MAZZOCCO DRVAR ZA GLOBUS

Životni zaokret omiljene meteorologinje, postala je šefica u Ministarstvu: ‘Klimatske nam promjene jako štete‘

Nedavno je preuzela dužnost ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja
Dunja Mazocco Drvar
 Ronald Gorsic /cropix

Još uvijek sam jako uzbuđena i entuzijastična zbog svog novog posla u državnoj upravi. Iznenadili biste se koliko sjajnih ljudi tamo radi! Zajedno, na hrvatskoj razini, rješavamo globalni problem klimatske krize. Ako ga ne riješimo, nećemo uništiti Zemlju jer ona će se oporaviti nakon što ljudski rod uništi sam sebe. Na primjer podizanjem razine mora zaslanit će se dolina Neretve, u kojoj tlo više neće biti plodno i više nećemo imati mandarina. To je samo jedan od malenih primjera. Mislim da nije teško živjeti u skladu s prirodom. S jako malim promjenama u svakodnevnom životu možemo puno napraviti. Puno toga ovisi o lokalnim samoupravama, ali one postupaju po zakonima koje im mi propišemo i zato mi je ovaj posao veliki izazov - ističe poznata meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar koja se nedavno odlučila na veliki zaokret u karijeri.

Nakon što je 17 godina uređivala i hrvatskim gledateljima na malim ekranima predstavljala vremensku prognozu, krajem veljače preuzela je funkciju ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Za Globus prvi put govori o izazovima koje joj donosi novi posao.

“Mi se, zapravo, bavimo hrvatskim klimatskim politikama koje se velikim dijelom oslanjaju na klimatske politike Europske unije i slijedimo trendove koje ona postavlja svojim zakonima i podzakonskim aktima”, ističe Mazzocco Drvar pa nam odgovara na pitanje koliko Hrvatska može sama kreirati klimatske politike. “I više nego što se misli. Pišemo zakone, implementiramo europske zakone u hrvatsko zakonodavstvo, ali ćemo se više baviti i educiranjem i informiranjem javnosti o našim aktivnostima. U nekim stvarima možemo imati i više ciljeve od Europske unije. Naš je cilj, kao i cijeloj EU, da do 2050. godine budemo klimatski neutralni, a to znači da neto emisije CO2 budu na nuli. Svakako moramo smanjiti emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova. Najambiciozniji scenariji ciljaju na redukciju od oko 89 posto. Preostalih 11 posto moramo riješiti uklanjanjem CO2, prirodnim ponorima, skladištenjem i drugim tehnološkim postupcima od kojih se neki tek razvijaju. Moramo smanjiti emisije iz prometa, poljoprivrednih i industrijskih procesa i energetike. Trebamo, prije svega, proizvoditi više energije iz obnovljivih izvora. Nismo ništa napravili ako vozimo električna vozila koja punimo strujom proizvedenom iz ugljena i drugih fosilnih goriva”, ističe Dunja Mazzocco Drvar te dodaje da se EU obvezala da će do 2030. godine 32 posto potrošene energije biti iz obnovljivih izvora, a Hrvatska je svoju ljestvicu podigla na 36,6 posto.

To su, kaže, prije svega energija iz vjetra i sunca, ali i geotermalna energija koja omogućava stabilnu proizvodnju od 0 do 24 sata bez obzira na vremenske uvjete. Hrvatska nešto više od 40 posto električne energije dobiva iz vode, ali se ne možemo osloniti samo na nju jer klimatske procjene pokazuju da su pred nama duga razdoblja suše u kojima u našim rijekama neće biti dovoljno vode za stabilnu proizvodnju. Polovinu svojih potreba za električnom energijom Hrvatska danas osigurava uvozom, a cilj je da se uvozi što manje.

“Osim velikih solarnih elektrana poput novoizgrađene na Visu koja proizvodi dovoljno struje za potrebe tog otoka, sve više govorimo i o tzv. građanskoj energiji. Novim energetskim zakonima, koji će uskoro biti upućeni prema Saboru, građanima ćemo omogućiti da na krovove svojih kuća i zgrada postave solarne panele i proizvedu dovoljno struje za svoje potrebe”, otkriva Dunja Mazzocco Drvar. Prema njezinim riječima, globalno zatopljenje je samo jedna od pojava u klimatskim promjenama. Kroz podatke o temperaturi je najlakše primijetiti da se nešto s klimom događa. Globalna temperatura se podiže, a posljedica toga su brojne druge promjene.

“Sve je manje polarnog leda i životinjske vrste koje tamo žive gube svoje stanište, primjerice polarni medvjedi. U Hrvatskoj su se pojavile neke invazivne vrste, poput nekih riba kojih prije nije bilo u Jadranskom moru, a sada u potrazi za novim staništima dolaze i hrane se autohtonim vrstama. Klimatske promjene su vrlo kompleksni lanci koje znanstvenici tek sada proučavaju da bi mogli predvidjeti što će se dogoditi. U najvećoj mjeri, gotovo sto posto, te su klimatske promjene posljedica čovjekova djelovanja. Poznate su nam prijašnje klimatske oscilacije i jasno je da su bile puno blaže. Sada nije riječ samo o prirodnim pojavama nego o značajnom utjecaju industrijalizacije koja je dovela do povećanja koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi”, zaključuje Dunja Mazzocco Drvar, koja je na novu funkciju imenovana iako nikad nije bila ni u jednoj političkoj stranci niti se bavila politikom.

Posao je dobila tako što se javila na natječaj koji je bio raspisan u listopadu. Kolege su je nagovorili da se javi. “Veća promjena u mojoj karijeri dogodila se prošlo ljeto, kada sam se zaposlila u Društvu za oblikovanje održivog razvoja. U toj udruzi koja se bavi klimom i energetikom radila sam na projektima uvođenja mjera održivog razvoja i edukacijom građana. Odlučila sam otići s televizije i prestati samo govoriti o klimatskim promjenama. Baš kao što govori Marx: Filozofi su svijet samo različito interpretirali. Radi se o tome da ga treba izmijeniti! Posljednjih godina na RTL-u sam sve više stavljala vrijeme i vremenske prilike u klimatski kontekst, odnosno fokus mi je bio na vremenu uzrokovanom klimatskim promjenama. Danas svatko može u svakom trenutku na svom mobitelu pogledati prognozu i više mu nije potreban stručnjak koji će mu reći što će se sutra događati s vremenom, nego netko tko će to staviti u neki kontekst, klimatski, a ponekad čak i društveni ili politički”, govori Dunja Mazzocco Drvar.

Klimatske su promjene, tvrdi ona, kriza kojom se bavi cijeli svijet. Migrantska kriza, naprimjer, dobrim je dijelom potaknuta klimatskom krizom. Kakva će biti klima u Europi i Hrvatskoj u budućnosti? “Mediteranski bazen posebno je ranjiv jer će tu promjene biti žešće nego drugdje u Europi. Ljeta će biti sve duža i toplija. I zime će biti toplije. Imamo baš ovih dana dobar primjer za to. Neki ljudi ovaj travanjski snijeg i mraz smatraju nekom anomalijom. No, nije to ništa neobično. Snijeg je u travnju prije padao i više i češće nego ove godine. Problem nije u tome što je travanj hladan, nego u tome što su veljača i ožujak topli. Imamo raniji početak vegetacije. Ove je godine krajem veljače i u ožujku sve procvjetalo, priroda se prerano probudila i sada imamo goleme štete jer je razvoj vegetacije prekinut novim zahlađenjem. Hrvatska je jedna od tri europske zemlje koje imaju najveće štete od klimatskih promjena. Između ostaloga i zato što se nismo dobro pripremili. Postoje dva načina borbe protiv klimatskih primjena. Prvi je ublažavanje štetnog utjecaja na klimu kroz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Druga stvar je adaptacija, odnosno prilagodba na klimatske promjene za koje već sada znamo da ih ne možemo izbjeći. Na primjer, možemo podići obalu na mjestima gdje znamo da će se razina mora dići toliko da će more plaviti obalu. No, nije ideja da betoniramo rive, nego da idemo na prirodna rješenja, recimo sadnju raslinja koje će biti prirodni regulator vodotokova”, govori Mazzocco Drvar te napominje kako Hrvatska u provođenju tih projekata može računati na doista mnogo novca iz fondova EU.

Otkriva kako će sve nove zgrade morati imati tzv. zelene krovove na kojima će rasti biljke, po mogućnosti autohtone ili će pak na krovovima morati biti postavljeni solarni paneli. Mazzocco Drvar otkriva kako u njezinoj Upravi radi 25 ljudi različitih struka. Svi su oni, dodaje, jako posvećeni zaštiti klime, prirode i okoliša. U povodu Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem i još nekolicinom suradnika otići će na zagrebačku tržnicu Kvatrić, gdje će u jutarnjim satima u skladu s protuepidemijskim mjerama educirati prodavače i kupce o potrebi smanjenja korištenja plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu. Građanima će poklanjati ekološki prihvatljive mrežaste vrećice od reciklirane plastike za trajnu upotrebu.

“Promovirat ćemo kupovinu sezonskih domaćih proizvoda s obližnjih OPGova umjesto uvoznog voća i povrća koje dolazi iz dalekih zemalja jer je to način da se manjim transportom smanji i emisija CO2, ali i potiče domaće gospodarstvo. Cilj nam je da prije odlaska na tržnicu ljudi promisle što im točno treba kako bi bacali što manje hrane jer je bačena hrana ogroman izvor nepotrebno ispuštenih stakleničkih plinova. Od malih nogu djecu treba učiti razdvajati otpad jer se u Hrvatskoj još uvijek jako mali postotak otpada oporabljuje”, govori Mazzocco Drvar, koja je još u srednjoj školi odlučila da želi biti meteorologinja. U tu se struku zaljubila zahvaljujući u to vrijeme poznatom meteorologu Draženu Glasnoviću, koji je bio dobar prijatelj njezinih roditelja. Bio je, kaže ona, jako cijenjen kao stručnjak i televizijska ličnost. Nažalost, prerano je preminuo.

“Kada bi dolazio kod mojih roditelja na preferans, s velikim je entuzijazmom pričao o svom poslu, posebno kada bi s međunarodnih skupova i konferencija dolazio s novim saznanjima iz meteorologije. Nakon srednje škole upisujem studij fizike i na trećoj godini se specijaliziram za meteorologiju”, priča nam Mazzocco Drvar, kojoj je Glasnović bio mentor na diplomskom radu. Po završetku studija dobiva posao u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje je provela 13 godina u službi za vremenske analize i prognoze. Istovremeno na Hrvatskoj televiziji prezentira prognozu u informativnim emisijama.

“Dugo mi je trebalo da se naviknem na rad pred kamerom iako sam kao djevojčica bila u amaterskoj dramskoj trupi gdje sam se naučila na prezentiranje sadržaja na pozornici, a pomalo sam i režirala. Trudila sam se predstaviti prognozu na građanima prihvatljiv i zanimljiv način. Jednog dana me nazvao Dubravko Merlić i ponudio mi da dođem raditi kao meteorolog na novu televiziju N1. Nije mi bilo lako otići s DHMZ-a koji je izvor velikih znanja. Ipak sam smatrala da je jako važno na aktualan način informirati javnost. Nakon godinu i pol provedenih na N1 televiziji, 2015. prelazim na RTL na mjesto meteorologa, urednika i prezentera gdje sam radila do prošlog ljeta. Nije mi dosadio posao meteorologa, nego sam, jednostavno, osjećala da je vrijeme za nešto drugo, prvenstveno klimatske teme. Kroz cijelu svoju karijeru bavila sam se edukacijom građana, odlazila sam u vrtiće i škole i držala predavanja i radionice na kojima sam djecu podučavala meteorološkim i klimatskim temama. Uz rad na televiziji, pisala sam kolumne i stručne tekstove u različitim medijima”, govori Dunja Mazzocco Drvar, koja smatra da i njezin današnji posao ima mnogo veze s meteorologijom.

“Komunicirajući o klimatskim promjenama, primijetila sam da ljudi tu tematiku ne percipiraju dovoljno ako im govorimo o sječi šuma u Amazoniji ili polarnim medvjedima koji gube svoja staništa. Bolje će nas razumjeti kada im kažemo da su klimatskim promjenama uvjetovane brojne bolesti koje su posljedica onečišćenja zraka, primjerice Alzheimerova bolest za koju se zna da će u budućnosti biti puno češća nego danas. Potom imamo migracije nekih životinja, recimo komaraca koji uzrokuju groznicu zapadnoga Nila koja se prije nekoliko godina iznenada pojavila u Hrvatskoj. Neki znanstvenici dovode u vezu klimatske promjene i s pandemijom koronavirusa. Alergije su pošast 21. stoljeća, a predviđa se da će već do 2025. godine svaki drugi građanin EU biti alergičan na pelud jer biljke zbog klimatskih promjena sve ranije počinju cvjetati. Recimo, ambrozija, na koju su mnogi alergični, mogla bi, prema nekim projekcijama, cvjetati od srpnja do listopada, a udio alergičnih Hrvata porastao bi do sredine stoljeća na oko 30 posto”, naglašava Mazzocco Drvar.

Smatra kako će ljudi zbog klimatskih promjena početi drukčije percipirati svijet, poput velikog broja mladih koji su danas anksiozni jer ne znaju što im donosi budućnost. Stoga je, smatra, ključno educirati ljude kako bi se što bolje snašli u tim promjenama, a gospodarstvenike da počnu primjenjivati politike održivograzvoja. “Htjeli mi ili ne, promjene se događaju i, što se prije prilagodimo, prije ćemo postići klimatsku neutralnost i dopustiti prirodi da se obnavlja kao što je to uvijek dosad činila”, zaključuje MazzoccoDrvar. Priča nam kako se ovih dana u Ministarstvu dosta raspravlja o punionicama za električne automobile koje moramo postaviti u mnogo većem broju ako želimo biti turistički konkurentni jer, čak ako hrvatski građani ne budu mogli ili htjeli u dogledno vrijeme masovno kupovati električne automobile, dolazit će nam turisti takvim automobilima i morat će ih negdje napuniti. Otkriva kako u Upravi za klimatske aktivnosti djeluju i sektori za zrak, tlo i svjetlosno onečišćenje. Zrak u Hrvatskoj, prema njezinim riječima, nije najzagađeniji u Europi kao što se pisalo.

“Zagađenje zraka je u zimskim mjesecima uglavnom uzrokovano grijanjem na drva, lož-ulje i slične zastarjele energente. Plinovi koji se tako ispuštaju kao i plinovi iz vozila, zbog manjeg strujanja zraka, ponekad ne mogu otići u više slojeve atmosfere. To se događa u većini europskih zemalja, ali više u zemljama istočne i jugoistočne Europe, gdje se ljudi još uvijek dosta griju na drva”, govori Dunja Mazzocco Drvar i napominje kako tzv. lebdeće čestice mogu strujanjima zraka doći i iz susjednih, pa čak i iz udaljenijih zemalja. U Slavonskom Brodu se, ističe ona, često bilježi veliko zagađenje zraka koje se obično pripisuje rafineriji smještenoj na bosanskohercegovačkoj strani Save. No, prema njezinim saznanjima, rafinerija je samo manjim dijelom odgovorna za zagađenja dok većina lebdećih čestica potječe iz ložišta na širem području grada. Stoga ističe da i lokalna samouprava mora preuzeti odgovornost te više raditi na podupiranju energetski učinkovitih rješenja u kućanstvima i zgrada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 06:08