LUKA ČIČIN-ŠAIN ZA GLOBUS

‘Znanstvenici sve češće primaju prijetnje od arogantnih muškaraca. Za mene nisu opasni jer živim u Njemačkoj‘

Dolazi jesen i broj zaraženih raste. Mjere koje su bile efikasne u suzbijanju prijašnjih sojeva manje su efikasne kod delte
Luka Čičin-Šain
 Privatni arhiv

Tijekom gotovo dvije godine pandemije koronavirusa hrvatska je javnost dobila priliku upoznati vrsne riječke imunologe predvođene prof. Stipanom Jonjićem. Jedan od predstavnika “riječke škole” jest i virusni imunolog dr. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu. Luka Čičin-Šain rođen u Rijeci 1972., gdje je 1996. godine diplomirao na Medicinskom fakultetu. Doktorirao je 2006. godine pod mentorstvom Stipana Jonjića, a nakon postdoktorata u Münchenu i Portlandu (SAD) zasnovao je istraživačku grupu u Helmholtz centru za infektologiju u Braunschweigu.

Tijekom pandemije hrvatski znanstvenik i njegovi njemački kolege objavili su nekoliko važnih studija u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima zbog čega mnogi Luku Čičin-Šaina danas smatraju “znanstvenom zvijezdom u usponu”.

- Izdvojio bih naše radove o monoklonalnim antitijelima: sigurno su među najrelevantnijima i najkonkretnijima jer se radi o lijeku koji je ušao i u klinička istraživanja. A kad se netko poput mene bavi temeljnom i translacijskom znanošću, to je već uspjeh jer tek mali postotak tih istraživanja stigne do kliničkih pokusa. Tu se radi o uspješnoj suradnji s kolegama s Tehničkog instituta u Braunschweigu, Stefanom Dübelom i Michaelom Hustom, koji su razvili tehnologiju za pravljenje takvih monoklonalnih antitijela i njihov skrining. Mi smo pružili virološko znanje i testirali protutijela na infektivnom SARS-CoV-2 jer imamo veliki laboratorij treće razine biološke sigurnosti (BSL3). Nema svaki institut, čak ni u Njemačkoj, laboratorij u kojem je moguće raditi s infektivnim koronavirusom, i to na razini koja uključuje i rad s laboratorijskim životinjama kao što mi imamo. Zato mi je cilj bio da pružimo virološku infrastrukturu svim kolegama koji su imali znanstvene ideje koje je trebalo testirati na infektivnom virusu. Radili smo timski i rezultat nije izostao - ispričao nam je u telefonskom razgovoru Luka Čičin-Šain.

Osvrnuo se na aktualnu epidemiološku situaciju koju diktira četvrti pandemijski val potaknut visokozaraznom delta varijantom koronavirusa.

- U Njemačkoj također rastu brojke zaraženih. Jasno je nakon dvije godine da postoji određena sezonalnost, u smislu da se virus više širi kad dolazi hladnije vrijeme, a ljudi više borave u zatvorenim prostorima. Malo su nas zbunjivali valovi širenja u SAD-u u ljetnim mjesecima, i to u južnim saveznim državama. No vjerojatno je dio problema što ljudi u društvu borave u klimatiziranim prostorima kako bi se zaštitili od pretjerane vrućine. Srećom mi nismo izloženi tako ekstremnim temperaturama od 46 Celzijevih stupnjeva: kod nas se može biti na plaži ili sjediti na terasama gdje je protok zraka veći. No sad dolazi jesen i broj zaraženih raste. Situacija je ozbiljnija od prošle jeseni jer se delta varijanta puno uspješnije vezuje za receptor ACE2 u našim stanicama pa se lakše širi. To je dodatni problem jer su mjere koje su bile efikasne u suzbijanju prijašnjih sojeva manje efikasne kod delte. Sad možemo spekulirati što bi bilo da nije ovoliko cijepljenih ljudi i kako bi se tek onda širilo - rekao je Luka Čičin-Šain.

Kad se delta varijanta koronavirusa, koja se prvi put pojavila u Indiji krajem prošle godine, prije nekoliko mjeseci počela širiti Velikom Britanijom, a zatim i diljem Europe, nije bilo posve jasno izaziva li težu ili lakšu kliničku sliku nego alfa (britanska) varijanta i originalni soj koronavirusa iz Wuhana.

- Klinička slika uvjetovana deltom je nešto teža. Treba razumjeti da je teža klinička slika problem za pojedinca, ali za društvo je puno veći problem kad se virus brže širi. Ako imate virus koji se brže širi, onda će dosegnuti veći broj ljudi. Čak i da je postotak ljudi s teškim simptomima uvijek isti, bit će više ljudi s teškim simptomima i veći broj ljudi će umrijeti. Ovaj pandemijski val bit će bolji za ljude koji su cijepljeni, ali gori za one koji nisu cijepljeni. I to ljudi koji nisu cijepljeni trebaju imati na umu: izlažu se rizicima. Ako niste cijepljeni, a idete na mjesta u zatvorenom gdje je puno ljudi, to je potezanje “vraga za rep”. Stoga savjetujem: cijepite se, i dalje nosite masku i držite razmak - ustvrdio je Čičin-Šain.

image
Luka Čičin-Šain
Privatni arhiv

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je u svom govoru u Europskom parlamentu ponosno ustvrdila da je 70 posto odrasle populacije u EU potpuno cijepljeno. Nažalost, Hrvatska daleko zaostaje za prosjekom EU jer je kod nas potpuno cijepljeno samo 49,5 posto stanovništva. No i u susjednoj Sloveniji je loša procijepljenost pa slovenska vlada zaoštrava stav prema necijepljenima. Zašto je u Hrvatskoj, ali i većini bivših socijalističkih zemalja otpor prema cijepljenju veći nego na Zapadu?

- To je pitanje više za sociologe i psihologe, pa mogu samo reći svoj osobni stav jer nisam stručnjak za to. Najjednostavnije je tumačenje da je riječ o nepovjerenju prema strukturama vlasti u kombinaciji s nižim stupnjem obrazovanja opće populacije na području biologije i medicine. Onda ljudi, koji to pokušavaju razumjeti i za sebe donijeti najbolju odluku, bivaju zastrašeni raznim pseudostručnjacima koji se propagiraju u medijima i na društvenim mrežama. Na društvenim mrežama puno je poluinformacija ili informacija istrgnutih iz konteksta. Stoga smo u situaciji u kojoj se brojni ljudi više boje cjepiva nego što se boje virusa i bolesti. I onda odlučuju da se ne žele cijepiti, što nas pogađa kao društvo u cjelini jer se zbog visokog broja necijepljenih ljudi u Hrvatskoj virus širi među njima - rekao je Čičin-Šain.

Pojasnio je i zašto je EU kao cilj uzela 70 posto procijepljenog odraslog stanovništva do kraja rujna.

- To je brojka koja se spominjala krajem prošle i početkom ove godine kad je počela kampanja cijepljenja. Ta se brojka zasnivala na reprodukcijskom faktoru (R) varijanti koje su tada bile dominantne. No delta varijanta se širi brže i potreban je viši stupanj procijepljenosti da ne bi dolazilo do lokaliziranih prodora i epidemija. Sad je jasno da za delta varijantu moramo razmišljati o procijepljenosti od oko 80, pa čak i 90 posto. Taj postotak je teško, zapravo nemoguće dostići, što je nedavno upozorio britanski znanstvenik prof. Andrew Pollard. Čak i kad bi se cijepili svi odrasli i svi tinejdžeri od 12 do 17 godina, ostaje oko 10 posto djece mlađe od 12 godina koju ne možemo cijepiti jer nema studija koje bi pokazale da njihovo cijepljenje ima smisla. Moramo tražiti srednji put u kojem je moguć suživot s koronavirusom: kad uvesti neke ograničene mjere koje nas neće u svakodnevnom životu previše omesti, a ljudima će omogućiti da rade i zarađuju. To je situacija o kojoj vlada mora razmišljati da pravovremeno donosi odluke, a da ne čeka situaciju u kojoj će onda morati donositi radikalne odluke koje će izazvati ekonomske štete, poremećaj u dnevnom životu, spriječiti da djeca pohađaju nastavu itd. - pojasnio je Čičin-Šain.

Osvrnuo se i na rasprave oko toga treba li ići s trećom dozom cjepiva u razvijenom svijetu dok većina čovječanstva nije primila nijednu dozu. Neke su zemlje, primjerice Izrael, SAD i Velika Britanija, već počele cijepiti trećom dozom starije i imunološki kompromitirane osobe.

- U Njemačkoj su neke pokrajine krenule s trećom dozom za starije osobe te u umirovljeničkim domovima jer je primijećeno da kod određenog postotka starijih ljudi titar protutijela pada s vremenom. Međutim, u znanstvenoj zajednici mislimo da to nije prijeko potrebno jer u osnovi vidimo da su ljudi koji su dvaput cijepljeni itekako zaštićeni od teškog oblika covida-19. To jako dobro vidimo u četvrtom valu: pacijenti na respiratorima su mahom ljudi koji nisu cijepljeni. Postoji mali broj ljudi kod kojih dolazi do probojnih infekcija, što onda možemo smanjiti trećom dozom. Dugoročno, treća doza nije loša strategija, no treba jasno reći: najbolje je korištenje cjepiva koja su na raspolaganju da ona budu raspodijeljena ljudima koji još nisu cijepljeni - rekao je Čičin-Šain.

Osvrnuo se i na razvoj specifičnih lijekova protiv covida.

- Glavni je problem kod akutnih respiratornih infekcija, bilo da je riječ o covidu ili gripi, da infekcija kod zaraženog ide jako brzo. To je drukčija situacija nego kod primjerice AIDS-a, koji je kronična infekcija koja se razvija sporo, a i raspolažemo učinkovitim lijekovima. Ima potencijalnih lijekova protiv covida koji dobro funkcioniraju u eksperimentima u kulturi stanica ili na zaraženim eksperimentalnim životinjama. Lijek funkcionira ako ga dajemo rano, ali ako ga dajemo kad su pluća već puna virusa, to je kao da gasimo požar u kući u kojoj se plamen širi kroz prozor i liže krov. Možete ugasiti vatru, ali je kuća već uništena. Možete uništiti virus u plućima, ali su i ona uništena. Na primjeru Donalda Trumpa vidjeli smo da i postojeći lijekovi djeluju kad se primijene jako rano. Mislim da razmišljanja idu u smjeru individualizirane terapije kako bi se lijekovi profilaktički davali starijima od 70 godina, pretilima, osobama koje pate od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti itd. čim im se dijagnosticira covid, a ne kad su već u jedinici intenzivnog liječenja. No lijekovi koje imamo još nisu dovoljno testirani u kliničkim uvjetima i to nije lako organizirati. Takav razvoj lijeka je dugotrajan. Ipak, ima puno studija koje idu u tom smjeru, pa vjerujem da ćemo imati lijekove koji će biti učinkoviti kod koronavirusa - rekao je Čičin-Šain.

SARS-Cov-2, koji nam mjesecima zagorčava život, jedan je od sedam poznatih koronavirusa koji napadaju ljude. Četiri koronavirusa izazivaju obične prehlade, 2003. godine pojavio se SARS-Cov-1, a 2012. godine MERS. No znanstvenici već dugo spekuliraju da su četiri koronavirusa prehlada u prošlosti izazivali pandemije poput današnje, a zatim su prestali biti prijetnja.

- Mislim da se to dogodilo u prošlosti, no ne vjerujem da je čovječanstvo u 21. stoljeću spremno na takav proces prirodne selekcije kao što smo imali s prethodnim koronavirusima. Na razini populacije to znači: pustimo da pomre 20 posto ljudi, koje njihove genske karakteristike čine neotpornima na infekciju, dok se ljudi koji su otporni razmnože. U doba starog Rima ili u srednjem vijeku stanovništvo je na takav način prolazilo kroz pandemiju: ljudi nisu ni znali da je to koronavirus. No živimo u svijetu u kojem je medicina napredovala i gdje se cijeni život svakog pojedinca. Vođeni smo principom da želimo pomoći slabijima među nama: ne možemo ostaviti neke ljude da pomru samo da bi nama bilo bolje. Umjesto toga idemo s cijepljenjem. Ipak je veliki broj starijih ljudi procijepljen i zbog toga oni rjeđe završavaju na respiratorima nego prije. Što više bude starijih koji su cijepljeni, a vjerujem da će ih biti idućih mjeseci, to će biti sve manje nezaštićenih, manje ljudi na respiratoru i manje smrti. Dugoročno gledano, koronavirus neće biti problem koji će nas opterećivati u znatnijoj mjeri više nego neke druge infekcije. No proces kroz koji sad prolazimo težak je i jako nas opterećuje - rekao je Čičin-Šain.

Naposljetku, naš se sugovornik osvrnuo na činjenicu da ga često napadaju ili mu na društvenim mrežama čak prijete zbog njegova inzistiranja na znanstvenim činjenicama koje laici često ne žele čuti.

- Za mene napadi nisu opasni jer živim u Njemačkoj i stvarno se ne bojim za svoju ili sigurnost svoje obitelji. No kolegama koji žive u Hrvatskoj to je daleko neugodnije: i nisu samo znanstvenici na udaru, nego čak i liječnici opće prakse dobivaju prijeteća pisma. Ljudi koji su posvetili svoj život drugima kao zahvalu dobivaju da im razni arogantni ljudi, u pravilu muškarci, pišu prijeteće poruke. Ja sam u situaciji da u medijima mogu reći bez straha što konkretno mislim i, kad god imam vremena, odazvat ću se pozivu da otvoreno kažem spoznaje kojima raspolažem - naglasio je Luka Čičin-Šain.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2021 19:40