Tijekom našeg razgovora, što smo ga prošli ponedjeljak popodne vodili u jednome obiteljskom restoranu u Donjoj Stubici, mobitel Siniše Hajdaš Dončića stalno je zvonio, a svako malo pristizale su i poruke. Atmosfera je bila napeta. Siniša Hajdaš Dončić bio je optimistički raspoložen, ali se taj njegov optimizam na trenutke prepletao sa strahom neće li HDZ u međuvremenu uspjeti pridobiti dio mostovaca. Donedavni ministar prometa, pomorstva i infrastrukture - zapravo, još ministar u tehničkoj Vladi - bio je nešto suspregnutiji u odnosu na naš intervju iz svibnja. I na njemu osobno je velika odgovornost, budući da je jedan od glavnih pregovarača SDP-a, odnosno koalicije Hrvatske raste, s izabranim zastupnicima Mosta.
Jedan njegov stranački kolega, visokopozicionirani dužnosnik SDP-a i bivši ministar, nedavno mi ga je na sav glas hvalio da je u tim pregovorima bio vrlo uspješan, ponajviše, kaže, zahvaljujući širini kao jednom od bitnih obilježja njegove prirode. I sam mi se, prije nekoliko mjeseci, deklarirao kao čovjek koji u sebi objedinjuje katoličanstvo, na kojemu je odrastao i formirao se kao osoba, i ultraliberalni pogled na svijet koji prožima njegov sadašnji odnos prema svakodnevnom životu. Međutim, žao mu je što su neki taj njegov "ultraliberalizam" na području svakodnevnoga življenja protumačili kao neoliberalizam u strogo ekonomskom smislu.
- Nikad nisam tvrdio da sam neoliberal, nego sam rekao da sam čovjek ultraliberalnih shvaćanja, što nema apsolutno nikakve veze s neoliberalizmom u ekonomiji. Moji su pogledi na život liberalni, a to znači da odobravam gay-brakove, dekriminalizaciju lakih droga za osobe starije od 21 godine i sl. Kod mene nema zabranjenih, tabu tema. A u ekonomiji sam postkejnzijanac, što znači da se zalažem za regulaciju države u poduzetničkom miljeu. Smatram da država treba biti regulator osobito u pitanjima zaštite okoliša i rješavanja privatnih monopola, ali, isto tako, i zaštite radničkih prava i radnih uvjeta. Pritom sam protivnik komercijalizacije visokog školstva...
Bili ste jedan od glavnih pregovarača SDP-a s mostovcima. Kakav je vaš dojam o njima?
- Razumijem i shvaćam većinu dobronamjernih ljudi iz platforme Most, koji su za mene NGO u politici. I koji žele - barem većina njih - popravljati stvari koje su daleko od očiju ili obzora centralne Vlade. To su one sitnice koje čine život boljim, sadržajnijim, efikasnijim. Upravo je ta, "mostovska" opcija trebala hrvatskom društvu da popravi i unaprijedi svoje državne okvire. Aktivizam i elan sadržan u više od stotinjak pitanja iz različitih sfera društva i zajednice potaknuo je i nas SDP-ovce na novu, ali, po mom mišljenju, iskrenu priču političkog dijaloga, unutar koje težimo stvaranju prave programske koalicije.
Kako ste osobno doživjeli te pregovore, možete li izdvojiti neki upečatljiviji detalj?
- Pregovarači Mosta podsjećaju me na mene samoga od prije 10-15 godina, kad sam bio aktivan u civilnom, NGO sektoru, i kad sam svijet gledao drukčijim očima nego što ga gledam sada. Jer oni danas, kao i ja nekada, u pristupu problemima društva i države idu od mikrorazine prema makrorazini. Oni imaju potencijal da budu svjetionik koji će poticati na poboljšanje životnih, radnih i poduzetničkih okolnosti, s kojima se susrećemo svi, pa i vi i ja.
Vidim, hvalite ih, i to naveliko?
- To su topli i dragi ljudi. Barem njih 6 do 8. Oni žele istinski ispravak nelogičnosti koje postoje u hrvatskom društvu, koje se još gradi.
Nakon prvoga kruga pregovora s Mostom izjavili ste da se slažete s njima u 95 posto svih pitanja. U čemu je onda problem? Zašto odmah ne sklopite sporazum i formirate Vladu, s obzirom na to da Milanović zasad ima više zastupničkih potpisa?
- Prema mojoj procjeni, Most je heterogena skupina jakih pojedinaca, kojima treba vremena da se međusobno upoznaju i usklade stavove. Neki od njih dolaze iz manjih općina, drugi su profesori, ne misle svi jednako, čak ni o pitanjima teritorijalnoga preustroja. Smatram da Mostu treba vremena da unutar sebe usuglasi svoje stavove. A mi smo ovdje oni koji im iskreno pružaju ruku jer smatramo da oni oplemenjuju hrvatski dijalog.
S kojim njihovim prijedlozima se ipak ne možete složiti?
- S onima koji podrazumijevaju kršenje europskih zakona, što smo ih mi kao članica Europske unije prihvatili. Riječ je o nekim prijedlozima s područja poljoprivrede i zaštite okoliša.
Koja će biti, ili jest, konačna ponuda koalicije Hrvatska raste Mostu - za stvaranje vaše zajedničke programske koalicije?
- Mislim da bi bilo idealno da Most ima predsjednika Sabora i zamjenika premijera. Zamjenik premijera bio bi ovdje koordinator između Sabora i izvršne vlasti. To bi, po mome mišljenju, bila garancija da bi se ciljevi programske koalicije, o kojoj se želimo dogovoriti, u zadanom vremenskom roku i ostvarili.
Ponuda funkcije zamjenika premijera Mostu je novost, tj. o njoj se dosad nije javno govorilo, nego se samo spekuliralo. Što njome želite postići?
- Po mome mišljenju, ako Most želi biti ono za što su građani na izborima glasali, mora preuzeti izvršnu političku odgovornost. A to se najbolje može učiniti u spoju zamjenika premijera, koji kontrolira i dinamizira izvršenje programske koalicije, i predsjednika Sabora koji to zakonodavno prati. Zamjenik premijera sudjelovao bi u donošenju i izvršenju političkih odluka i imao izravan link s predsjednikom Sabora. Po meni, to je jako prihvatljivo Mostu jer čuva Most kao platformu, a mi im dajemo priliku za kreaciju. Ponavljam: Most mora biti svjestan da mora preuzeti političku odgovornost, a to je, po meni, sukladno s uzimanjem mjesta zamjenika premijera, koji je onda garancija da će se dogovorene programske promjene u Hrvatskoj ostvarivati u zadanom roku.
Je li točno da je predsjednik Mosta Božo Petrov pod pritiskom, i ako jest, tko ga to pritišće?
- Oni su svakako pod pritiskom okoline. S naše strane sasvim sigurno nije riječ o nečasnim radnjama, a za drugu stranu ne mogu potvrditi, ali svašta čujem. Moguće je i konstituiranje Sabora uz neformalnu koaliciju SDP-a sa zastupnicima Mosta. Ali moguća je, isto tako, i neformalna koalicija HDZ - Most.
Kad kažete "neformalna", na što mislite?
- Ako ljudi tajno glasaju, tko na tajnom glasanju može kontrolirati bilo koga? Tajno glasanje vidim kao jednu od opcija.
Bi li bilo realno da novi premijer bude iz redova Mosta?
- Ta opcija nije realna sa strane koalicije Hrvatska raste, jer smo mi, zajedno s našim partnerima, trenutačno najjača grupacija po broju mandata u Saboru. I ta grupacija daje premijera, a to je Zoran Milanović. Koji će, kao i većina ministara, u drugom mandatu biti efikasniji i bolji.
Nakon parlamentarnih izbora obično se u stranci koja je izgubila utrku bira novo vodstvo: stari predsjednik daje ostavku, ili ga smjenjuju, i traži se novi čelnik. Ako koalicija Hrvatska raste ne uspije formirati Vladu, što će se zbivati u SDP-u? Je li moguće da Milanović dade ili ponudi ostavku na dužnost predsjednika stranke?
- Poznavajući moralnost i političko promišljanje Zorana Milanovića, uz napomenu da će on o tome sam odlučiti, vjerujem da će on u tom trenutku svoj mandat dati na raspolaganje.
A što nakon toga?
- Onda na SDP-u ostaje novi demokratski proces biranja novog Predsjedništva i predsjednika. Međutim, uvjeren sam da se to neće dogoditi i da će Zoran Milanović imati priliku da odradi cijeli sljedeći mandat. Najiskrenije mislim da je on dokazao da je državnik, iako mu to neki zlonamjernici osporavaju. I on i većina ministara koji će nastaviti posao sada su puno spremniji za obavljanje drugog mandata nego što je to bilo prije četiri godine, jer ovaj put za to neće biti potrebne "visinske pripreme".
U opticaju je termin "stručna Vlada". Kako vi na njega gledate?
- Nije dovoljno razjašnjeno tko su zapravo stručnjaci. Je li pobornik kejnzijanske ekonomske škole veći stručnjak od makroekonomista iz monetarističke škole - i kome od njih dvojice treba povjeriti, primjerice, dužnost ministra financija? To je za mene ideološko pitanje, jer su obojica svatko na svoj način, stručnjaci. Ali pitam se: tko će odrediti koji je stručnjak "pravi", kad svaka škola zastupa određenu koncepciju? Vidite, zadnju Vladu stručnjaka imali smo u Jugoslaviji, a nju nije delegirao nitko drugi nego SKJ. Ante Marković je bio stručnjak koji je provodio reforme, a njega su delegirali SKJ i SIV. Znači, i Markovića je delegirala politika. Pitanje sastavljanja Vlade jest i pitanje ideologije, ali ne ideologije u smislu je li ti otac bio u ustašama ili u partizanima, nego kako gledaš na funkcioniranje društva u cjelini. Legitimitet vlade proizlazi iz izbornog procesa, jer građani biraju ideologiju.
Kad bi Milanović odlučio otići s čelnog mjesta u SDP-u ili kad bi u slučaju izbornog poraza bili raspisani unutarstranački izbori, biste li vi ušli u utrku za njegova nasljednika?
- Ne želim odgovarati na hipotetska pitanja.
Kakav je vaš pogled na županije?
- Koalicija Hrvatska raste je svjesna da su neke županije višak. Primjerice, Zagrebačka županija, koja je potpuno umjetna. Ali uvijek ćemo braniti postojanje tri povijesne hrvatske županije, a to su Istarska, Međimurska i Dubrovačka. One su važne upravo zbog potpune izgradnje nacionalnog integriteta Hrvatske, jer su se zapravo i najkasnije priključile državi.
A vaš odnos prema regionalizmu?
- Hrvatsko društvo i država još nisu dovoljno "stari" da krenu u oblikovanje pune regionalnosti. Naše političko tkivo i nacionalni integritet mora se još izgrađivati, kroz donekle redefiniran dosadašnji sustav koji uključuje manji broj županija. Ali ne i ukidanje županija kao takvih.
Kako ste uspjeli privoljeti Pupovca i Stanimirovića da se nakon izbora svrstaju na vašu stranu?
- Aktivnom i poštenom politikom koja uvažava pripadnike nacionalnih manjina. Smatramo da su nacionalne manjine vrlo važan faktor u razvoju hrvatskog društva.
Što je s Glavašem i Bandićem?
- Još nisu ni s kim potpisali koaliciju, a kako će glasati, ovisi o njima samima. Ono što je sigurno, to je da koalicija Hrvatska raste ima u ovome trenutku 66 prikupljenih mandata. Imamo mandate naše koalicije, imamo 3 Istrijana, imamo 6 "manjinaca" - a za formiranje Vlade treba nam potpora cijelog Mosta. Želimo svih 16 zastupnika Mosta, kako bismo imali stabilnu Vladu. To su ukupno 82 mandata. To garantira stabilnu Vladu.
Jeste li zadovoljni držanjem i postupcima predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u ovome postizbornom razdoblju?
- Predsjednica Republike se držala Ustava. Mandat nije povjerila nikome, jer nitko nije dokazao da ima većinu za sastavljanje Vlade. S te pozicije, njezina je odluka ispravna, tj. u skladu s Ustavom Svejedno, ne mogu se oteti dojmu da predsjednica ipak favorizira i navija za HDZ. To procjenjujem na temelju dojma.
Hrvatsko društvo je jako podijeljeno, čak do ekstrema. Kada će ta podijeljenost, po vašoj procjeni, barem malo splasnuti?
- Mislim da bi se to moglo dogoditi za 3 do 4 godine. Naime, očekujem da će u tom razdoblju HDZ završiti svoju transformaciju. Mi, u SDP-u, smo svoju transformaciju završili. U malo dugoročnijoj budućnosti, oko ključnih društvenih reformi - a to su zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav - moći će se razgovarati s državničkih a ne stranačkih pozicija.
Razmišljate li i dalje o svom možebitnom povratku vašem izvornom katolištvu, na kojemu ste odgojeni - dakako onom izvornom katolištvu, a ne patvorenom i lažnom?
- Još uvijek se propitkujem. U meni je i dalje prisutan sukob razuma, tj. mozga, i duše, odnosno emocije, ufanja i vjere.O tome pričam s dvije osobe. Jedna je svećenik, a druga novinar. Oni su mi vrlo dobri sugovornici o tom pitanju vjere. Ponekad se osjećam kao pravi katolik koji sam sa sobom nosi probleme okoline, ali ne osjećam se zbog toga razapetim, već mi to daje dodatnu snagu. Ali, mislim da će moje pravo propitkivanje samoga sebe biti prisutno i u narednom periodu mog života. No to je puno poštenije nego da budem lažni vjernik i lažni agnostik.
Po kojim znakovima zaključujete da ste barem napola vjernik?
- U ljubavi prema ljudima, u traženju u svakome nečeg dobrog. A znam da postoje zli ljudi.
Je li vam drago kada vam vaši kolege iz stranke komplimentiraju da ste širok čovjek i da ste tu svoju širinu demonstrirali i u pregovorima s Mostom?
- Točno je da prihvaćam različita mišljenja i da nisam isključiv. Ali, imam svoje čvrste stavove, osobito kada je riječ o pravima na individualizam i različitost. No uvažavam i stavove drugih, pod uvjetom da ne krše temeljna ljudska prava. Mogu popiti čašu vina s drugačijim ljudima, koji njeguju druge tradicijske vrijednosti, i s njima provesti zanimljivo vrijeme uz dobar razgovor. Razgovor je ono bitno u životu. Važno je pronaći trenutke koji nas ne koštaju puno, a toliko veselja proizvedu, i to je najmanje što možemo učiniti za sebe i za svoje bližnje.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
