Znamo da ništa ne znamo! Gotovo da je to sveprisutno razmišljanje o covidu-19 čak i kad je riječ o znanstvenicima. Baš kao da nisu prošle gotovo dvije godine otkako je pandemija korone izbezumila cijeli svijet, jer izjave su sve opreznije, sve je manje tvrdnji i predviđanja o ponašanju virusa. Više se nitko ozbiljan ne želi dovoditi u situaciju da mora demantirati sam sebe. Tako je i s raspravama oko treće doze cjepiva protiv covida-19 za koju jedino proizvođači bezrezervno tvrde da je potrebna, da imaju studije koje to dokazuju, da ne možemo izbjeći kad-tad i ponovno cijepljenje protiv korone. Znanstvenici su pak pod vrlo snažnom ručnom i ističu da “prate kako će se razvijati situacija” pa će odlučiti treba li baš svima treća doza kao tzv. booster, odnosno pojačivač zaštite od korone, ili tek rijetkima.
Ovih se dana i u Hrvatskoj raspravlja o tome tko bi trebao dobiti treću dozu cjepiva. Vjerojatno je da će to za početak biti stariji od 65 godina te imunokompromitirani poput onih koji imaju transplantirane organe, a kod kojih je odgovor na cjepivo uglavnom slabiji nego li kod mlađih pa bi zato trebali dodatnu zaštitu s obzirom na proširenost i veliku zaraznost delta-varijante virusa na koju trenutno dostupna cjepiva djeluju slabije. Valja naglasiti da Europska agencija za lijekove (EMA) još nije službeno odobrila niti jedno cjepivo koje bi se trebalo davati kao treća doza, a zasad je samo Pfizer predao zahtjev za odobrenje.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) nedavno je dala odobrenje Pfizeru za treću dozu, ali zasad samo za starije od 65 godina i za one koji imaju neki zdravstveni problem zbog kojeg bi im covid-19 pogoršao zdravlje. Inače, preporuku za davanje treće doze i bez EMA-ina odobrenja nedavno su prihvatili Francuzi, ali i Britanci za starije od 65 godina i imunokompromitirane kojima je od druge doze cjepiva Pfizera ili Moderne prošlo više od šest mjeseci. Oni koji su cijepljeni Johnson & Johnsonom, koje se daje u samo jednoj dozi, nakon četiri tjedna mogu primiti i dodatnu dozu Pfizera ili Moderne. No čelnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) imaju drukčije viđenje situacije i pozivaju da se zemlje u kojima je cijepljen veći broj građana suzdrže od primjene treće doze za zdrave osobe dok se ostatak svijeta, odnosno stanovnici siromašnih zemalja, ne cijepe u većemu broju. Naime, u njima je cijepljeno tek jedan posto stanovnika, a to je objektivno velika opasnost za razvoj novih sojeva virusa, kaže glavni direktor SZO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. Pozvao je na moratorij cijepljenja trećom dozom u razvijenim zemljama do kraja rujna osim za ugroženu populaciju starijih i imunokompromitiranih.
Također je preporuka da se prije odluke o trećoj dozi maksimalno cijepe građani koji još nisu cijepljeni. Naime, cijepljenje čak i kod onih kod kojih se ne postiže maksimalna učinkovitost sprečava teške oblike covida-19 kao i smrtnost. Inače, treća doza koja se trenutno primjenjuje u zemljama koje su to prihvatile po svom sastavu nije ništa drugačija od onih kojima se dosad cijepilo, što znači da se ne radi o pojačivaču koji sadrži proteine delta-varijante korone, odnosno poboljšanom cjepivu, već se računa na to da će ta treća doza podignuti postojeću razinu antitijela koja imaju ključnu ulogu u sprečavanju ulaska virusa u stanice što mu je potrebno da bi se umnožavao. Kod većine cijepljenih razina antitijela postojana je barem sedam mjeseci premda kod nekih pada brže.
No znanstvenici kažu kako to nije jedina korist cjepiva koje su građani primili u dvije doze, već da je važnija tzv. stanična imunost, odnosno ona koju stvaraju B i T limfociti, ali studije o tome tek su u začetku. Neka istraživanja pokazala su da su funkcionalni odgovori T stanica na covid-19 otkriveni i šest mjeseci nakon infekcije, a slično je i s memorijskim B stanicama, reagiraju na virus čak i kod ljudi kod kojih je razina protutijela pala toliko nisko da se testovima ne mogu otkriti. I takve osobe mogu proizvesti nova antitijela kad se organizam susretne s covidom-19. Istina, stariji od 80 godina često imaju manje učinkovit imunološki odgovor nakon što se zaraze ili nakon cijepljenja, što znači da im ukupni imunitet može biti niži ili brže nestati. No neki podaci pokazuju da i kod starijih cijepljenje izaziva snažan ukupni imunitet. Zato je sve više onih koji drže da je imunitet na covid-19 puno trajniji nego što se trenutno vjeruje, a zapravo nema ni čvrstih dokaza da se imunitet treba “dopuniti” trećom dozom, kažu stručnjaci.
Činjenica da i cijepljeni mogu širiti virus govori da je trenutno najvažnije procijepiti što veći dio svjetske populacije dvjema dozama. Slaba pokrivenost cijepljenjem omogućava promjene u virusu, odnosno dolazi do novih varijanti. Upravo zato dio znanstvenika drži da je veća korist omogućiti zemljama s niskom procijepljenošću dostupnost cjepiva za prva cijepljenja negoli cijepiti populaciju već cijepljenih u razvijenim zemljama. No tu se dolazi na skliski teren jer može postati upitno što je važnije - zarada ili zdravlje? Naime, proizvodnja cjepiva značajno je povećana posljednjih mjeseci pa postoje zalihe. Proizvođači nastoje prodati to cjepivo, prije svega zemljama koje mogu platiti cijenu koju su primjerice i dosad imali Pfizer i Moderna, a koju trenutno plaćaju zemlje EU.
Dapače, te su dvije tvrtke najavile, a EK prihvatila da će ono cjepivo koje se bude kupovalo iznad ranije dogovorenih količina biti skuplje za četiri odnosno 2,50 eura po dozi. S obzirom na to da treba prodati proizvedeno što skuplje, priča da se dio cjepiva preseli siromašnima po nižoj cijeni nije ono što industrija očekuje, nego je puno uvjerljivije podastrijeti dokaze o potrebi za trećom dozom po kojima “su cjepiva kod onih koji su primili treću dozu pet do osam mjeseci nakon druge stvorili tri puta više antitijela u odnosu na količinu nakon drugog cijepljenja”.
Ne spominje se pak činjenica da će se u dijelovima svijeta u kojem je cijepljenih malo pa se virus brže i lakše širi stvarati novi sojevi koji će onda tražiti i novo cjepivo ili je to zapravo cilj pa se gura treća doza onima već zaštićenima. Šef SZO-a za hitna stanja, Michael Ryan, usporedio je to s davanjem “dodatnih prsluka za spašavanje onima koji ih već imaju dok se ostale ostavlja da se utope”. I znanstvenica za cjepiva u Johns Hopkinsu, Anna Durbin, rekla je da ne misli da se potreba za pojačivačima temelji na znanstvenim dokazima. Savjetnici američkog CDC-a za cjepiva također su prije nekoliko dana zaključili da im je potrebno više podataka kako bi mogli preporučiti pojačivače svim građanima osim moguće za pojedine posebno osjetljive skupine.
Najveći eksperiment s trećom dozom trenutno se provodi u Izraelu, gdje je u tijeku masovno cijepljenje već cijepljenih. Njihovi znanstvenici tvrde da je učinak očekivano dobar čak i u smanjenju prijenosa virusa. No zasad se ne zna koliko dugo traje ta snažnija zaštita odnosno hoće li se i nakon treće doze dogoditi ono što se događa nekoliko mjeseci nakon primljene druge doze cjepiva i pokaže se da i treći put cijepljeni također šire virus. Veća su očekivanja ipak od mogućeg novog pojačivača na kojem Pfizerov partner BioNTech radi već neko vrijeme. Testiranja su navodno počela, a želi se utvrditi može li izmijenjeni oblik cjepiva u kojem je delta-protein iz vrška virusa bolje zaštititi od te varijante. Rezultati kliničkog ispitivanja očekuju se krajem ove godine.
Inače, ispitivat će se i kombinacija ovog novog cjepiva s izvornim koje je rađeno na temelju wuhanskog soja. U svakom slučaju, u odluci treba li pojačivač bilo koje vrste za bolju zaštitu od korone nužna su detaljnija, veća i dulja ispitivanja staničnog imuniteta nakon cijepljenja i preboljenja koja u ovom trenutku, slučajno ili ne - nedostaju!