Nakon što je sredinom srpnja Andrej Plenković ušao u posljednju godinu mandata na čelu HDZ-a, za dva mjeseca ući će u posljednju godinu na poziciji premijera. Hoće li mu ti mandati biti i prvi i zadnji na čelu Vlade i stranke, uvelike će ovisiti o ishodu izbora za predsjednika Republike koji će se održati u prosincu.
O tome što bi za njegovu političku budućnost, točnije za šanse za osvajanje novih mandata na čelu stranke i Vlade, značila pobjeda HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, a što pobjede njezinih najopasnijih protivnika Zorana Milanovića i Miroslava Škore, te kako bi izgledala kohabitacija Plenkovića u njegovim posljednjim premijerskim mjesecima sa svakim od to troje, razgovarali smo s bliskim suradnicima najjačih predsjedničkih kandidata.
Sukus razgovora s brojim sugovornicima glasi: pobjeda Škore za Plenkovića znači pakao i tešku borbu za reizbor na unutarstranačkim izborima u HDZ-u na proljeće iduće godine; pobjeda Milanovića donijela bi mu ne pretjerano opasnu kohabitaciju, ali zato velike probleme u stranci koja bi se pitala može li s njim na čelu HDZ-a pobijediti na parlamentarnim izborima u jesen 2020.; dok bi mu pobjeda aktualne predsjednice donijela kratkoročni mir u HDZ-u, ali i neizvjesnu budućnost.
- Kohabitacija Škore i Plenkovića od prvog dana bila bi vrlo dramatična. Škoro bi zaoštrio prema Miloradu Pupovcu i ostalim neprirodnim saveznicima unutar parlamentarne većine, bio bi blizak idejama Mosta i Suverenista, čime bi se u Saboru stvorila situacija koja ne bi destabilizirala državu, nego Plenkovićevu poziciju. Počelo bi preslaganje i unutar HDZ-a, ne zato što bi Škoro to poticao – on će se kao predsjednik RH držati ustavnih okvira i neće se miješati u proces unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Upravo obratno. Plenkovićevi oponenti u HDZ-u počeli bi se okretati prema Škori, a on bi morao na neki način reagirati na to. Pa neće valjda stati na stranu Plenkovića!? Imajte na umu da je Škoro građanima obećao da neće biti predsjednik fikus, zatražio je veće predsjedničke ovlasti i ustavne promjene, koje su moguće samo ako Škoro surađuje s političkim snagama koje bi u Saboru, na koncu, i izglasale te promjene - tvrdi izvor blizak Škori.
Na naše pitanje kako bi izgledala suradnja Škore kao predsjednika države i Plenkovića kao premijera u Ustavom definiranim okvirima sukreiranja hrvatske vanjske, sigurnosne i obrambene politike, naš sugovornik kaže: “Do te faze ne bismo ni stigli, jer bi Plenković u slučaju Škorine pobjede pao već u proljeće na izborima za novog šefa HDZ-a.”
Da bi kohabitacija, točnije normalna suradnja Škore i Plenkovića bila skoro pa nemoguća, smatra još jedan dobar poznavatelj političkih prilika na desnoj sceni.
- Pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima za Plenkovića bi bila veliki udar, ali udar koji bi možda čak i mogao preživjeti i sačuvati šefovsku fotelju u HDZ-u, dok bi pobjeda Miroslava Škore značila Plenkovićev kraj. Uostalom, mislim da će njihov odnos i prije samih predsjedničkih izbora Plenković svojim elitizmom i arogancijom toliko zatrovati da nisam siguran hoće li kasnije uopće postojati mogućnost njihova normalnog funkcioniranja - tvrdi naš izvor.
Da je za Plenkovića u posljednjim mjesecima (prvog, a možda i zadnjeg) premijerskog mandata najgori scenarij da na Pantovčaku Kolindu Grabar-Kitarović zamijeni Miroslav Škoro, smatra i jedan od naših sugovornika iz HDZ-a.
- Kad bi se to, ne daj bože, dogodilo, kohabitacija novog predsjednika države i premijera Plenkovića bila bi nemoguća. Naime, svima treba biti jasno da pobjedom Škore u Ured predsjednika ne bi došao samo on nego i njegov najbliži operativac Mate Radeljić (bivši savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović za unutarnju politiku kojeg je koncem prošle godine izbacila iz Ureda kako bi poboljšala odnose s vrhom HDZ-a, op. a.), a oko Ureda predsjednika motao bi se i krajnje desni televizijski voditelj Velimir Bujanec. Upravo radi njih dvojice, na koje je predsjednik Vlade i HDZ-a - najblaže rečeno - alergičan, suradnja Škore i Plenkovića bila bi nemoguća misija - tvrdi naš sugovornik.
Dodaje kako bi pobjeda Škore zasigurno oslabila poziciju Plenkovića u kontekstu unutarstranačkih izbora u proljeće 2020., te da čak i kada bi Plenković uspio ostati na čelu stranke i u jesen pobijediti na parlamentarnim izborima i ostati na čelu Vlade, kasnija suradnja Plenkovića i Škore u zajedničkim državničkim poslovima poput sukreiranja vanjske politike bila bi, tvrdi, teško zamisliva.
- To bi bila suluda situacija, ne mogu uopće zamisliti da Škoro s tako malo političkog i diplomatskog iskustva (od 1995. do 1997. godine bio je generalni konzul RH u Mađarskoj, a 2008. godine deset je mjeseci bio zastupnik HDZ-a u Saboru, op. a.) u ime RH vodi državničke razgovore sa svjetskim liderima poput Putina ili Trumpa - kaže.
A kako bi izgledala kohabitacija Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića i njihova suradnja u sukreiranju vanjske, obrambene i sigurnosne politike, s obzirom na to da obojica imaju i diplomatskog i državničkog-premijerskog iskustva, te bi li možda baš zbog tog njihova dugogodišnjeg rivalstva moglo doći do velikih trzavica, pitali smo dvojicu visokopozicioniranih HDZ-ovaca s iskustvom u diplomaciji.
- U slučaju Milanovićeve pobjede situacija ne bi bila idealna, ali budući da je on sam kao predsjednik Vlade 2015. imao tešku suradnju i komunikaciju s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, mislim da bi se Milanović jako trudio da s premijerom Plenkovićem ima normalnu suradnju u vođenju usklađene hrvatske vanjske politike. Odnos između njih dvojice olakšala bi i činjenica što će Plenković za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (od siječnja do lipnja iduće godine) biti potpuno fokusiran na taj posao - a ne na Milanovića. U svakom slučaju, Plenković bi s Milanovićem imao daleko manje trzavica nego sa Škorom - tvrdi izvor iz HDZ-a.
Njegov stranački kolega ima sasvim oprečno mišljenje, smatra da bi pobjeda Milanovića značila jako teške dane i mjesece u Plenkovićevu pokušaju da preživi na mjestu predsjednika HDZ-a i predsjednika Vlade.
- Premijer i predsjednik države imaju ustavom definirane zajedničke ovlasti u vođenju vanjske politike, a ja sam siguran da bi to bio pravi “fajt” od prvog dana dolaska Milanovića na Pantovčak. Budimo realni, Zoran bi se kao iskusan političar snažno koristio činjenicom da je on novoizabrani predsjednik RH s najvećim izbornim legitimitetom od svih dužnosnika u državi, a da je Plenković premijer u zadnjim mjesecima mandata, koji bi bio, u slučaju da Milanović pobijedi, politički teško izranjavan zbog gubitka još jednih izbora. Milanović bi se sigurno koristio tim činjenicama kako bi se odnosi snaga u hrvatskoj politici promijenili. To bi bio vjetar u leđa ljevici ususret parlamentarnim izborima, jer Milanović svoju predsjedničku kampanju ne vodi samo protiv Kolinde Grabar-Kitarović nego i protiv HDZ-a. To je vidljivo iz njegovih brojih izjava poput one kada je rekao da je HDZ kartel i da nitko tko nije uz HDZ nema šanse za uspjeh u ovoj zemlji. Uz to, pobjeda Milanovića značila bi i tešku situaciju za Plenkovića uoči unutarstranačkih izbora - tvrdi izvor iz vladajuće stranke.
Bivši šef Vlade i SDP-a Zoran Milanović u nekoliko je navrata u proteklim tjednima tvrdio kako će njegov odnos ako bude izabran za predsjednika države biti vrlo korektan prema Vladi te da se neće miješati u dnevnopolitička, međustranačka prepucavanja. Tvrdi da prema Plenkovićevoj Vladi “sigurno neće biti destruktivan, rušiteljski i protuustavan” kakva je prema njemu, kaže, bila Kolinda Grabar-Kitarović kad je došla na mjesto predsjednice RH.
“Ne pada mi na pamet Vladu pozivati na davanje ostavke. Ne pada mi na pamet biti prema Vladi oportunist, već želim fer odnos, ali isto tako jasan i transparentan, direktan i kritičan ako treba, ali ne oportunistički i katkad kukavički, po sistemu - sad mi trebaš, sad mi ne trebaš” ili “Rekao sam da neću ni jednoj Vladi raditi takve stvari kakve su radili meni, zato što znam koliko je to opako i koliko je to štetno za Hrvatsku. Predsjednik Republike ne smije biti aktivno ni za koga, mora imati stav, politički karakter, ali ne spletkariti oko smjene ili postavljanja ministara ili ucjenjivati Vladu” – neke su od recentnih Milanovićevih izjava.
Njemu bliski ljudi tvrde da to nisu prigodničarske izjave i da Milanović kao predsjednik države neće rastezati svoje ustavne ovlasti, kamoli ih svjesno kršiti.
- Njegova kohabitacija s premijerom Plenkovićem izgledat će onako kako je Ustavom i predviđeno. Kada treba, kritizirat će Vladu, ukazivat će na probleme korupcije, nejednakosti u društvu, činjenice da članovi HDZ-a često prođu lišo za stvari zbog kojih drugi budu kažnjeni, činjenice da se tolerira ustaški pozdrav “Za dom spremni”... Dakle, tražit će reakciju Vlade u rješavanju tih problema, ali neće izlaziti iz ustavnih okvira. Sigurno se neće miješati u Plenkovićev posao, neće raditi ono što je njemu kao premijeru radila aktualna predsjednica 2015. godine, i sigurno neće poput nje tražiti da umjesto premijera zastupa Hrvatsku na Europskom vijeću (sastancima čelnika država članica Unije, op. a.). To je posao premijera, i to Milanović kao bivši predsjednik Vlade jako dobro zna i toga će se držati - tvrdi izvor blizak Milanoviću. Uvjeren je da će, barem što se Milanovića tiče, odnos između predsjednika države i premijera biti korektan u zajedničkim državničkim poslovima.
- Ne vidim problem da se s Plenkovićem neće moći sjesti i dogovoriti o usklađenom vođenju hrvatske vanjske i sigurnosne politike. Međutim, ajmo biti realni, kohabitacija Milanovića i Plenkovića može biti jako kratka jer je pitanje hoće li u slučaju poraza HDZ-a na predsjedničkim izborima Plenković preživjeti na mjestu predsjednika stranke, a onda i na mjestu premijera - kaže naš sugovornik.
Smatra da bi za Plenkovića najgori scenarij bila Škorina pobjeda jer bi u tom slučaju najvjerojatnije izgubio unutarstranačke izbore, ali da Plenković ne može biti spokojan ni u slučaju pobjede HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović.
Naime, ako ona pobijedi, ući će u drugi i, po Ustavu, zadnji predsjednički mandat, a samim time više neće ovisiti o Plenkoviću kao šefu HDZ-a, jer se više neće morati brinuti zbog stranačke podrške oko reizbora.
- Predsjednica je u intervju u Jutarnjem listu prije desetak dana na pitanje vidi li se jednog dana na čelu HDZ-a odgovorila: “Zasad ne.” Dakle, ako pobijedi opet na predsjedničkim izborima, ona će se više brinuti što će raditi kad joj istekne petogodišnji mandat nego hoće li Plenković pobijediti na unutarstranačkim izborima u proljeće 2020. - tvrdi naš izvor iz SDP-a.
Teorije da bi Kolinda Grabar-Kitarović išla protiv Plenkovića nemaju nikakva utemeljenja, tvrdi visoki izvor iz HDZ-a.
- Ako ona pobijedi, ući ćemo u fazu nikad boljih odnosa između nje i Plenkovića. Oni su čvrsto interesno povezani. On će njoj pomoći u utrci za novi mandat, a ona će poslije njemu vratiti uslugu. Ona u drugom mandatu traži mir, a ne borbu. Štoviše, iz prve ruke znam da će mu u slučaju nove pobjede pomoći u predsjedanju Hrvatske Vijećem EU te da će ga podržati na izborima za predsjednika HDZ-a. Uostalom ona će se u drugom mandatu još više fokusirati na vanjsku politiku - tvrdi naš sugovornik.
No, nisu svi u HDZ-u sigurni u takav “happy end”; jedan utjecajni HDZ-ovac tvrdi kako bi se Kolinda Grabar-Kitarović u slučaju nove pobjede jako brzo distancirala od Plenkovića - bez obzira na njegovu podršku njezinoj kandidaturi - i da bi zauzela jako kritičan stav prema njemu.
- Neće ona biti kritična prema HDZ-u, nego samo prema aktualnom vodstvu stranke. Sigurno neće podržati nekog od njegovih protukandidata za šefa stranke, ali vjerujem da će poručivati kako HDZ s ovih vodstvom teško može dobiti iduće parlamentarne izbore - zaključuje naš izvor iz HDZ-a.
