Akademik Željko Reiner ne odustaje od politike baš kao što nikada nije odustao ni od medicine. Teško je pobrojati sve političke, znanstvene i stručne funkcije koje je obavljao. Razgovarali smo u njegovoj bolnici na Rebru nakon što je obavio jutarnju vizitu svojih pacijenata.
Kako izgleda vaš radni dan, kako funkcioniraju zajedno, gotovo svakodnevno, politika, medicina, Sabor i klinika?
- Svjestan sam da me ljudi doživljavaju kao političara i da to jesam, ali ja sebe uvijek prvenstveno doživljavam kao liječnika, sveučilišnog profesora i znanstvenika u medicini. Bolesnici su osnova mog svakodnevnog života, vizitom započinje moj radni dan i moji sastanci su gotovo uvijek prvo s mojim pacijentima. Ponedjeljkom i utorkom nema plenarnih zasjedanja Sabora, pa sam pretežiti dio dana u bolnici, a utorkom imam i ambulantu. A kad su plenarna zasjedanja, zahvaljujući razumijevanju predsjednika Sabora koji uglavnom predsjeda ujutro, ja sam najprije u bolnici pa dođem kasnije u Hrvatski sabor i nastavim predsjedati. Liječnički poziv nije zaposlenje, nego baš poziv koji se radi i živi 24 sata na dan. Nema dobrog liječnika, bez obzira na stručnost, ako nema empatije, suosjećanja prema svojim pacijentima. A susresti čovjeka koji je nekada bio vaš pacijent i kojem ste pomogli, a možda i spasili život, neprocjenjiv je osjećaj.
Predajem i na Medicinskom fakultetu. Cilj mi je svoje znanje prenijeti drugima i biti kotačić koji doprinosi što boljem obrazovanju naših liječnika. A moji me studenti inspiriraju i potiču na daljnji rad i usavršavanje. Još je Konfucije rekao: “Izaberi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni dana u životu.” Kod mene je upravo tako, radim što volim, a ključ je planiranje i dobra organizacija vremena.
Koliko vam fakultet oduzima vremena?
- Predajem internu medicinu, prvi veliki klinički predmet na studiju medicine. Držim predavanja, seminare i ispite na hrvatskom i engleskom i iz predmeta propedeutika te na nekim poslijediplomskim studijima. Naša je katedra velika, kolege su kolegijalne i susretljive, pa se obveze rasporede.
Ali, kad se uspijevate baviti znanstvenim radom? Negdje sam našao podatak da imate objavljenih oko 300 znanstvenih radova i gotovo 90 tisuća citata u međunarodnoj literaturi.
- Ima ih malo više, mislim da je s objavljenim kongresnim sažecima gotovo 600 radova. Kažu da sam najcitiraniji znanstvenik koji živi u Hrvatskoj, ne samo u medicini nego i općenito. Ne znam je li to točno, no znanost je mjerljiva, a jedan je od najvažnijih pokazatelja koliko vas drugi svjetski znanstvenici citiraju.
Jesu li to vaši izvorni znanstveni radovi koje drugi citiraju ili su u tom broju i Europske medicinske smjernice u čijoj izradi sudjelujete?
- To je i jedno i drugo. Sjećam se nekog članka u nekim našim novinama u kojem su citati Europskih smjernica omalovažavani. Među citatima jedan dio su citati mojih originalnih doprinosa znanosti. Eto, prije dva mjeseca objavili smo jedan rad o COVID-19 koji je pobudio dosta pozornosti. Dio mojih citata svakako jesu i smjernice najvećih europskih i svjetskih medicinskih društava. Primjerice Europsko kardiološko društvo ima oko 100 tisuća članova. Da bi netko bio prvi autor ili koautor nekih takvih smjernica, mora biti prepoznat na svjetskoj razini, izabran između 100 tisuća stručnjaka u skupinu od dvadesetak onih koji će pisati te smjernice. A prepoznaju se samo svjetski najpriznatiji znanstvenici i stručnjaci. Zatim, to je vrlo ozbiljan rad koji zna trajati i više od godinu dana. A to je puno dulje nego što je potrebno za pisanje jednog znanstvenog rada i prolazi puno strože brojne recenzije jer po tim smjernicama trebaju postupati stručnjaci u čitavoj Europi, a gdjekada i u svijetu.
Kako i kad pronalazite vrijeme za pisanje radova?
- Preostaju mi noći, subote popodne, nedjelje... Sve sam svoje znanstvene radove napisao tako.
Kakvo je to bilo istraživanje o COVID-u?
- To je članak koji je objavljen u Archives of Medical Science, uglednom medicinskom znanstvenom časopisu u kojem sam ja bio prvi autor, a načinio sam ga sa skupinom istraživača od Italije i Poljske do Katara i Irana. Kako se bavim poremećajima masnoća u krvi, a postojali su podaci da jedan iz skupine statina - lijekova protiv povećanog kolesterola - djeluje na virus ebole, došli smo na ideju da bi statini mogli djelovati i na virus koji izaziva COVID-19 pa smo napravili kompjuterski model. Pokazalo se da smo imali pravo i da statini izravno djeluju na taj virus. Oni sigurno neće u budućnosti biti glavni lijekovi za liječenje COVID-19 ali možda mogu pomoći, no treba još načiniti dosta istraživanja na ljudima prije nego što se naše otkriće potvrdi.
Kako ste vi zadovoljni radom Nacionalnog stožera Civilne zaštite u vrijeme koronakrize?
- Mislim da su oni odlično obavili posao. Da nisu, Hrvatska ne bi bila u samom vrhu europskih zemalja u borbi s virusom, i što se tiče relativno malog pobola i glede male smrtnosti. I Stožer i Vlada jako su dobro i pravodobno reagirali. Evo, Šveđani tek sada uvode mjere koje smo mi uveli u početku epidemije. Puno bogatije i razvijenije zemlje lošije su i kasnije reagirale nego mi, pa su im, nažalost, i rezultati puno lošiji.
U Stožeru je rođena i nova politička zvijezda, ministar Vili Beroš. Je li on uopće imao priliku pokazati je li dobar ministar jer je na funkciju došao praktički zajedno s koronavirusom?
- Rijetko se koji ministar susreo s takvom zdravstvenom krizom i takvim izazovom već na samom početku svog mandata. Mislim da je taj posao odlično obavio, kako organizacijski tako i komunikacijski. Nije zavaravao ljude, a nije ih ni plašio, što je u konačnici dalo rezultat kakav imamo.
Ljudi su stekli veliko povjerenje u njega, a to je potencijalno velik politički kapital. Kakve su mu šanse na izborima?
- Mi u HDZ-u još nismo slagali liste jer još traje procedura predlaganja. Vjerujem da će ministar Beroš biti na nekoj listi.
Hoćete li se vi opet kandidirati?
- Mene je Gradski odbor HDZ-a Zagreb predložio, no o listama tek treba odlučivati Predsjedništvo i Nacionalno vijeće stranke.
Kakvi su izgledi HDZ-a na ovim izborima jer, unatoč dojmu da je Vlada dobro obavila posao, stranke na vlasti vrlo često ne prolaze dobro na izborima?
- Ja mislim da je situacija za HDZ jako dobra. Ljudi prepoznaju kontinuirani rad kroz skoro četiri godine koje su obilježile ozbiljne krize, no koje je Vlada sve uspješno rješavala. Djelovanjem ove Vlade u krizi oko Agrokora izravno je spašeno 60 tisuća radnih mjesta, a neizravno taj je broj nekoliko puta veći. Kriza je tada prijetila domino-efektom čitavom hrvatskom gospodarstvu. Postignuća ove Vlade tijekom cijelog mandata omogućila su da se ekonomski preživi i ova COVID-19 kriza. Ne treba podcjenjivati birače, u prilog tome govore i posljednja istraživanja. Iako strankama na vlasti popularnost obično opada na kraju mandata, kao što vidite, HDZ-u potpora ne opada, nego čak i raste.
U to ipak još ne možemo biti sigurni. Čeka nas vruća i teška jesen.
- Naravno. Ali u času kad je gospodarstvo zbog epidemije praktički stalo, Vlada je našla način kako pronaći novac za plaće pola milijuna zaposlenika, a poslije i za 600 tisuća. Toga ne bi bilo da u ove četiri godine Vlada nije ostvarila solidnu financijsku poziciju i stabilnost. BDP je rastao za 3 posto. Smanjena je nezaposlenost na 5,7 posto. Minimalna plaća povećavala se dva puta, prosječna plaća tri puta, mirovine su se povećale za 12 posto, a najniže za 15 posto. Jedna je od važnijih stvari omogućavanje rada umirovljenika na pola radnog vremena uz istovremeno primanje mirovine. Rejting nam je bio u razini smeća, a sada imamo investicijski rejting. Pa porezna reforma u četiri kruga kojom su se građani i poduzeća rasteretili za devet milijardi kuna... Znam da će građani to znati cijeniti.
A kako procjenjujete šanse oporbe?
- Most se sveo na samo nekoliko osoba. Svjedoci smo kako ih napuštaju članovi, razočarani politikom koju su vodili, pa i neka istaknuta imena i oni koji su u prošlom mandatu bili zastupnici i imali vodeće uloge. Ostaje nam vidjeti kakav će rezultat ostvariti stranka gospodina Škore i kako će funkcionirati ta cijela skupina koja se sastoji od vrlo različitih i osebujnih ličnosti. A ova nova koalicija predvođena SDP-om ima puno problema. Sami SDP- ovci vlastitog su predsjednika pokušali više puta smijeniti, a sad je on kandidat za premijera. To vam je najbolji primjer kako Davora Bernardića ni ozbiljni SDP-ovci ne mogu zamisliti na mjestu premijera, a kamo li njihovi birači. Cijeli niz ljudi duboko je kompromitirao tu stranku. Neću se ustručavati spomenuti imena, recimo Gordana Marasa i njegove ispade u Saboru. Takvo neprihvatljivo ponašanje bez ikakva sadržaja birači sigurno ne cijene.
On se žali da najviše opomena dobiva kad upravo vi predsjedate.
- Dovoljno je pogledati njegove nastupe. Ekshibicije koje izvodi više priliče estradi nego najvišem predstavničkom tijelu. On time radi štetu svojoj stranci, ali i ugledu Hrvatskog sabora, pa i politici uopće. Kao predsjedavajući nastojao sam zaštititi ugled Hrvatskog sabora te naše rasprave usmjeriti na konkretne točke dnevnog reda i zakonska rješenja koja trebaju rezultirati poboljšanjem kvalitete života svih građana, a ne ih svesti na osobna vrijeđanja i populističke floskule bez argumenata.
Ali, bez obzira na probleme, SDP će ostvariti dobre rezultate tamo gdje tradicionalno osvaja najviše glasova. IDS će uzeti Istru, u Dalmaciji će ipak nekoliko mjesta osvojiti Most, pa i Suverenisti. Lista Miroslava Škore mogla bi pobijediti u Slavoniji. A ako i pobijedi, s kim će HDZ sastaviti Vladu?
- Pričekajmo da vidimo kako će stranke i strančice koje spominjete proći na izborima. Kad ljudi izađu na birališta, kad sami sa sobom i svojom savješću zaokružuju imena, dobro će razmisliti mogu li te osobe zamisliti kao premijere, kao ministre financija, gospodarstva, kao ljude o kojima će ovisiti njihova sudbina. Ova Vlada ima konkretne rezultate iza sebe, a ostali promašaje ili samo prazna obećanja, često potpuno nerealna. Vjerujem da građani to prepoznaju i siguran sam da će HDZ pobijediti. Ako nam za stabilnu parlamentarnu većinu bude trebala poslijeizborna koalicija, sjest ćemo za stol i vidjeti tko želi i može zajedno s HDZ-om ozbiljno raditi za dobrobit Hrvatske.
Tko uopće HDZ-u može biti partner? Gdje vidite koalicijski potencijal HDZ-a?
- Prije svega, Partner HDZ-u su hrvatski građani i birači. HDZ ide na izbore pobijediti. Sa SDP-om koalicija sigurno nije moguća, a o koalicijskim partnerima, ako nam uopće budu potrebni, razgovarat ćemo nakon izbora. Pitanje je tko će proći izborni prag i tko će osvojiti koliko mandata. Znate kako se kaže da pod šator pobjednika često dolaze i oni koji o tome prije nisu ni govorili ni razmišljali.
Je li taj vaš šator dovoljno širok za sve te ljude?
- HDZ je demokršćanska i narodnjačka stranka. To je naša odrednica od vremena našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Mi smo spremni koalirati sa svima koji dijele naše vrijednosti, od domoljublja, državotvornosti, brige za suverenost Hrvatske, brige za naše tradicionalne vrijednosti kao što su obitelj, za dobrobit i bolji život svakog hrvatskog građanina, za sigurnu budućnost naše djece, skrb za one koji su u nezavidnoj poziciji, jer mi moramo biti i jesmo socijalna država... Ja vjerujem da ima i u drugim strankama ljudi koji prepoznaju i cijene te vrijednosti. Ne mislim da će biti teško stvoriti vladajuću većinu, to više što sam uvjeren da će HDZ osvojiti najviše mjesta u novom sazivu Sabora. Ono što bude nedostajalo, ako uopće bude nedostajalo, lako će se naći kod onih koji dijele naše vrijednosti.
Na kraju, vratimo se na teme s početka razgovora. Čitajući vašu biografiju, doznao sam da ste i pjesnik. Na stranicama Društva hrvatskih književnika piše da ste vi “jedan od najistaknutijih znanstvenika Hrvatske svih vremena”.
- To je zacijelo otuda što sam još 2007., glasovanjem građana, dobio svoju zvijezdu u Opatiji, na Slatini među najistaknutijim hrvatskim znanstvenicima, a prije nekoliko godina najugledniji svjetski kardiološki časopis Circulation nazvao me pionirom preventivne kardiologije. S obzirom na moje objavljene znanstvene radove i citiranost, što je lako mjerljivo, ponosan sam na to. No nisam time opterećen i ne mjerim niti pratim, ali kolege iz struke to često ističu. Ponosan sam i na članstvo u DHK. Ne promoviram se pa malo ljudi zna da sam pjesnik, ali imam svoju publiku kojoj se zahvaljujem što prati taj segment moga rada i moj skromni doprinos hrvatskoj kulturi. Objavio sam više knjiga pjesama, a ove godine namjeravam objaviti još jednu. Nekoliko ciklusa pjesama koje sam prošle godine objavio u Hrvatskom slovu izazvalo je pažnju Povjerenstva za Nagradu “Dubravko Horvatić”, pa sam nedavno dobio prvu nagradu za poeziju u 2019. Nisam ni znao da sam u konkurenciji. Kad je povjerenstvo u kojem su predsjednik HDK Đuro Vidmarović te kulturne veličine kao što su Stjepan Šešelj i Ivan Božičević tako visoko ocijenilo moje pjesništvo, naravno da sam bio iznenađen, ali i sretan i izuzetno počašćen.