Parlamentarni izbori su prošli, stoga političku hegemoniju premijera Andreja Plenkovića i njegova HDZ-a na nacionalnoj razini u 2021. oporbene stranke od centra pa do krajnje ljevice neće moći (barem ne ozbiljno) ugroziti. Ako itko to može učiniti, onda je to samo jedan mali ali opaki stvor na granici živog i neživog svijeta – virus SARS-CoV-2. Točnije, samo najcrnji scenarij u kojemu bi razmjeri epidemije, a posljedično i brojevi preminulih od zaraze i/ili totalni kolaps ekonomije, doveli do toga da hegemona s vlasti skinu bijesni građani na masovnim uličnim demonstracijama. Ali to je vrlo malo vjerojatan scenarij jer će proces cijepljenja, koji uskoro počinje, znatno umanjiti crne koronabrojke i epidemiju “dovesti u red” vjerojatno već do konca prve polovice godine.
Stoga će se oporbene liberalne, lijevo-liberalne i lijeve stranke i pojedinci morati zadovoljiti (samo) mogućim manjim ili većim uspjesima na lokalnoj razini. Iz te perspektive potpuno je jasno da će za sve njih u političkoj 2021. godini ključan datum biti 16. svibnja, kada se u svim općinama, gradovima i županijama održavaju izbori za lokalne parlamente i za (grado)načelnike i župane.
'Žilavi Milan Bandić'
Zanimljivih duela, nema sumnje, bit će u selima i gradovima diljem zemlje – uvijek je tako; ali ključna bitka, pogotovo za stranke ljevije od centra, bit će ona za gradonačelnika Zagreba i za zastupnike u Gradskoj skupštini.
Više puta se gradonačelnika Milana Bandića otpisivalo, stoga se i dalje ne smije tretirati nikako drukčije nego kao opasan igrač. Ali nikad ranjiviji jer nikada do sada zagrebačka oporba nije imala veću šansu srušiti s vlasti žilavog političara koji vlada već u šestom mandatu. Ne smije se otpisati ne zato što on ima nešto novo ponuditi Zagrepčanima, a pogotovo ne zbog njegovih rezultata – jer u posljednjih 20 godina Zagreb je sustavno propadao urbanistički, prometno, infrastrukturno i društveno, ali i politički, moralno i intelektualno (tu mislimo na vladajuću gradsku nomenklaturu) – nego zato što će Bandić u slučaju poraza biti propali političar i persona non grata svagdje osim u sudnicama. I zato će, da se poslužimo jednom njegovom političkom parolom, raditi kao konj da preživi svibanjske izbore.
Od svih mogućih kandidata od centra nalijevo – ako je vjerovati nedavno od istih tih oporbenih stranaka naručenim anketama – zasad najveće šanse za rušenje Bandića ima lider stranke Možemo! i zeleno-lijeve koalicije Tomislav Tomašević.
Prema toj anketi, Tomašević bi trebao postati novi gradonačelnik Zagreba: za njega bi glasalo 30 posto birača, a za Bandića samo 15 posto. SDP-ov mogući kandidat Gordan Maras uživa podršku 8,5 posto ispitanika, nekadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt 8,3 posto, a novi šef zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman 7,6 posto ispitanika. Oko pet posto podrške imaju kandidat Mosta, Zlatko Hasanbegović, Boro Nogalo i Renato Petek.
SDP svjestan da nema kandidata
Što se stranaka tiče, Možemo! uživa povjerenje 22,5 posto ispitanika, slijede SDP sa 18,8 posto i HDZ sa 18,5 posto. Bandićeva stranka ima rejting od 10,6 posto.
Nekoliko dana nakon što su rezultati te ankete objavljeni održan je sastanak njezinih naručitelja. A s obzirom na brojke, potpuno je razumljivo shvatiti logiku s kojom je SDP ušao u pregovore o mogućoj suradnji na izborima koja, ukratko, glasi ovako: SDP je svjestan da nema kandidata koji bi mogao ozbiljnije zaprijetiti Bandiću i zato će podržati Tomaševića, ali samo uz uvjet da Možemo! i SDP na izbore za zastupnike u Gradskoj skupštini iziđu sa zajedničkom listom. Takvu kombinaciju priželjkivale su i brojne druge oporbene stranke i strančice poput GLAS-a, kojima nastavak ozbiljnijeg političkog života u Zagrebu osigurava samo široka antibandićevska koalicija u koju bi se i oni ukrcali.
Ironično, najveće strateške probleme uoči pregovora imali su favoriti te ankete Tomislav Tomašević i Možemo!. Jer, ako odbiju SDP i druge “magnetiće” i na izbore iziđu samo sa svojim starim partnerima poput Zagreb je naš!, Nove ljevice i ORaH-a, preuzimaju veliki rizik jer bi Tomašević protiv sebe u tom slučaju imao ne samo Bandića nego i “osvetničkog” kandidata SDP-a koji bi lideru Možemo! sigurno uzeo ponešto glasova, možda i presudnih u njegovoj gradonačelničkoj utrci.
S druge strane, ako se Možemo! odluči za formiranje velike koalicije u kojoj bi SDP bio njihov glavni strateški parter, riskiraju da ih (dobar) dio birača prekriži, možda i zauvijek. Jer nemojmo si lagati, da je SDP u Zagrebu bio prava alternativa Bandiću unatrag desetak godina, a ne polupropala organizacija čiji članovi katkad traže usluge od istog tog Bandića, onda im glasači ne bi u golemom broju prešli Tomaševiću i strankama Možemo!, Zagreb je naš!, Novoj ljevici... Pojednostavljeno, zašto bi netko tko je baš zbog ideološki i programski polupropalog SDP počeo glasati za Možemo! sada svoj glas dao listi koja isti taj SDP vraća u politički život u Zagrebu, listi nastaloj na puno (trulih) kompromisa?
Na koncu su se Tomašević i Možemo! odlučili za hrabriju i prema svojim biračima najpošteniju opciju: odbili su ponudu SDP-a i na zagrebačke izbore izići će sami.
Dalija ne ide u utrku
Od ostalih liberalnih stranaka malu rolu na zagrebačkim izborima igrat će i stranka Centar, koja će vjerojatno kandidirati doktora Boru Nogala jer Dalija Orešković tvrdi da se ne planira kandidirati.
Što se ostalih većih gradova tiče, liberalne i lijeve stranke najzanimljiviju bitku vodit će u Rijeci. Kako danas stvari stoje, a nakon što su Radnička fronta i ostatak zeleno-lijevog bloka rasturili bračnu zajednicu u toj (kako neki vole reći) utvrdi ljevice, za novoga gradonačelnika i za gradske vijećnike međusobno će se tući čak tri lijeve i lijevo-centrističke opcije. Nakon dvadesetogodišnje vladavine Vojko Obersnel se povlači, a SDP-ov gradonačelnički kandidat bit će Obersnelov zamjenik Marko Filipović protiv kojega će jurišati saborska zastupnica i liderica Radničke fronte Katarina Peović, ali i zasad još nepoznat kandidat ili kandidatkinja koalicije koju će predvoditi Možemo! i Nova ljevica. Upućeni kažu kako je SDP i dalje favorit, ali i da će lijevom centru dosta glasova uzeti nezavisni i centristički kandidat Davor Štimac, bivši ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Dok u Osijeku SDP i druge lijevo-liberalne opcije još kombiniraju u kakvoj formaciji i s kojim kandidatom izići na izbore, u Splitu će SDP, tako barem tvrde izvori iz stranke, na izbore izići s velikim apetitima, a u bitku protiv HDZ-a, Željka Keruma i gradonačelničkog kandidata ili kandidatkinje stranke Centar (ex Pametno) idu s liječnikom Tonćijem Stipićem.
U Zadru će glavni kandidat lijevog centra biti sveučilišni profesor, filozof i donedavni saborski zastupnik Marko Vučetić. Njegovu gradonačelničku kampanju podržat će SDP, a vjerojatno i još neke oporbene stranke.