Iako se čak i u udžbenicima povijesti kao nepobitna istina tvrdi kako je Tomislav bio prvi hrvatski kralj, dokazi o njegovoj ulozi i danas su predmet povjesničarskih prijepora. U skladu s nepotvrđenošću te povijesne istine, ili "istine", na internetskim stranicama hrvatskih diplomatskih misija pri UN-u i NATO-u stoji kako je prvi hrvatski kralj bio Stjepan Držislav, a ne Tomislav.
Nakon što su mediji prenijeli tu informaciju, reagirao je Institut za povijest. Naime, institutski Odjel za srednjovjekovnu povijest izjasnio se kako podatak da Tomislav nije bio prvi hrvatski kralj smatra netočnim.
“Prvi hrvatski vladar koji se u službenim izvorima spominje kao kralj bio je Tomislav, kojeg kraljevskom titulom ‘rex’ oslovljava papinska kancelarija u pismu pape Ivana X. iz 925. godine”, objašnjava voditelj Odjela za srednjovjekovnu povijest Milan Kruhek i dodaje kako je Ministarstvo tražilo informacije od Instituta još prije otprilike osam godina, te su tada, tvrdi Kruhek, “kolege, koji više nisu na Institutu, iznijeli zaključke”, na temelju kojih je na internet i stavljen sporan podatak o Držislavu kao prvom kralju. “Međutim, pravi dokazi i potvrde za takvu tvrdnju ne postoje”, komentira Kruhek.
“Je li Tomislav bio knez ili kralj, pitanje je odnosa vlasti, ali je imao veliki faktor političke i vojne odgovornosti. On je bio snažan vladar, nadvladao je prijetnje s istoka, a sredinom 10. stoljeća i uspostavio prve granice s Mađarskom i na istoku s Bugarskom. Nije sigurno, i netočno je reći, da nije bio kralj, no tu je pitanje sadržaja kralja koji neovisno vlada. On je imao puno stvarne vlasti. Imao je vojnu, sudsku i upravnu vlast, što znači da je bio kralj.
No, ne znamo koliko je ili nije bio neovisan”, kaže Kruhek i dodaje kako njegova krunidba na Duvanjskom polju nije potvrđena. "Međutim, uvriježena je u tradiciji, to je narodna priča, a drugi izvori ne postoje”, zaključuje Kruhek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....