StoryEditor
GLOBUS NA LICU MJESTA

DUBAI IZNAD SARAJEVA U blizini kuvajtskog naselja Sarajevo Resort niče novi Dubai za 50 tisuća Arapa

“Luksuzno naselje Buroj Ozone nudit će sjaj Dubaija u planinama oko Sarajeva. Ulažemo 2 milijarde eura”, kažu ulagači iz Dubaija, a mjesni imam zabrinuto poručuje: “Neka Arapi ovamo dođu kao turisti, ali neka ne diraju u naše običaje”
Sarajevo Resort - Luksuzno naselje apartmanskih vila u mjestu Osenik, 30-ak kilometara zapadno od Sarajeva
 Danijel Soldo / HANZA MEDIA

Na ovom se mjestu sastaje nekoliko vjetrova. Nadaleko nema tako kvalitetnog zraka. Mi to ovdje zovemo – vazdušna banja, razgovorljiv je Damir, čuvar na ulazu u Sarajevo Resort, novoizgrađeno luksuzno naselje u mjestu Osenik. Očito nismo prvi koji se čudimo što je potkraj listopada tako ledeno hladno kada zapuše na ovoj planini 30-ak kilometara od Sarajeva, pa Damir, koji je tu proveo cijeli život, dodaje kako je na obližnjem brdu prije rata bila bolnica za plućne bolesti, a sada su na istom mjestu zemljište kupili Katarci koji će graditi novu bolnicu u suradnji s Japancima. Već ima iskustva s novinarima, pa nam pregledava dokumente i daje propusnice za ulazak u naselje s oko 150 prizemnica i katnica izgrađenih oko umjetnog jezera pokraj kojeg su natpisi na bosanskom i arapskom jeziku da voda nije za piće i da je kupanje zabranjeno.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji Sarajevo Resort.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
Sarajevo Resort
 

 Šetnicama prolaze radnici koji grade još nekoliko kuća, a kad oni odu, tu je još samo jedan crni pas koji njuška po travnjaku u potrazi za ostacima od njihovih sendviča. Sve su kuće prazne, a ne radi ni kafić koji je preko ljeta bio glavno okupljalište gostiju, uglavnom iz Katara i Kuvajta. Pitam Damira kako da dođem do nekoga iz kuvajtske tvrtke Gulf Real Estate, koja je u naselje što se prostire na 160.000 kvadrata uložila oko 25 milijuna eura. Broj telefona koji imaju na internetskoj stranici ne funkcionira.

Sarajlije nisu kupci

“Potraži ih na Ilidži, u hotelu Hollywood. Tamo im je ured”, savjetuje Damir i otkriva kako su na području Osenika Kuvajćani i Katarci većinu zemlje kupili od Srba koji se nakon rata više nisu vratili, pa danas tu žive isključivo Bošnjaci, oko 450 domaćinstava. Prisjeća se i ratnih godina u kojima su s okolnih brda po selu padale granate, no danas se, tvrdi, dobro živi jer ljudi većinom rade u Sarajevu. Sudeći po izgledu kuća i uskoj razrovanoj cesti kroz selo, koja je ujedno i jedini put do otmjenog resorta na vrhu brda, živi se veoma skromno.

“Ovim Arapima je zanimljivo prošetati kroz selo, kupiti od stanovnika sir, kajmak, borovnice, ući u štalu i vidjeti kao izgleda krava. A ljudi iz mjesta ili iz Sarajeva povremeno dođu ovamo vidjeti kako izgleda, prošetati, isto kao što ste vi došli. Nije istina što pišu da ih ne puštamo. No teško da će netko iz Sarajeva ovdje kupiti kuću kada sličnu takvu na nekom drugom, podjednako atraktivnom mjestu u planini može kupiti daleko jeftinije”, komentira Damir.

Preko puta glavnog ulaza kuća je obitelji Đozo. Gospođa Mediha je upravo objesila rublje. Srdačno nas pozdravlja. I ona je navikla na novinare koje prosljeđuje svom sinu Esmiru, 26-godišnjem studentu strojarstva koji je jedan od rijetkih u mjestu koji zna engleski pa može razgovarati s gostima iz Perzijskog zaljeva.

Ponuda za kuću

“Pitaju gdje se može kupiti sir. Oduševljeni su prirodom i obiljem vode. Kažu da je ovdje za njih raj. Vrlo su pristojni i djeluju kao normalni ljudi koji se razlikuju samo po odjeći. Muškarci su u haljinama, a mnogim ženama se samo oči vide. U početku smo mislili da su to neki radikali i teroristi, ali nisu. Sasvim obični ljudi”, ističe Esmir dodajući kako stanovnici Osenika nisu veliki vjernici. U džamiju uglavnom idu samo stariji.

“Nudili su nam da im prodamo i kuću i svu zemlju koju imamo. Ali su teški za pare. Znam da moji roditelji ne bi bili oduševljeni selidbom, ali za dobar novac bi prodali kuću. Nije mnogo ljudi iz sela prodalo zemljište, uglavnom samo Srbi koji tu ne žive, pa im je dobro došlo i tih pet maraka po kvadratu. To je džabe”, zaključuje Esmir Đozo te dodaje kako je jedan vlasnik vikendice koja se našla baš na mjestu koje Kuvajćani nikako nisu mogli zaobići uspio ispregovarati da im je proda za čak 150 tisuća maraka.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji pocetak izgradnje Buroj Ozone City.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
Buroj Ozone City - Gradilište novog resorta nalazi se na padinama Bjelašnice, a investitor je tvrtka iz Dubaija
 

“Ja sam se mijenjala za zemlju”, otkriva Mira Bužo i tvrdi da je dobro prošla jer je za svojih 2000 kvadrata dobila isto toliko na puno boljem mjestu. Htjeli su kupiti zemlju, ali je nije mogla prodati jer ne bi imala gdje napasati krave. A nisu baš nudili ni neku cijenu – 8000 maraka, odnosno 4000 eura za tisuću kvadrata.

“Arapima prodam sir za četiri marke. To je cijena kao na tržnici. Koliku god cijenu kažem, uvijek se cjenkaju iako su puni novca. Kakve veze ima što su iste vjere kao i mi kada ne pričamo isti jezik pa se ne razumijemo. Meni je važno kakav je netko čovjek, a ne koje je vjere”, kaže Mira Bužo, koja svoju zemlju, tvrdi, ne bi prodala ni za milijun maraka. Njezin susjed i prezimenjak Mahir je, otkriva, 3000 kvadrata unovčio za 60 tisuća maraka, što je četiri puta više nego što su mu ispočetka nudili. Bio je uporan iako mu, tvrdi, novac ne treba jer u Sarajevu radi kao vozač.

“Upoznao sam nekoliko ljudi iz Katara. Došli su kod nas kupiti sir. Zajedno smo proslavili Bajram, zaklali kurbane. Fini ljudi, muž bankar, žena doktorica znanosti. Njih se ne treba bojati”, zaključuje Mahir.

Veze s vrhom BiH

“Mene je strah ovih vehabija koji drže građevinske firme”, dobacuje Mirin muž Ramiz. “Ma koje vehabije, svi piju pivo”, smiruje ga Mahir.

Te večeri u Sarajevu razgovaram s umirovljenim novinarom i diplomatom Zlatkom Dizdarevićem, koji je godine proveo u arapskim zemljama te je jedan od najglasnijih kritičara arapskih investicija u BiH. Nalazimo se u slastičarnici Aida preko puta trgovačkog centra BBI u središtu grada iza kojeg stoji istoimena banka s većinskim saudijskim kapitalom za koju Dizdarević tvrdi da je jako dobro umrežena sa samim političkim vrhom BiH.

“Oni malo po malo uvode svoja pravila i običaje koji podjednako smetaju i Bošnjacima kao i Hrvatima i Srbima”, govori Dizdarević i ističe da su ulaganja iz arapskih zemlja mnogo manja nego što se čini, do kraja 2014. iznosila su 428 milijuna maraka, što je samo 3,7 posto ukupnih stranih ulaganja u BiH. U 2015. samo je jedna arapska zemlja u BiH uložila više od 10 milijuna maraka, i to Kuvajt – 12 milijuna, a, za usporedbu, Austrija i Luksemburg uložili su po 65, Turska 49, Hrvatska 16 milijuna maraka.

Arapske investicije, dodaje Dizdarević, nisu proizvodne i ne otvaraju puno radnih mjesta. “BiH im je dopustila da kupe zemlju, milijune kvadrata. Pripadnici njihove niže srednje klase ovdje po povoljnim uvjetima kupuju nekretnine. Kupili su cijelu Ilidžu. Neki tu žive cijele godine, što po zakonu baš i ne bi smjeli. BiH vlasti im na sve načine podilaze kako bi im na svim razinama uzimale što više novca za mito da bi promijenile prostorni plan i omogućile im gradnju na vodozaštitnom području, recimo u općini Trnovo. No, ti će ljudi s godinama biti sve brojniji, dobivat će pravo boravišta i državljanstvo te pravo da se kandidiraju na izborima i legalno postanu dio vlasti i određuju pravila. Postat će dio ovog društva sa svim svojim navikama koje često nisu kompatibilne našoj sredini”, kaže Dizdarević te tvrdi kako niža srednja klasa iz zaljevskih zemalja traži i alternativna boravišta jer znaju da žive na sigurnosno veoma trusnom području.

“Mnogi od njih su se zahvaljujući nafti obogatili preko noći, a takvi su najčešće arogantni i, što ih bude više, bit će sve arogantniji. Nameću svoja pravila. Tražili su da džamija kralja Fahda u Sarajevu, koju su sagradili Saudijci, bude eksteritorijalna i da u njoj vladaju saudijski zakoni. Srećom, to im nije odobreno. Zato građansko Sarajevo ne gaji simpatije prema Arapima od kojih profitira samo politički vrh SDA. Bit će sve više primjera da se iz sredina koje su oni naselili iseljava lokalno stanovništvo. Mladi Bosanci i Hercegovci će sve više napuštati svoju zemlju. A Europa uopće ne shvaća što ovdje propušta i što se uopće događa i zato je BiH sve bliže točki iz koje se više neće moći vratiti na europski put. A ovdašnja politička oligarhija i ne želi u Europu jer bi, da profunkcioniraju institucije, mnogi završili u zatvoru”, zaključuje Dizdarević.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji mlade muslimanke u hidzabu.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Sarajevo je ovih dana napustila i Lejla Čolak, mlada novinarka koja je, tvrdi, pobjegla od prijetnji s kojima se suočila nakon što je ovo ljeto žene s arapskim nikabima i burkama usporedila s nošenjem “strap-on dilda na ulici” uz objašnjenje da bi religija trebala biti privatna, baš kao i seksualnost. Ne želi otkriti gdje se sada nalazi i odgovore na pitanja mi šalje e-mailom.

“U BiH si cijenjen samo ako si pripadnik krda, mase, ako se uklapaš u jedan od torova, slijediš ideologiju određene političke stranke ili si određene vjere. Religiozni identitet se smatra ultimativnim identitetom i tu nema prostora za ljude drukčijeg shvaćanja. Radikalni islam savršen je ukras za takvo društvo, ono mu dođe kao plodno tlo. Ljudi u kolektivnom PTSP-u, prestravljeni od užasa rata, traže utjehu u ekstremima”, ističe Lejla Čolak i dodaje da političari u BiH prodajom zemlje Arapima dobivaju samo nove okupatore i od svog naroda prave robove te stvaraju okruženje koje nema veze s Europom i modernom civilizacijom.

Vicevi o Arapima

“Prije samo deset godina u Sarajevu nismo mogli zamisliti da neka predstava bude zabranjena zbog vrijeđanja vjerskih osjećaja ili da studenti pokreću inicijativu da petkom budu oslobođeni fakultetskih obaveza zbog molitve. Ili da bi se žena pod nikabom mogla kandidirati za političku poziciju. Ipak sve se to dogodilo ove 2016. godine”, zaključuje Čolak.

Od javnog komentiranja arapske navale odustao je i akademik Esad Duraković, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih intelektualaca, član akademija u BiH, Siriji, Egiptu i Jordanu, koji je prvi upozorio da je “invazija Arapa koji u BiH kupuju tisuće hektara zemljišta negativna pojava koju svi vide, ali šute”. Uz napomenu da je arabist koji se bavi arapskim jezikom i ne mrzi Arape, Duraković je ustvrdio kako je u tijeku “projekt da se sve veći broj Arapa naseli u BiH što je dramatična promjena etničke strukture jer će oni unositi običaje i remetiti tradicionalni bosanski islam”. Globusu je poručio da više ne želi o tome govoriti jer većina BiH javnosti nije ispravno shvatila njegove poruke.

Mladi s kojima razgovaram u jednom sarajevskom kafiću kažu da Arape ne doživljavaju kao prijetnju, nego kao predmet šale. Na njihov račun je u zadnje vrijeme više viceva nego o Muji i Hasi, a žene prekrivenih lica većina će Sarajlija nazivati nindžama. Statistike pak tvrde da je broj turista iz zaljevskih zemalja, kao i broj onih koji u BiH kupuju zemljišta i pokreću poslove viši nego ikada. U prvih osam mjeseci ove godine BiH je posjetilo 29.362 građanina Saudijske Arabije, lani ih je bilo 21.946, a 2014. godine 11.494. U džamiji kralja Fahda, najvećoj u Sarajevu, djeluje i kulturni centar u kojem sve više ljudi uči arapski jezik u nadi da će dobiti posao za nekog arapskog investitora.

Paralelni brakovi

A mediji su se raspisali i o sve većem broju mladih Bosanki koje se udaju za Arape koji povremeno dolaze u BiH. Oni se za njih brinu financijski, a one im prave društvo kada dođu. Većina tih muškaraca u svojim zemljama imaju žene i obitelji, što ih po šerijatskom pravu ne sprečava da se još jednom ožene, no problem je što je po zakonu u BiH poligamija ilegalna. Uz molbu da ga nikako ne spominjemo, jedan Sarajlija koji blisko surađuje s bogatim Arapima tvrdi kako im je BiH omiljena destinacija za uživanje u stvarima koje su u njihovim zemljama strogo zabranjene, poput alkohola, kocke i prostitucije.

Kao da su znali kojim sam poslom došao u Sarajevo, na stolu u hotelskoj sobi dočekuje me reklamni prospekt za Poljine Hills, ekskluzivno naselje koje nedaleko od centra gradi saudijska Al Shiddi grupa, koja je zadnjih godina u gradu već otvorila veliki trgovački centar Sarayevo City i hotel Bristol. Zovem ih pa kažu da im pošaljem pitanja na koja nakon deset dana nisam dobio odgovore.

Po savjetu čuvara Damira, ujutro odlazim na Ilidžu, naselje na rubu grada, nedaleko od aerodroma i Vrela Bosne. Na mnogim dućanima, restoranima i agencijama za nekretnine su natpisi na arapskom jeziku. U zgradi hotela Hollywood je ured kuvajtskog Gulf Real Estatea gdje ljubaznoj mladoj tajnici s maramom na glavi ostavljam svoje kontakte da bi me, nakon nekoliko sati, zvao direktor Amžad Al Reiz. Nalazimo se i otkriva mi da je on Sirijac koji je 80-ih godina u Sarajevu završio arhitekturu i oženio se Sarajkom, a do 2012. je živio u Damasku gdje je zadnjih sedam godina bio načelnik starog dijela grada, što je prilično visoka funkcija. Poput milijuna svojih sunarodnjaka, pobjegao je od rata.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji Amzad Al Reiz, Sirijac, direktor tvrtke Gulf Real Estate koja upravlja Sarajevo Resortom
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
Amzad Al Reiz, Sirijac, direktor tvrtke Gulf Real Estate koja upravlja Sarajevo Resortom
 

“Ljudi iz zaljevskih zemalja imaju novca pa ljeti, kad su kod njih nesnošljive vrućine, žele uživati. Nekad su milijuni njih išli na odmor u Siriju, Libanon, Egipat, Tursku... Samo u Damask je godišnje dolazilo milijun i pol Saudijaca. Sada se boje tamo ići, a u BiH im je sigurno, ugodno i jeftino. Zbog kompliciranih zakona ovdje im je nezgodno kupovati kuće, pa ih radije od nas unajmljuju za ljetovanje s obiteljima. Nije njima želja doseliti se ovamo, a pogotovo ne širiti svoju vjeru, nego provoditi godišnji odmor u brdima i zelenilu koje obožavaju jer ga kod njih nema. Snijeg ih ne zanima”, ističe Al Reiz te dodaje kako Arapi daleko više ulažu u zemljama EU i nitko se protiv toga ne buni.

“Upoznao sam mnogo ljudi iz tih zemalja. Ni po čemu nisu ekstremni. Razlikuju se samo po nošnjama. Sve ostalo su gluposti”, tvrdi Al Reiz i otkriva kako tvrtka koju vodi planira i dalje ulagati u nekretninske poslove na području Sarajeva.

Resort Buroj Ozone City niče na obroncima Bjelašnice, a iza te najveće investicije u BiH vrijedne više od dvije milijarde eura stoji istoimena tvrtka iz Dubaija. Na sada pustom prostranstvu Prečkog polja planiraju sagraditi kuće i hotele za 50.000 ljudi, kao i brojne sportske, trgovačke, zabavne, medicinske i druge objekte...

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini. Izmedju ostalih investicija zapoceti su radovi na gradu Buroj Citju s 1000 vila, 78 hotela,stadionom,trgovackim centrom,bolnicom. Projekt je vrijedan oko 4 milijarde KM.
Na fotografiji nacrt Buroj Cityja.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
Plan Buroj Ozone Cityja, najveće investicije u BiH vrijedne više od 2 milijarde eura
 

Prečko polje nalazi se na području općine Trnovo danas najnerazvijenije u Sarajevskom kantonu do koje se iz glavnog grada dolazi cestom koja prolazi kroz Istočno Sarajevo, odnosno Republiku Srpsku. Dvije su općine Trnovo, jedna do druge, jedna u Federaciji BiH, druga u Republici Srpskoj. Siromašni planinski gradić podijeljen je između dva entiteta. Jedina džamija nalazi se na srpskoj strani. U bošnjačkoj općini nas, po dogovoru, čeka pomoćnik načelnika Osman Smječanin.

Korist za općinu

“Kupili su zemlju od privatnih vlasnika, a dio od općine po cijeni od 10 maraka po kvadratnom metru koju je odredio sudski vještak. Izdali smo im građevinsku dozvolu, a ovih dana će biti gotova i studija utjecaja na okoliš. Do sada su nam već platili između 300 i 400 tisuća maraka poreza, otvorit će radna mjesta, a mi ćemo im prodavati struju, vodu, plin... Prvo moraju gore dovući svu infrastrukturu. Neće to biti arapsko naselje. Svatko tko želi moći će kupiti kuću. Mi zbog njih nećemo mijenjati svoje običaje, ostat ćemo kakvi jesmo, tolerantni i gostoljubivi. A oni su se za sada pokazali jako ozbiljni. Sve što su obećali napravili su. Mi nemamo što izgubiti, a možemo samo profitirati”, tvrdi Smječanin i naglašava da će se sve raditi po najvišim ekološkim standardima i posebno paziti na zaštitu voda. Otkriva kako je vlasnik kompanije Ahmed Ismail izuzetno drag i pristojan čovjek koji mu je postao još draži kad je saznao da je blizak sa Stjepanom Mesićem, koji je u BiH jako cijenjen.

Iz Buroj International grupe dobivam pisani odgovor u kojem ističu kako je BiH sve atraktivnija turistička destinacija. Kupili su oko 300 tisuća kvadratnih metara zemljišta.

Turistički grad

“Imali smo izvrsne ponude za naš projekt u nekoliko europskih zemalja, ali mi smo željeli biti prvi upravo u BiH jer ova zemlja ima nevjerojatan potencijal. Buroj Ozone nudit će sjaj Dubaija u planinama oko Sarajeva. Bit će to turistički grad potpuno otvoren za sve građane svijeta. Na sajmu nekretnina u Dubaiju projekt je izazvao veliku pažnju investitora iz islamskog svijeta tako da očekujemo značajne kupce upravo s toga prostora. Buroj Ozone bit će grad u kojem će biti smještene velike svjetske kompanije i takav grad mora biti otvoren. Napravit ćemo grad u kojem nitko nikome neće smetati, nego će svi željeti doći u njega odmarati, poslovati, liječiti se, sportski klubovi će dolaziti na pripreme”, ističu predstavnici investitora.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji Sarajevo Resort.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
 

Bivši hrvatski predsjednik, koji je prije nešto više od mjesec dana bio i na svečanom postavljanju kamena temeljca, za Globus kaže kako u tom poslu vidi dobru priliku za hrvatske građevinske tvrtke, a uvjeren je da bi Buroj, s čijim je vlasnikom u dobrim odnosima, kao i druge tvrtke iz Dubaija rado investirali i u Hrvatskoj.

Cesta bez asfalta

“Ne vjerujem da će se BiH islamizirati i da bi Arapi sa svojim investicijama mogli predstavljati bilo kakvu opasnost da BiH postane arapska kolonija ili islamističko uporište. Naravno, pod uvjetom da se sačuva cjelovita BiH u svojim granicama koja može privlačiti kapital sa svih strana. Zato Europa ne može pristati na razbijanje BiH, ali Dodik to ne razumije”, komentira Stjepan Mesić.

Do budućeg grada vodi 20-ak kilometara duga planinska cesta, djelomično bez asfalta. Prije nekoliko je dana počela gradnja prvih šest kuća. Na gradilištu je tek jedna mala baraka, dva bagera i jedan radnik tvrtke Neimar, Izet Gurda, kojeg su zadužili za čuvanje. Društvo mu pravi mladi pas kojeg je netko ostavio uz cestu, a radnici ga prisvojili i nazvali Medo.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji Izet Gurda i pas medo na gradilistu Buroj Ozone Cityja
kod sela Dejcici
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
Čuvar Izet Gurda na gradilištu Buroj Ozone Cityja: Prije nekoliko dana počela je gradnja prvih šest kuća
 

“Sutra će bit više radnika. Tek smo počeli. Meni je odlično. Imam posao, plaća stiže”, kaže Gurda koji živi u obližnjem selu Dejčići čiji su stanovnici podijeljenih mišljenja o velikom projektu. Neki strahuju da će im uništiti prirodu, drugi se vesele jer će biti posla, a jedan kaže da mu je drago što će se naseliti Arapi jer će se tako povećati udio muslimanskog stanovništva. Imam Avdija Dedić veoma je sumnjičav.

Sarajevo, 291016.
Sve vise arapskih zemalja kupuje zemljista u Bosni i Hercegovini.
Na fotografiji Avidija Dedic, imam dzamije u selu Djecici.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / HANZA MEDIA
“Ne bi bilo dobro da stranci donesu loše stvari kao što su kocka ili prostitucija”, kaže imam Avdija Dedić
 

“Neki su dobro zaradili prodajom zemlje, no bojim se za izvore vode. A ne bi bilo dobro da stranci donesu neke loše stvari kao što su kocka ili prostitucija. Domaći ljudi od ovoga neće imati mnogo koristi. U Bosni smo već imali dosta loših iskustava s pridošlicama iz arapskog svijeta, osobito s vehabijama. Mi Bošnjaci drukčije od njih doživljavamo vjeru, što ne znači da smo lošiji vjernici. Kuran kaže da u vjeri nema prisile i zato naša islamska zajednica, kao i zbog loših iskustava koje smo imali, ne smije dopustiti da se ovdje širi ekstremizam. Tek ćemo vidjeti što će se sagraditi. Bojim se da će to stati na nekoliko kuća koje će pokupovati lokalni tajkuni”, kaže imam Dedić, koji smatra da se BiH mora približavati Europi i biti društvo u kojem vjera ljude zbližava, a ne razdvaja.

“Neka Arapi ovdje dođu kao turisti, neka potroše novac, ali neka ne diraju u našu kulturu i običaje, i sve će biti u redu”, poručuje imam.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 12:41