i u ovom pogledu. Tu stoji i Grad Zagreb i mislim da je jasno komunicirano da će Grad napraviti sve da u okviru i svojih ustanova omogući to pravo, no ne smijemo stati samo na Zagrebu. U pitanju su prava svih žena.

Može li Grad kao vlasnik utjecati na to da na Svetom Duhu rade i ginekolozi koji nemaju problema s prizivom savjesti?

- Grad ne da može, nego mora inzistirati da se ti zahvati pružaju i u bolnici Sveti Duh te u tom pogledu angažirati odgovarajuće specijaliste.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. rujan 2022 19:30