Sve su oči uprte u Tomislava Ćorića, ministra koji je dobio resorno najveće, a potencijalno i izuzetno važno ministarstvo.
Takvo bi, naime, trebalo biti integrirano veliko ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje uključuje resore gospodarstva, energetike, klimatskih promjena i zaštite okoliša.
Prvo pitanje koje se čulo odmah po objavi imenovanja ministra: Hoće li Ćorić biti pravi ministar ili Plenkovićev Branko Grčić, nesretni potpredsjednik Vlade za ekonomiju i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova u vladi Zorana Milanovića? I tko će u novoj Vladi biti zadužen za novac koji stiže iz Bruxellesa, jer 22 milijarde eura treba znati i povući i rasporediti?
Tomislav Ćorić stigao je u prvu Vladu Andreja Plenkovića po sličnom obrascu kao i Grčić u Milanovićevu, kao doktor ekonomskih znanosti, teoretičar i docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (radio je sa studentima na Katedri za financije od 2003. do 2016.) i kao jedan od autora HDZ-ova programa za izbore 2016. Postao je ministar, kao i Grčić, bez dana iskustva u izvršnoj vlasti, tek s nešto malo staža u sabornici.
Ambicija mu je, navodno, bila preuzeti sektor financija od nestranačkog Zdravka Marića, ali kako se Marić pokazao dobrim još u šestomjesečnoj Vladi Orešković/Karamarko/Most, Ćoriću je prvo pripalo osjetljivo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, da bi nakon jedne od rekonstrukcija Vlade preuzeo zaštitu okoliša i energetiku, sektore koje danas dovodi sa sobom u veliko Ministarstvo gospodarstva.
Upravo ti, iako ponekad drhtavi, početni koraci Ćoriću sada daju priliku da, unatoč akademskom početku karijere, bude bolji ministar od Grčića.
Ako se u svojem prvom ministarstvu pokazao blijedim, u drugom se već pokazao, možda ne posebno dobrim, ali sigurno uvježbanijim ministrom. Veliko i važno Ministarstvo gospodarstva preuzima nakon već solidnog iskustva u Vladi koja je preživjela nekoliko izuzetno teških kriznih situacija i uspjela premijeru zaraditi drugi mandat. Upoznat s mehanizmom rada izvršne vlasti, u korektnim odnosima s ključnim ljudima iz financijskog i monetarnog dijela politike i neupitno ambiciozan, Ćorić sada mora ispuniti visoka očekivanja. Ministarstvo preuzima u izrazito kompliciranom razdoblju, s krizom koja je stigla kao jedna od posljedica globalne pandemije, bez ijednog danas poznatog signala kada bi borba s virusom mogla završiti.
Uspije li Vlada realizirati predstavljeni program, koji je i dobar i zahtjevan i optimističan, ovu garnituru mogli bismo pamtiti kao jednu od prijelomnih, poput Valentićeve ili Račanove. Ne uspije li, a pandemija je osigurala da prepreke ne budu male, sigurno ćemo zapamtiti loše razdoblje, protagoniste neuspješne politike brzo ćemo zaboraviti.
Još jedna osoba bit će ključna u tom pozicioniranju Vlade između uspjeha i propasti. Osječanka Nataša Tramišak, nova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, zasad je najmanje uvježbana za ulazak u visoku politiku. U Vladu stiže s mjesta pročelnice Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Osječko-baranjske županije, gdje se, kažu oni koji su pratili njezine dosadašnje rezultate, pokazala učinkovitom, pragmatičnom i "gotovo nevjerojatno energičnom".
Sada bi, u suradnji s Marićem i Ćorićem, trebala biti ključna karika u trojci usmjerenoj na povlačenje i raspodjelu 22 milijarde eura koje je Bruxelles rezervirao za Hrvatsku. Neće joj biti lako.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma: 01 / 22 55 374 ili [email protected]
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....