Projekt Mezopotamija: Hrvati opet grade Irak

Posljednjih 500 američkih vojnika u nedjelju je napustilo Irak, devet godina nakon početka invazije na tu zemlju u koju uskoro stiže oko 250 hrvatskih inženjera i građevinskih stručnjaka.

Šalje ih građevinska tvrtka iz Dubrovnika Trames d.o.o. Ona je dobila posao izgradnje cijelog naselja u gradu Samara, 160 kilometara sjeverno od Bagdada, u kojem će za tri godine živjeti 30.000 ljudi.

Hrvatska tvrtka i irački investitor u ponedjeljak su u Zagrebu potpisali ugovor vrijedan 200 milijuna dolara, što je najveći hrvatski projekt u Iraku nakon raspada Jugoslavije. Potvrđuje to i hrvatski veleposlanik u Bagdadu Jerko Vukas, koji je, zajedno s Hrvatskom gospodarskom kućom u gradu Erbilu, posredovao u povezivanju iračkog investitora i hrvatskog izvođača.

Kada se radovi u Samari za koji mjesec zahuktaju, bit će ondje 3000 hrvatskih radnika različitih građevinskih struka. Obećava to direktor i vlasnik Tramesa – Marko Balija, Zagrepčanin zagorskog podrijetla i dubrovački zet. Po struci inženjer zračnog prometa, menadžer s desetak godina iskustva u građevinskim poslovima koje je stekao radeći razne poslove u tvrtki kojoj je danas direktor i vlasnik. Okušao se, priča nam, i u najtežim fizičkim poslovima i u vođenju gradilišta, projektiranju, nadzoru radova…

Trames je osnovao i prije njega vodio otac njegove supruge Ante Stojan, danas voditelj ureda IGH u Dubrovniku. Mladi menadžer Balija - koji se u Dubrovnik, kako nam sam otkriva, preselio zbog ljubavi – razgranao je punčev posao i prešao granice Hrvatske.

“Zašto ste posao povjerili baš hrvatskoj firmi?” pitamo investitora velikoga projekta, iračkog poduzetnika Abdula Rahmana Fadhila Hameeda, vlasnika tvrtke koja nosi njegov ime.

„Kontaktirali smo mnoge građevinske tvrtke iz cijelog svijeta – Europe, Amerike, Kine, Južne Koreje… Hrvatska ponuda bila je najozbiljnija iako su i Amerikanci i Korejci nudili niže cijene. No, smatramo da hrvatski izvođač ima više znanja“, kaže irački investitor koji se, kao i vlasti pokrajine iz koje dolazi, nada da će radovi početi što prije.

Otkriva kako Samara na arapskom znači – “oduševljava onoga tko je gleda”. Grad ima veliku važnost u povijesti Arapa i islamske vjere i stoga su irački projektanti pažljivo pristupili osmišljavanju naselja Darat Samara ograđenog 4,5 metra visokim zidom iza kojega je 8000 stanova, ali i škole, trgovački centri, policijska i vatrogasna stanica, dvije liječničke ambulante, razni rekreacijski sadržaji, glavni trg na kojem središnje mjesto ima veliki hotel…

Predviđene su i velike zelene površine. U svakom od četiri kuta velikoga naselja nalazi se džamija, čime je postignut dojam monumentalnosti. Marko Balija kaže kako bi budući stanari naselja trebali biti pripadnici iračkoga srednjeg sloja.

To je, ističe, dosad najveći pojedinačni projekt dubrovačke tvrtke, kojoj je godišnji promet oko 10 milijuna kuna, a zajedno sa sestrinskim tvrtkama Trag i Instaling – ukupno oko 50 milijuna. Trames se ponajprije bavi konzaltingom, projektiranjem i nadzorom, a po hrvatskim zakonima takva se firma ne može baviti i gradnjom, pa to rade sestrinske tvrtke.

Kao svoje najveće dosadašnje poslove Balija ističe luksuzni hotel Villa Dubrovnik, proširenje Zračne luke Dubrovnik, hotel Imperial Hilton, nadzor strojarskog segmenta žičare na Srđu i druge kapitalne objekte na dubrovačkom području.

Imali su i nekoliko poslova u Crnoj Gori, među kojima i nadzor radova na Aman Resortu. Riječ je o rekonstrukciji objekata na ekskluzivnom poluotočiću Sveti Stefan iza kojeg financijski stoji kontroverzni bivši tajlandski premijer Taksin Shinawatra. On je u svojoj zemlji osuđen za korupciju, nakon čega je utočište našao u Crnoj Gori, koja mu je dala državljanstvo.

Balija se 2009. javnosti predstavio i kao koordinator projekta izgradnje golfskih igrališta na Srđu koji je nakon velikih najava neslavno propao, a tvrtka "Razvoj golf", iza koje je kao najveći investitor stajao izraelski biznismen Aaron Frenkel, u lipnju je zatvorila ured u Hrvatskoj.

Dok većina građevinskih tvrtki zadnjih godina jedva preživljava, Trames se okrenuo inozemstvu, a na domaćem tržištu nudi jedinstvenu usluge realizacije projekta po principu "ključ u ruke". To znači da su odgovorni za vođenje projekta, projektiranje, ishođenje svih dozvola i osiguravanje financija.

„Trames je od svog osnutka 2001. do danas konstantnim rastom osigurao mjesto na tržištu. Naš najveći kapital jesu ljudi. Svojom stručnošću uspjevamo realizirati projekte. Tvrtka vrijedi koliko vrijede ljudi. Za razliku od nas mnoge građevinske tvrtke ulagale su u mehanizaciju, koju sada moraju otplaćivati i zbog toga su u minusu“, govori Balija.

U Tramesu je zaposleno 25, a u cijeloj grupaciji više od 50 ljudi.

"Pregovaramo s ljudima koje ćemo angažirati za irački projekt. Dovršava se projektna dokumentacija. U početku ću i ja osobno biti izravno uključen u posao. Prvo ćemo u Iraku raditi kanalizaciju i zidove i u toj početnoj fazi trebat će manje hrvatskih radnika, ali kada poslije krene gradnja kuća, u čemu ima mnogo obrtničkih radova, broj naših radnika znatno će se povećati jer investitor želi najvišu kvalitetu. Nadam se da ćemo uspjeti u Hrvatskoj naći dovoljno dobrih radnika, a ako ne uspijemo, okrenut ćemo se drugim tržištima, prvenstveno Bosni i Hercegovini, gdje ima dovoljno kvalificirane radne snage“, kaže Balija, dodajući kako će uz 3000 ljudi iz Hrvatske u Samari biti posla za još oko 5000 lokalnih radnika, uglavnom nekvalificiranu radnu snagu. Irački investitor osigurat će svu potrebnu građevinsku mehanizaciju i materijale. Ukupna je površina svih objekata oko dva milijuna kvadrata. U prosjeku će se graditi 10 stanova na dan.

“U Hrvatskoj mnogi pogrešno percipiraju arapske zemlje kao društva na nižoj civilizacijskoj razini od nas. No, ona su vrlo napredna. Prilikom odabira hrvatske tvrtke irački se investitor, zasigurno, malo vodio i emocijama. Većina Iračana, naime, Amerikance doživljava kao agresore. U Hrvatima pak vide prijateljski narod jer smo imali dobre odnose još u vrijeme Jugoslavije, kada je mnogo hrvatskih tvrtki radilo u Iraku. Iračanima je trebalo malo vremena da shvate da je Hrvatska nastala raspadom Jugoslavije, koju pamte po dobrim poslovnim iskustvima. Oni traže, a mi im nudimo europsku kvalitetu i prijateljski stav. Shvatili su da ih nećemo prevariti i da ih ne gledamo svisoka. Iračani preziru europsku prepotenciju jer se Europljani katkad doista tako postavljaju prema njima”, objašnjava Balija.

Ističe kako su Arapi izvrsni biznismeni koji vrlo dobro vladaju pregovaračkim vještinama.

"U pregovorima na arapski način ne možeš bi ti bolji od Arapa, ali možeš biti bolji ako im ponudiš svoj način. Uspjeli smo naći dobar balans. Preuzeli smo golem posao za čiju ćemo realizaciju, sigurno, angažirati još neke hrvatske tvrtke. Nama u Hrvatskoj mora biti jasno da u Europi postoje mnoge velike građevinske tvrtke i teško ćemo se snažno probiti na zapadna tržišta. No zato nas na istoku veoma cijene”, zaključuje Balija.

Ima dobra iskustva s iračkom birokracijom. U Iraku, kaže, da bi osnovao vrtku, moraš imati temeljni kapital od 20 milijuna dolara. Trames je u Iraku otvorio svoju podružnicu za koju odgovara matična tvrtka u Hrvatskoj.

Tvrdi da u Iraku nitko od njega nije tražio mito niti mu ga je nudio.

“Kod njih su pregovori, posredništvo i lobiranje poslovi koji se plaćaju. Postoje ljudi koji se tim bave. Irak ima sasvim dobar pravni i regulatorni sustav koji je poduzetnicima potreban za poslovanje”, kaže Balija, koji se u Iraku nije osjećao nesigurno.

Primijetio je brojne kontrolne točke na cestama i smatra da se time postiže veća sigurnost u zemlji u kojoj još vlada napetost između pripadnika različitih naoružanih skupina.