Ako je suditi po onome što Zagreb ima danas, budućnost hrvatskog glavnog grada nije upitna. Zagreb je europska metropola, grad čije su različitosti bogatstvo, mjesto ugodnog i sigurnog života.
Vizija Zagreba 2030. posve je jasna u projektima koje priprema zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, nakon brojnih koje je u dvadeset godina realizirao. Za razvoj grada u deset narednih godina temelj je sve ono što je već učinjeno. Izdvaja se šest značajnih područja u kojima su projekti dovršeni i šest koji čekaju realizaciju. Kada građani ocjenjuju kvalitetu života u jednom gradu, svakako polaze prije svega od onoga što je važno za normalno funkcioniranje grada, za normalan i kvalitetan život, kao što su škole i vrtići, domovi za starije, bolnice, kulturne ustanove, sportski sadržaji i komunalna infrastruktura. Na ovih šest područja Zagreb je u proteklih dvadeset godina učinio izuzetne iskorake.
1. Vrtići, škole, ustanove
Od 433 odgojno-obrazovna objekta, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, koliko ih Grad Zagreb ima danas, u posljednjih 20 godina izgrađena je ili rekonstruirana i dograđena čak jedna trećina, što je impozantno s obzirom na to da se škole u Zagrebu organizirano grade već 200 godina. Izgrađeni su i mnogobrojni objekti javne namjene kao što su zgrada Hitne pomoći, Muzej suvremene umjetnosti, Glazbena akademija, bazeni u Sesvetskom Kraljevcu, na Sveticama i u Utrinama.
2. Javni gradski prijevoz
Modernizaciji i kvaliteti javnog gradskog prijevoza u Zagrebu, za koji se otimaju susjedni gradovi i općine, doprinijelo je 270 tramvaja, među kojima su i moderni niskopodni tramvaji zagrebačke proizvodnje i više od 430 autobusa te vozila za prijevoz osoba s invaliditetom. Grad Zagreb u javni gradski prijevoz ulaže više od 100 milijuna eura godišnje, pa je prijevoz došao i do najudaljenijeg naselja. U javni gradski prijevoz savršeno će se uklopiti i zagrebačka žičara koja bi trebala profunkcionirati od siječnja. Od Dolja do Vidikovca na Sljemenu za 16 minuta uz pogled na Zagreb, s 84 moderne gondole i međustanicom na Brestovcu - bit će to poseban turistički biser. Medvednica će se integrirat s gradom i privući veliki broj ljudi, a Svjetski kup bit će još popularniji.
3. Okupljališta
Park Bundek, zagrebačke fontane, Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku i impresivni Spomenik domovini postaju omiljena okupljališta, neki za obilježavanje nacionalnih praznika, a drugi za koncerte, proslave, vjenčanja i fotografiranje.
4. Stambena politika
Jedno cijelo naselje, Jelkovec u Sesvetama, izgrađeno je na mjestu bivše svinjogojske farme. U njemu danas živi više od 10.000 stanovnika u 53 zgrade s 2713 stanova, izgrađen je vrtić s bazenom, prvi takav u Hrvatskoj, osnovna i srednja škola s najmodernijom opremom, sportska dvorana, bazen i velika knjižnica na četiri etaže. Tzv. Bandićev model stanogradnje ogledni je primjer kako jedno naselje treba biti planirano i opremljeno. Dobro je povezano javnim gradskim prijevozom i postalo je poželjno mjesto za stanovanje, pogotovo mladim obiteljima.
5. Prometnice
Radnička cesta spojena je s Domovinskim mostom koji u sebi sadrži tunel kroz koji je provučen ogromni kolektor za dovod otpadnih voda iz novog Zagreba na Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. Već danas je nezamisliva komunikacija sa Zračnom lukom i Velikom Goricom bez te prometnice i Domovinskog mosta, a sam Bandić voli radničku cestu nazivati “našim Champs-Élysées” radi njezine prostranosti. Rekonstruiran je i Zagrebački rotor koji je bio crna točka prometa. Spojene su stara i nova Branimirove, denivelirana Slavonska avenija na križanju s Heinzelovom i na križanju s Ulicom Ljudevita Posavskog u Sesvetama. Denivelarana je i Ljubljanska kod City Centra West, a izgrađen je Jankomirski most.
6. Advent u Zagrebu
Teško je govoriti o prepoznatljivim projektima, a ne spomenuti Advent u Zagrebu, manifestaciju koja je tri godine za redom osvojila titulu najboljeg adventa u Europi i koji je pored niza drugih kulturnih i sportskih događaja pomogao da Zagreb na turističkoj karti Europe i svijeta zauzme svoju poziciju kao grad koji se preporučuje posjetiti.
Najveći dio onoga što je dosad obećavao gradonačelnik Bandić na kraju je i realizirao, uz sve otpore, prepucavanja, polemike i maratonske rasprave. Zagreb danas ima drugačiju sliku od one prije dvadesetak godina. Uskoro se otvara izložba u Muzeju suvremene umjetnosti na kojoj će se Zagrepčani moći podsjetiti i na vremena kada je grad vodio Većeslav Holjevac, koji je grad proširio preko Save. Nema grada u svijetu koji je na rijeci, a da taj potencijal ne koristi. Potencijal Save prepoznao je Milan Lenuci, hrvatski urbanist i arhitekt koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće potaknuo realizaciju prvih planova preko Save. Nakon katastrofalne poplave 1964. grad je branio kanal Sava-Odra. Ambiciozni projekt Zagreba na Savi je novi izazov za sljedeće desetljeće. Vrijeme je da se Zagrepčani vrate rijeci.
Bit će potrebni veliki napori da se obnove zgrade koje su stradale u ožujku u potresu od 5,4 stupnja po Richteru što je pogodio Zagreb. Veliki potres prije 140 godina, jačine 6,3 stupnja, s epicentrom na području Medvednice, razorio je mnoge zgrade, a stradala je i katedrala. Još dva potresa imala su razornu snagu, 1905. i 1906. godine.
Nakon obnove Zagreba zgrade moraju biti konstrukcijski sigurnije, ali bit će to dug put sa značajnijim zahvatima koji će izmijeniti lice grada. I pored toga, Zagreb ne odustaje od energetske obnove zgrada i uređenja fasada. Tako zahtjevan posao ne može se realizirati bez europskog novca, a Zagreb ima mnogo iskustva s fondovima EU. Bandićeva administracija osigurala je, primjerice, 20 milijuna kuna iz fondova EU da se u gradski prijevoz uvedu autobusi na tekući vodik, među prvima u cijeloj Europi. Dvadesetak ih već vozi gradom.
Jedan od važnih zagrebačkih projekata, žičara na Medvednici, realiziran je. Sljeme Zagrepčani i dalje premalo koriste, pogotovo nakon što je prestala raditi stara žičara 2007. godine zbog kvara motora i neisplativosti popravka. Nova žičara otvara i novo poglavlje za zimski i ljetni turizam, jer potencijal Medvednice je velik. Usko grlo uvijek je bila sljemenska cesta i nedostatak prostora za parkiranje na vrhu. Sada, sa žičarom, tih problema više neće biti, što otvara vrata i za nove turističke investicije.
U vremenima korone turistički projekti nisu prioritet, ali Zagreb je već ucrtan u turističku kartu svijeta. Mnogo toga se promijenilo posljednjih godina u kvaliteti turističke ponude, grad je dobio nove hotele, a i neki renomirani hotelski lanci najavljuju svoj dolazak u grad. Zagrebu trebaju zvučna imena hotelskih lanaca, još više restorana, trebaju mu “nove Tkalčićeve”...
Da nije bilo potresa, zagrebačka katedrala, najmonumentalnija gotička sakralna građevina i jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulture, zasjala bi punim sjajem nakon niz godina uređenja. Obnova katedrale jedan je od gradskih prioriteta.
A svaki grad, pa tako i Zagreb, očekuje da mu budućnost bude još kvalitetnija. Mnogo je projekata na stolu nakon šest Bandićevih mandata, a svi oni ukazuju da Zagreb neće stati, već će se i dalje mijenjati iz dana u dan. Gradska administracija izdvaja šest projekata.
1. Jarunski most
Za poboljšanje prometa u Gradu Zagrebu na istoku se izdvaja konačno produljenje Branimirove ceste u Sesvetama koja bi se spojila na Varaždinsku cestu u duljini od oko četiri kilometra. Jarunski most ubrzao bi ulazak u zapadni dio grada iz smjera juga te smanjio prometne gužve i ubrzao promet u Novom Zagrebu i Savskom cestom.
2. Ekologija
Jako su važna dugo pripremana ulaganja u ekološku infrastrukturu. Godine 2004. sanirano je smetlište Jakuševac koje je danas uređeno odlagalište s izgrađenim pročistačem otpadnih voda, a sada počinje izgradnja moderne robotizirane sortirnice za odvojeno prikupljeni otpad na zemljištu otkupljenom od Diokija u stečaju, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom i nadogradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na treći, napredniji - kemijski stupanj pročišćavanja. Zagreb će time napraviti dodatni ekološki iskorak, a njemu će doprinijeti i uvođenje u javni gradski prijevoz autobusa na struju i tekući vodik.
3. Knjižnica Paromlin
Od kulturnih projekata naredno razdoblje sigurno će obilježiti izgradnja knjižnice u Paromlinu za koju će iduće godine biti izdana građevinska dozvola i počinje gradnja.
4. Obnova nekretnina
U proteklom razdoblju uloženo je više od 300 milijuna eura u kupnju nekretnina (Gredelj, Zagrepčanka, Blok Badel, Sljeme Sesvete i brojne druge nekretnine) radi što bolje integracije tih brown-field zona u moderno lice grada. Došlo je vrijeme da počne revitalizacija i uređenje prostora bivše tvornice Gorica - Blok Badel na Kvatriću i natkrivanje Tržnice Kvatrić, a zatim i prostora bivšeg Gredelja i Zagrepčanke.
5. Sportski centar
Brestovac, gdje je u prošlosti bila bolnica za plućne bolesti, trebao bi biti lokacija Sportskog centra koji će sadržavati dvorane, bazen i fitness centar za pripreme hrvatskih sportaša. Za sportaše i rekreativce izgradit će se i bazeni u Španskom i Dubravi, pa bi cijeli grad bio pokriven javnim bazenima.
6. Novi stadion
I za najvažniju sporednu stvar na svijetu, nogomet, na lokaciji sadašnjeg nikada završenog Dinamova stadiona, predstoji rušenje postojećeg stadiona čija statika je loša i preskupa za renovaciju te izgradnja novog, modernog stadiona.
Zagreb ne bi bio Zagreb da ga se ne povezuje sa sigurnim gradom, ugodnim za život. Kada je riječ o sigurnosti, prioritet je da takav ostane i dalje. Izazova je mnogo, pogotovo sigurnosnih, mnogi od njih se rješavaju potiho, iza kulisa, da građani i ne osjete ugrozu. Vrijeme koje dolazi sigurno će temu sigurnosti u velikim gradovima stavljati u prvi plan, pa tako i u Zagrebu. Ali grad ima puno iskustva baš na tom polju i može se pohvaliti da je rijetki europski grad gdje se turisti, kao i građani, mogu bez straha prošetati noću ili danju ne samo po užem centru nego i u novim naseljima, prigradskom dijelu.
Prognozirati budućnost najčešće je nemoguće, pa tako nije posve moguće ni predviđati kako će izgledati Zagreb 2030. Dobar temelj za razvoj grad svakako ima, jer je posljednjih dvadesetak godina jako puno učinjeno. Samo za nabrajanje tih projekata trebala bi debela knjiga. Zagreb je posljednjih desetljeća postao moderan grad, jedan od najugodnijih za život u Europi. Grad po mjeri ljudi, kako ga neki vide. Stručnjaci kažu da je preduvjet uspješnosti grada 21. stoljeća sigurnost i poslovna privlačnost.
Gradovi budućnosti imaju i posebne izazove. Aspern Seestadt, grad na jezeru u blizini Beča, potpuno je samoodrživ i energiju dobiva iz sunca, vjetra i vode. Klimatske promjene odrazit će se na sve gradove u budućnosti i s tim se mora suočiti i Zagreb. Jedan od europskih visokih dužnosnika Jyrki Katainen na konferenciji koja je u Zagrebu održana prošle godine govorio je o važnosti gradova u ostvarivanju strategije EU do 2050., vizije klimatski neutralne ekonomije, prosperitetnog, modernog i konkurentnog gospodarstva. Cilj je Europske komisije poticanje gradova da se okrenu pametnoj elektromobilnosti, ulaganju u inovativna tehnološka rješenja te pametnoj opskrbi energijom.
Ali, kako je na toj konferenciji istaknula i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika doc. dr. Olivera Majić, iza svih pametnih rješenja stoji čovjek. Naglasak je na ljudima, a Zagrepčani su uvijek voljeli svoj grad tako da su ga činili ljepšim i prosperitetnijim. Možda više nego ikada, sada je pred građanima izazov da u sljedećih deset godina Zagreb postane europska metropola koja se može po svemu mjeriti s Bečom, Pragom ili Budimpeštom.