Iz arhive Globusa

Slavonci iz vremena piramida

Napravili su prvi kalendar, prvu keramičku peć u Europi... I sve to mnogo prije nego što su se rodili Keops, Hamurabi i prorok Mojsije

Prvi su Vinkovčani živjeli u zemunicama s podom metar nižim od okolnog zemljišta, gledali u nebo i iz njega tražili odgovore. Tri tisuće godina prije Krista mjerili su vrijeme orijentirajući se prema poziciji zviježđa Orion, po kojem su određivali periode u godini. Novu godi­nu su slavili na prvi dan proljeća, 21. ožujka, nestankom Oriona s hori­zonta. Vinkovčani su u to vrijeme pripadali vučedolskoj kulturi, nazvanoj po obližnjem lokalitetu Vučedol na Dunavu; u isto vrijeme i u starom Egiptu uz Sunce je posebno štovano zviježđe Orion – primjerice, tri znane piramide u Gizi predstavljale su zvijezde iz njegova pojasa.

“Vinkovci su najstariji trajno nastanjeni europski grad, s poviješću duljom od 8200 godina, što potvrđuju arheološki nalazi datirani u razmacima kraćim od 50 godina”, otkriva nam Aleksandar Durman, profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok se, prošli utorak, vozimo iz Zagreba prema Vinkovcima; Durman je nedavno dobio nagradu za životno djelo “Don Frane Bulić” Hrvatskog arheološkog društva. “Mnogi primjeri iz dugog života Vinkovaca svjedoče o razini civilizacijskih dometa koja je dosizala i najviše svjetske uspone, poput onih od 2700. do 2500. prije Krista, kad su metalurška tehnologija i astronomske spoznaje gotovo nadilazile Egipat i Mezopotamiju”, objašnjava profesor Durman.

Međutim, i prije vučedolaca na području Vinkovaca već se “događao život” o kojem postoje tragovi. Zato je priča o prvim Vinkovčanima slojevita i obuhvaća više kultura.

Na višeslojnom naselju u središtu Vinkovaca već su ranije živjeli, u vrijeme ranog neolitika i ranije od 6000. godine prije Krista, prvi europski zemljoradnici, pripadnici tzv. starčevačke kulture, koja je ime dobila po Starčevu, selu nedaleko od Pančeva. “Kultura dobije ime po mjestu gdje se prvi put istraživala, a često se njihovi tragovi nalaze i drugdje”, tumači Durman. Tako i vučedolce osim u Vučedolu i Vinkovcima nalazimo u još 13 europskih zemalja (čak i na Palagruži!).

Zemunice. Starčevčanci su bili zemljoradnici, došli su iz prostora anadolske visoravni te su se širili prema sjeveru, prema prostorima gdje se klima postupno normalizirala nakon posljednjeg ledenog doba. Živjeli su u zemunicama ukopanim u tlo do jedan metar s šatorastim krovom. Koristili su i keramičke peći pa je tako u Vinkovcima iskopana, u europskim okvirima, najstarija cjelovita peć.

“U Muzeju grada Vinkovaca napravili smo idealnu rekonstrukciju zemunice iz mlađeg kamenog doba, koja označava i početak zem­ljoradnje u Europi i početak civilizacije”, objašnjava Maja Krznarić Škrivanko, voditeljica arheološkog odjela muzeja u Vinkovcima.

Budući da je središnji prostor Vinkovaca bio ispunjen brojnim udubljenjima od zemunica, nasljednici starčevačke kulture, od godine 5500. prije Krista, nastanjuju obližnje prostore. U nedalekom Sopotu stvara se veliko naselje, po kojem je i nazvana sopotska kultura. Stanovali su u nadzemnim kućama, a čitavo je mjesto bilo ograđeno palisadnom ogradom – usko postavljenim visokim drvenim stupovima. Sopoćani su se koristili tkalačkim stanom, a u kućama su imali police, ležajeve, keramičko posuđe... Radi se, ne zaboravimo, o vremenu davno prije nego što je bio rođen Keops, i još davnijem od doba Hamurabija i Mojsija.

“U Sopotu su se najviše jele svinje, tek onda goveda, pa ovce i koze. Našli smo i kosti medvjeda i vuka koji su živjeli u šumama pored samog mjesta. Uzgajali su četiri vrste pšenice te proso, raž, zob, ječam, također i grahorice, leću, grašak, grah jarić... Odjeća im je bila od lana, na nogama čizmice od privezane kože. Od voća su jeli divlju bazgu, a liječili se drijenkom koji je dobar protiv proljeva”, opisuje Maja Krznarić Škrivanko dok hodamo muzejom kojem su mnoge eksponate donirali sami Vinkovčani koji su ih prije osnivanja muzeja skupljali.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 12:31