VALENTIN INZKO

VELIKI INTERVJU S VISOKIM PREDSTAVNIKOM U BiH 'Hrvati trebaju imati što više prava, kad imaš tri brata, najmlađem treba posvetiti posebnu pažnju'

Valentin Inzko
 Srđan Vrančić / HANZA MEDIA

Milorad Dodik poslao mi je pet tisuća razglednica s mojom karikaturom. Na nekima su čak bile i prijetnje smrću meni i mome sinu. Istina je, imam ovlasti da smijenim Dodika. Moji prethodnici su ih koristili 800 puta, a 180 političara je smijenjeno. Ali ta su vremena prošla. Danas želimo domaća rješenja i domaću odgovornost”, kaže Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, u velikom intervjuu Globusu u povodu sve grubljih političkih provokacija predsjednika Republike Srpske.

Iskusni austrijski diplomat slovenskih korijena, koji je na dužnosti u Sarajevu od 2009., smatra da nipošto još nije vrijeme za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), što traže čelnici srpskoga entiteta.

“Ured može biti ukinut kada se ispuni program ‘5+2’ – pet ciljeva, uključujući sređenu državnu i vojnu imovinu, i dva uvjeta. Jedan je uvjet ispunjen, a to je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Drugi je zahtjevniji, jer podrazumijeva ‘pozitivnu ocjenu političke situacije u BiH i punu provedbu Dejtonskog sporazuma’. Sami možete procijeniti u kojoj mjeri je taj uvjet ispunjen”, kaže Inzko.

Na pitanje što će poduzeti ako vodstvo Republike Srpske prijeđe “crvenu crtu” i raspiše referendum o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine, čime se iz Dodikova kruga neprekidno prijeti, visoki predstavnik odgovara: “Međunarodna zajednica nikad ne bi prihvatila referendum o odcjepljenju RS, niti bih ja kao visoki predstavnik potpisao takvo nešto.”

Bi li intervencija međunarodne zajednice značila i angažiranje vojnih snaga protiv separatista?

“Vojna intervencija je iznimka i dolazi samo kao krajnje rješenje. SFOR je imao 60.000 vojnika i zaustavio je rat u BiH. Danas međunarodnih vojnika ima 600, ali oni još imaju jednoglasan izvršni mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Oni su i vojni i politički faktor stabilnosti.”

Je li sazrelo vrijeme da se revidira Daytonski sporazum, kojim je država podijeljena na dva entiteta?

“Uz suglasnost sva tri konstitutivna naroda, Dejtonski ustav se može i dalje mijenjati. Prije svega bi to trebalo biti u svrhu jačanja funkcionalnosti države. Ali to ne znači centralizaciju, koje se neki plaše”, kaže Inzko.

Kako gleda na položaj Hrvata u BiH, koji već više od deset godina traže da im se vrate ustavna prava što su im, početkom dvijetisućitih, uskraćena odlukama tadašnjega visokog predstavnika Wolfganga Petritscha?

“Hrvati trebaju imati što više. Kad imaš tri brata, a jedan je najmlađi, njemu treba posvetiti posebnu pažnju. Istovremeno, Hrvati se moraju isticati kvalitetom, što već u velikoj mjeri i rade. Moramo se, međutim, zapitati jesu li Hrvati u BiH dijaspora, jer se neki tako ponašaju, ili su konstitutivan narod. Ako je ovo drugo točno, onda nisu dijaspora. Za mene su svakako konstitutivan narod”, kaže visoki predstavnik.

U intervjuu Valentin Inzko govori i o ideji federalizacije BiH koju je iznio hrvatski premijer Plenković, komentira tvrdnju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je nestabilna BiH najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj, ocjenjuje kolika je stvarna opasnost od islamističkih ekstremista koje se u BiH vraćaju s ratišta u Siriji i Iraku…

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju novoga broja Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. veljača 2024 01:22