Lider zeleno-lijeve koalicije i stranke Možemo! uvjeren je da će upravo on okončati dvadesetogodišnju vladavinu Milana Bandića na gradonačelničkim izborima u svibnju: “Ključni problem s njegovim dosadašnjim protukandidatima bio je taj što su svi oni na ovaj ili onaj način s njime ranije surađivali.
Ja od početka oko Bandića imam jasan stav, jasnu kritiku njegova načina upravljanja gradom i birači to prepoznaju.” U velikom razgovoru za Globus Tomislav Tomašević tvrdi kako odmah nakon izbora treba ovladati kontrolom javne nabave na razini cijelog Zagrebačkog holdinga i svih gradskih poduzeća i da će provesti reviziju svih ugovora između Grada i Holdinga te privatnih tvrtki koje su (postale) monopolisti.
“Konkretno, treba vidjeti što se može napraviti s ugovorom za pročišćavanje otpadne vode, što se može napraviti s ugovorom o upravljanju Arenom Zagreb, što se može napraviti sa situacijom u kojoj Pripuzova poduzeća za gospodarenje otpadom imaju de facto monopol. Jer, čak i kada se raspišu natječaji za te usluge, oni su jedini koji se na njih javljaju. Problem je i to što se mnoge tvrtke na javne natječaje ne javljaju jer svi znaju tko ugovor mora dobiti”, kaže.
■ Tražite osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o poslijeratnoj obnovi kuća na Baniji. Što konkretno očekujete od te istrage? Naravno, pod pretpostavkom da HDZ uopće dopusti osnivanje povjerenstva.
- Očekujemo da se razjasni koliko je točno objekata obnovljenih nakon rata u potresu oštećeno, a nije trebalo biti. Da se utvrdi koliko bi kuća obnovljenih nakon rata od strane države moglo biti oštećeno u nekom novom potresu izvan Sisačkomoslavačke županije u drugim trusnim područjima Hrvatske. Očekujemo da se utvrdi je li bilo financijskih malverzacija u procesu obnove, je li bilo propusta u gradnji i u nadzoru, posebno zato što je poslijeratnu obnovu vodio župan Ivo Žinić, kojemu se svaki dan otkrije nova državna nekretnina koju koristi besplatno i bespravno.
■ Jesu li policijski izvidi o poslijeratnoj obnovi kuća na Baniji samo još jedna predstava za smirenje bijesa javnosti ili vi doista mislite da će ta istraga, na koncu, rezultirati pravomoćnim sudskim presudama?
- Problematično je da neovisne institucije (DORH) šalju javno priopćenje da policija pokreće izvide samo nekoliko sati nakon što je premijer Plenković rekao da se treba istražiti zašto su oštećene kuće koje su obnovljene nakon rata. Nakon toga saborski zastupnici i mediji traže popis tvrtki koje su radile u obnovi na Baniji, a Središnji državni ured kaže da popis ne mogu dati jer je istraga u tijeku. A nije, jer su počeli tek izvidi policije. E da bi onda premijer pod pritiskom javnosti naredio Središnjem državnom uredu za obnovu da te podatke ipak objavi, sad odjednom istraga više nije problem. A onda kada su se podaci objavili ustanovilo se da dosta tvrtki s tog popisa uopće nije sudjelovalo u poslijeratnoj obnovi na Baniji. To nije vjerodostojna istraga. Zato kroz istražno povjerenstvo u Saboru želimo rasvijetliti sve aspekte poslijeratne obnove.
Povjerenstvo je jedan od najjačih alata koje Sabor uopće ima, jer se pod prijetnjom kazne zatvora svi moraju odazvati pozivu na svjedočenje i dati svu dokumentaciju koja bude zatražena. Kroz javni rad povjerenstva želimo utvrditi sve greške kako ubuduće ne bi bile ponovljene. Ako je stvar u lošem zakonodavnom okviru i standardima protupotresne gradnje - ja to želim znati prije nego što krene obnova na Baniji, ali i u Zagrebu i okolici.
Ako je pak problem bio u javnoj nabavi, ja to želim znati. Ako je problem bio u izvođačima ili u podizvođačima ili u nadzoru obnove kuća – ja to želim znati. Nije bitno samo utvrđivanje odgovornosti pojedinaca, nego i da se utvrdi gdje je sustav zakazao, jer to se više ne smije ponoviti. HDZ se brani - “čemu istražno povjerenstvo kad je istraga u tijeku”, a istovremeno puštaju u javnost stavove da je cijeli slučaj već ionako u zastari. To su kontradiktorni stavovi, pa i meni izgleda da su izvidi pokrenuti kako bi se umirio bijes javnosti. A kad se nakon šest mjeseci izvidi obustave, bit će pojeo vuk magare.
■ Obnova zagrebačkih zgrada i kuća oštećenih u potresu u ožujku 2020. ide vrlo sporo ili nikako. Je li vam danas žao što ste sudjelovali u izradi dijelova konačnog nacrta Zakona o obnovi Zagreba i skupa s HDZ-om izglasali taj, očito, nefunkcionalni zakon?
- Nije. Zakonski okvir je jedno, drugo je program mjera koji je nakon toga izradila i usvojila Vlada, a treće je sama primjena, opet od strane Vlade. Mi smo imali dosta amandmana na taj zakon koji nisu bili prihvaćeni tako da nam je i tad bilo jasno da zakon ima nedostatke. A da smo skeptični prema samoj provedbi obnove Zagreba rekli smo i kada smo glasali za zakon. Glasali smo “za” zajedno s većinom oporbe jer smo željeli da proces obnove konačno krene. Pa ako treba i da se zakon u sljedećoj fazi dopunjuje.
Ali kada smo vidjeli u Vladinu programu mjera koliko se dokumentacije tu traži, pa kada smo vidjeli koliko je vremena trebalo da se osnuje Fond za obnovu koji ni danas nije dokraja u funkciji. Onda smo problematizirali zašto je u državnom proračunu za 2021. osigurano samo 245 milijuna kuna za obnovu privatnih objekata, od ukupno 40 milijardi kuna koliko je potrebno uložiti. Šteka program Vlade i sama provedba i ne može se tu Vlada vaditi na zakonski okvir.
Nevjerojatno je da su tek sada shvatili da zbog silne dokumentacije koju građani trebaju nabaviti to neće ići i da će sad pokušati povezati državne baze da mogu sami povući dokumentaciju koju posjeduje država, pa što su radili deset mjeseci? Da ima političke volje, provedba bi išla brže i na početku bi se odvojio veći novac.
■ Jeste li suviše samouvjereno iz Zeleno-lijevog bloka prvo odrezali lijevo krilo izbacivši Radničku frontu iz daljnjih kombinacija prije lokalnih izbora, a odmah potom rekli “ne” zajedničkom izlasku na zagrebačke izbore sa SDP-om?
- Mi u koaliciji imamo i druge stranke ljevice, a i unutar Možemo! i Zagreb je naš! imamo lijeva krila. Nije tu riječ ni o kakvoj samouvjerenosti, nego o tome da smo s RF-om imali tešku suradnju u parlamentarnoj kampanji i tešku suradnju nakon kampanje, te da, jednostavno, nismo vidjeli kako bismo u takvim uvjetima mogli ići zajedno u novu kampanju za lokalne izbore. To (razlaz s RF) nije imalo nikakve veze sa SDP-om unatoč tome što nas je Radnička fronta optuživala da smo to napravili radi buduće suradnje sa SDPom.
Odluku da ne idemo sa SDP-om donijeli smo i jer smo iz istraživanja vidjeli koliko još puno trebamo raditi na tome da motiviramo ljude da izađu na izbore. Stavovi birača o koalicijama su samo potvrdili naš osjećaj da mi, kao novi politički akteri, u koaliciji i u zajedničkoj predizbornoj kampanji sa starim političkim akterima (SDP-om) ne možemo motivirati nove birače da izađu na lokalne izbore, što je nužno za pobjedu.
■ Što ako vas baš nesuradnja sa SDP-om na koncu bude koštala pobjede na zagrebačkim izborima? Tko će biti kriv i kolika će biti šteta za vašu stranku?
- Uvjeren sam da je ta odluka racionalna upravo zato što ona vodi prema pobjedi na izborima. Odluku o tome donijeli smo u razgovoru s našim članovima i s našim partnerima – Novom ljevicom i ORaH-om. Stojimo iza te odluke. ■ Jesu li zagrebački izbori u svibnju biti ili ne biti za Možemo! i za zeleno-lijevu koaliciju predvođenu vašom strankom? To jest, može li Možemo! – i ima li uopće smisla – nastaviti dalje ako krahirate na izborima u Zagrebu? - Nećemo krahirati.
Zagrebački izbori su biti ili ne biti skoro pa za cijelu zemlju. Ključno je da na svibanjskim izborima dođe do promjene vlasti u Zagrebu, jer je to presudno za budući razvoj cijele Hrvatske. U politiku smo ušli da stvari mijenjamo. Tu ne kalkuliramo hoće li netko od nas politički stradati, to jest hoću li ja osobno nositi teret političkog poraza. Nama je ključno da u Hrvatskoj i Zagrebu dođe do promjena.
■ Hoćete li se povući s čela stranke i koalicije ako izgubite utrku za gradonačelnika?
- Već za vrijeme predizborne kampanje neću moći voditi saborski Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, jer ću se morati fokusirati na Zagreb, a mijenjat će me Sandra Benčić, sadašnja potpredsjednica Kluba i jedna od koordinatorica platforme Možemo! Uvjeren sam da do poraza neće doći, no ako se on dogodi i to bude moja odgovornost, spreman sam za to snositi političke posljedice i kad je riječ o vodstvu. Ako u stranci i koaliciji procijene da netko drugi preuzme vodstvo, ja sam za to spreman. No naravno da ću ostati u politici, i dalje ću se boriti za promjene, neću baciti koplje u trnje.
■ Što će biti ako vi izgubite utrku za gradonačelnika, ali vaša lista za Skupštinu bude pobjednička i sastavi većinu? Slijedi li politička destrukcija ili suradnja s gradonačelnikom, tko god on bio?
- To nije realan scenarij. Ili će doći do promjene ili neće. A najrealnije je da će doći do promjene i u Gradskoj skupštini i na mjestu gradonačelnika. Ono što mogu reći da ćemo pokrenuti izmjene “lex šerif” te ograničiti mandat gradonačelnika i župana na najviše dva mandata i ojačati poziciju predstavničkih tijela kako bi im gradonačelnici i župani odgovarali za prijedlog i realizaciju proračuna. Da je netko 20 godina gradonačelnik i da gradske resurse prisvoji i koristi ih u političkim utakmicama, više se ne smije događati. Nužno je ojačati gradska vijeća i skupštine i smanjiti koncentraciju moći koju ima jedan čovjek – gradonačelnik ili župan.
■ Tko vam je opasniji protivnik na izborima: Milan Bandić ili “osvetnički” kandidat SDP-a koji će loviti u sličnim biračkim bazenima kao i vi, i koji vas može koštati ulaska u drugi izborni krug?
- Prvo, uopće se ne želim miješati u odluku SDP-a koga će kandidirati za gradonačelnika. Drugo, ja gledam tko je opasniji za Grad Zagreb - a to je Milan Bandić.
■ Niste prvi koji je nanjušio trulež Bandićeve administracije, a niste ni prvi koji ga je pokušao srušiti u izbornoj utrci. Zašto mislite da ćete vi biti prvi koji će uspjeti pobijediti najžilavijeg hrvatskog političara, te kako ga točno planirate demontirati?
- Imam borbenost i znanje za takvu utrku i upravljanje gradom te konzistentnost u odnosu na druge. Ključni problem s njegovim dosadašnjim protukandidatima bio je taj što su svi oni na ovaj ili onaj način s njime ranije surađivali. Ja od početka oko Bandića imam jasan stav, jasnu kritiku njegova načina upravljanja gradom i birači to prepoznaju. S našom pobjedom na izborima možemo doista okrenuti novi list. Nemamo nikakvih repova, nikome ništa ne dugujemo, ni s kim nismo tikve sadili. Ako ljudi žele promjenu, s nama će je i dobiti. Mi smo novi ljudi u politici s novim idejama kako bi Zagrebom trebalo upravljati u 21. stoljeću.
■ Još niste izašli s konkretnim izbornim programom, niti s obećanjima, pogotovo ne velikima. Možete li sada navesti barem pet velikih poteza, projekata, odluka... koje ćete sigurno provesti ako postanete gradonačelnik Zagreba?
- Detaljni program nismo izložili jer dvije najveće stranke u zemlji – HDZ i SDP – još nisu ni predstavile svoje kandidate. Na sve dosadašnje izbore izašli smo s vrlo detaljnim programom. Tako će biti i sada, na našem programu već mjesecima surađujemo s više od sto stručnjaka iz raznih područja. O prioritetima izborne kampanje prerano je govoriti, jer se još nisu predstavili svi kandidati. Međutim, jasni su već dugo naši programski prioriteti. Urbanizam i stanovanje: cjelovita obnova grada od potresa i rješenje stambenog pitanja, posebno mladih koji u ovoj apartmanizaciji grada ne mogu zbog previsokih cijena kupiti stan. Zatim, povećanje zelenih i javnih površina u gradu, fokus na kvalitetniji i brži javni prijevoz, veća ulaganja u gradnju novih vrtića i škola te decentralizacija zdravstvenih usluga i izgradnja bolnice u Novom Zagrebu. Naravno, u programske prioritete spada i odlagalište otpada Jakuševec, koje ćemo konačno zatvoriti.
■ Gradit ćete spalionicu otpada? - Ne. Konačno ćemo uspostaviti sustav prikupljanja odvojenog otpada od vrata do vrata, uz naplatu odvoza prema količini nerazvrstanog otpada, što još uvijek nije napravljeno. A u centru za gospodarenje otpadom fokusirat ćemo se na tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada, bez suspaljivanja u cementarama ili termoelektranama. U centru će se mehaničkim postupcima izvlačiti dalje neki udio korisne sirovine iz mješovitog otpada. Onaj dio otpada koji i poslije tog procesa preostane će se biološki obraditi u inertnu masu koju ćemo koristiti prvenstveno kao pokrov za saniranje Jakuševca, ali i brojnih ilegalnih odlagališta otpada koji postoje u svim dijelovima grada, a posebice uz Savu. Aktualna gradska uprava produžila je rad Jakuševca do 2029. godine, a mi ćemo ga uspjeti konačno zatvoriti u prvom mandatu.
■ Plan za Zagrebački holding i sve druge gradske tvrtke?
- Jedna od prvih stvari koju treba napraviti nakon izbora jest ovladati kontrolom javne nabave na razini cijelog Zagrebačkog holdinga i svih gradskih poduzeća. Uspostavit ćemo centralizirani sustav nabave u kojem će doista dolaziti do pravičnog nadmetanja tvrtki tako da se više ne događa da jedna trećina svih javnih nabava završi tako da se na natječaj javi samo jedna tvrtka. I to onda diže cijenu usluga koje na kraju plaćamo više nego što bismo realno trebali. Upravu Holdinga i drugih gradskih tvrtki birat ćemo na javnim natječajima, a u nadzornim odborima bit će, uz stručnjake, i predstavnici Gradske skupštine, ali i predstavnici radnika te samih fizičkih i poslovnih korisnika tih komunalnih usluga. To bi bilo šire tijelo koje zastupa i različite javne interese u nadzoru rada profesionalne uprave. Taj model reforme Zagrebačkog holdinga ključan je za dugoročno planiranje i kvalitetu komunalnih usluga. Isto tako, provest ćemo reviziju svih ugovora između Grada i Holdinga te privatnih tvrtki koje su (postale) monopolisti. Konkretno, treba vidjeti što se može napraviti s ugovorom za pročišćavanje otpadne vode, što se može napraviti s ugovorom o upravljanju Arenom Zagreb, što se može napraviti sa situacijom u kojoj Pripuzova poduzeća za gospodarenje otpadom imaju de facto monopol. Jer čak i kada se raspišu natječaji za te usluge oni su jedini koji se na njih javljaju. Problem je i to što se mnoge tvrtke na javne natječaje ne javljaju jer svi znaju tko ugovor mora dobiti.
■ Neke tvrtke se ne javljaju na gradske natječaje zato što unaprijed znaju pobjednika ili zato što one svojim tehnološkim i ljudskim potencijalom realno i ne mogu parirati tom, kako kažete, monopolu?
- I jedno i drugo. U određenim natječajima samo jedna ili nekoliko tvrtki zadovoljava tehnološke, kadrovske i financijske uvjete natječaja, ali tu se onda postavlja i pitanje odgovornosti države koja je omogućila stvaranje privatnih monopola primjerice u gospodarenju otpadom. S druge strane, postoji i problem – ne samo kod gospodarenja otpadom nego i kod drugih komunalnih usluga – da se mnoge tvrtke, razgovarao sam s vlasnicima nekih od takvih firmi, ne javljaju na javne natječaje jer znaju tko će dobiti ugovor. I to ćemo promijeniti i vjerujem da će se znatno povećati broj tvrtki koje će se javljati na natječaje. Želimo razbiti taj sustav u kojem su jedni te isti “pretplaćeni” na dobivanje poslova s Gradom. Time ćemo automatski dobiti bolje cijene. Osim toga, sve poslove koje gradska poduzeća mogu sama obaviti, radit će sama, bez kooperanata, i tu ćemo napraviti dodatne uštede.
■ Ako provedete sve ovo što sada govorite, brojni vlasnici manjih ili većih firmi koji već godinama imaju uhodane poslove s Gradom i gradskim poduzećima pokucat će vam, lako moguće, na vrata i sugestivno vam napomenuti nešto tipa: “Gradonačelniče, već godinu dana nisam dobio nijedan ugovor s Gradom, što da radim?” Što ćete im na to odgovoriti? I bojite li se da će vamprijetiti neki od njih ako provedete reformu javnih nabava?
- Ne bojim se ja nikoga. Ali vidim da se čak i neki gradski zastupnici boje. Kada sam u Skupštini govorio o nekim firmama, znali su mi reći: “Pa jesi li ti normalan?”
■ Dakle, imat ćete hrabrosti takve ljude istjerati iz Ureda gradonačelnika ako vam banu na vrata?
- Apsolutno. Međutim, neće ni dolaziti u ured jer će svima u gradu biti jasno da se na taj način ne može više ništa postići i da će sustav biti drugačije posložen. Ne bih se uopće upuštao u utrku za gradonačelnika da nisam spreman izdržati sva podmetanja, pritiske i prijetnje, a sigurno će ih biti jer su veliki interesi u pitanju.
■ Nemate iskustva u vođenju velikih sustava, kako mislite upravljati tako ogromnim sustavom kao što je Grad Zagreb i Zagrebački holding? Te imaju li Možemo! i koalicijski partneri dovoljan broj ljudi za preuzimanje gradske uprave?
- Ne trebamo mi sami upravljati gradskom upravom i gradskim tvrtkama. Imamo mi dosta ljudi koji su stručni i imaju upravljačkog iskustva, međutim nije poanta u tome. Baš suprotno, ja želim upravljačka mjesta širom otvoriti za najbolje kadrove koje ovaj grad ima. I da nitko ne mora imati stranačku iskaznicu da dođe na takvu poziciju. Mislim da je naša prednost baš to što ne dolazimo upravljati gradom zato da bismo namirili svoju stranačku vojsku “kadrova”.
■ A što će biti sa silnim stranačkim kadrovima koji su danas na upravljačkim funkcijama u Gradu i možete li obećati da ćete iz Gradske uprave i Holdinga najuriti sve po političkoj liniji uhljebljene ljude, jer najveći broj takvih ima čvrste ugovore o radu i svu zaštitu koja s time dolazi?
- Svatko tko je zaposlen u Gradskoj upravi ili tvrtki imat će šansu raditi svoj posao. Ali kada govorimo o upravljačkim kadrovima, tu je stvar jasna. Oni su suodgovorni za sve i od njih očekujem da sami daju ostavke. U najmanju ruku svi gradski pročelnici, direktori gradskih tvrtki i cijela uprava Holdinga. Ako se neće dati, postoje i drugi mehanizmi kako se to može riješiti. To neće ići preko noći, to neće biti lako, ali na tome ćemo ustrajati. Jer ključna funkcija gradske uprave je da javne i komunalne usluge budu kvalitetne, priuštive i svima dostupne.
■ Osim Zagreba, u kojim još gradovima i županijama Možemo! i zeleno-lijeva koalicija imaju jaku ekipu i dobre kandidate za lokalne izbore?
- U Puli ćemo ostvariti jako dobar rezultat, mnogi će biti iznenađeni. U Dubrovniku s partnerskom strankom Srđ je grad očekujemo jako dobar rezultat. U Splitu i Rijeci također imamo jaku ekipu, a dobar rezultat primjerice očekujemo i u Karlovcu. Izaći ćemo na izbore i u drugim gradovima, što ćemo ovih dana predstaviti javnosti. Micanjem lokalnih šerifa i upravljanjem gradovima na održiv, pravedan i transparentan način počet ćemo mijenjati Hrvatsku.