VELEPOSLANIK U BERLINU

Gordan Bakota za Globus: ‘Angela Merkel ostavlja Njemačkoj opći konsenzus oko europske vizije‘

Bakota je kao veleposlanik predstavljao Hrvatsku u Austriji, Turskoj, Srbiji i sada u Njemačkoj
Gordan Bakota
 Damjan Tadic/Cropix

Hrvatski veleposlanik u Berlinu Gordan Bakota primjer je karijernog diplomata. Nakon završenog Pravnog fakulteta zaposlio se kao vježbenik u Državnom odvjetništvu. Ratovao je na području Sunje u sastavu 100. zagrebačke brigade, a u jesen 1992. prijavio se na natječaj Ministarstva vanjskih poslova i ušao u diplomaciju u generaciji kojoj su pripadali Zoran Milanović, Gordan Jandroković i Andrej Plenković.

Ponosan je što je prešao sve stepenice, od najnižeg diplomatskog zvanja, vicekonzula, atašea preko prvog tajnika, savjetnika, konzula do veleposlanika. U mandatima Miomira Žužula i Kolinde Grabar-Kitarović bio je državni tajnik MVP-a. Službovao je u Zürichu, Bernu, Washingtonu, Beogradu... Na Zrinjevcu je obavljao i poslove pomoćnika ministra i političkog direktora MVP-a. Kao veleposlanik predstavljao je Hrvatsku u Austriji, Turskoj, Srbiji i sada u Njemačkoj.

Uočavate li neke bitne razlike u ovo vrijeme pandemije između Hrvatske i Njemačke? Kako se Njemačka nosi s covidom?

- Njemačka je vrlo složena zemlja s puno različitosti. Imaju 16 pokrajina. Kancelarka Angela Merkel, da bi donijela bilo koju odluku vezanu uz pandemiju i mjere, mora osigurati konsenzus sa 16 utjecajnih predsjednika pokrajinskih vlada. Pojedine pokrajine donosile su svoje zasebne mjere. Bilo je velikih političkih rasprava kakve mjere donijeti. Pitanje odgovora na pandemiju je glavna politička tema u Njemačkoj. I tu je posebna uloga Angele Merkel, koja kao pregovarač uspijeva osigurati donošenje zajedničkih odluka. Iste te svoje pregovaračke sposobnosti ona primjenjuje i u Europskoj uniji, za koju je vezala cijelu svoju karijeru. Njezin je moto da snažna EU treba snažnu Njemačku, a snažna Njemačka traži snažnu EU. Ono što je dobro za Njemačku dobro je i za EU, ali i obrnuto. To je njezina misao vodilja.

Koje sličnosti vidite kad uspoređujete Njemačku i Hrvatsku u vrijeme covida?

- S obzirom na izazove koje je donijela pandemija, hrvatsko i njemačko predsjedanje bilo je snažno obilježeno ponajprije odgovorom na pandemiju te utvrđivanjem podloge za oporavak nakon nje. Obje zemlje zalažu se za zajednička europska rješenja i mjere. U tom pogledu, Njemačka je još ljetos prihvatila diferencijaciju pojedinih dijelova zemlje, što je za Hrvatsku bilo iznimno važno. Evaluirali su nas svaki tjedan, vrlo pravedno procjenjivali stanje u Istri, Zadru ili Splitu zasebno, nisu stavljali cijelu Hrvatsku u crvenu zonu, što je bilo iznimno važno za naš turizam. Od posebne je važnosti bio odličan odnos između kancelarke Merkel i premijera Plenkovića. Osobno sam svjedočio sastancima na kojima je dolazilo do izražaja puno uzajamno uvažavanje i na kojima se vodila izravna razmjena mišljenja o svim europskim temama. Njih dvoje dijele niz zajedničkih vrijednosti u očuvanju europskih interesa. I treća sličnost je kombinacija mjera za očuvanje zdravlja, ali i za spašavanje gospodarstva. Ni Hrvatska ni Njemačka nisu naglo, preko noći, donosile odluke. Cijelu jesen Njemačka je vagala. Tek prije dva tjedna zatvorene su trgovine, a restorani nešto ranije. Gledajući iz Berlina, ne vidim velike razlike.

Koja je razlika u odnosu Nijemaca i Hrvata prema koroni?

- U Njemačkoj postoje značajne razlike između zapada i istoka zemlje, kao i između sjevera i juga. Zbog same veličine zemlje, razlike su veće nego drugdje. U Berlinu su ulice prazne, pandemija je tema broj jedan u svim razgovorima i na svim vijestima i, naravno, ljudi su zabrinuti, kao i kod nas i svagdje u Europi i svijetu.

Kakvo je stanje ekonomije, vidi li se svjetlo na kraju tunela, postoji li optimizam?

- Posljednji podaci za Njemačku i nisu tako loši. Nakon povijesnog pada njemačkoga gospodarstva u drugom kvartalu 2020. od 9,8 posto ono se u trećem tromjesečju vidljivo oporavilo. Ima rast od 8,5 posto. Oni su dosegnuli razinu od oko 96 posto iz 2019. godine. U listopadu su se povećali izvoz i trgovina, a u studenom je pala nezaposlenost.

Kakve su im projekcije za 2021. godinu?

- Teško je prognozirati. Nijemci su vrlo oprezni. U lipnju su u tzv. konjunkturni paket uložili 130 milijardi eura, smanjili su PDV s 19 na 16 posto. Poduzetnicima, malim i srednjim, udruženjima i samostalnim umjetnicima osigurali su 15 milijardi eura samo u studenome. A za sve pogođene tvrtke, a tu su i mnogobrojni poduzetnici hrvatskog porijekla, osigurava se 75 posto od onog što su ostvarivali prošle godine. Ipak, u ovom je trenutku teško predviđati dinamiku i trendove njemačkoga gospodarstva i novih mjera koje će se poduzimati.

Postoji li opasnost za hrvatske radnike u očuvanju radnih mjesta?

- Nismo osjetili da su hrvatski građani koji žive i rade u Njemačkoj diskriminirani. Dijele sudbinu Nijemaca. Najteže je u uslužnim djelatnostima jer je njihov rad bio zaustavljen. Postoji kategorija naših izaslanih radnika. Ima ih nekoliko tisuća koji rade u hrvatskim tvrtkama u Njemačkoj. Neki imaju probleme u odlascima i dolascima na posao, pogotovo zbog razlika u regulativama i mjerama između njemačkih pokrajina. U stalnom smo kontaktu s našim gospodarstvenicima te im zajedničkim snagama nastojimo pomoći. Pokrenuli smo tijekom prosinca tzv. B2B online sastanke (business to business) hrvatskih i njemačkih poduzetnika kako bi se pripremili za nastavak poslovanja u uvjetima pandemije i oporavka. Inače, ističem važnost mnogobrojnih hrvatskih iseljenika, njih više od 420.000, koji su istinska spona između naše dvije države.

Pandemija donosi sve više zabrana, a Nijemci su na to osjetljivi. Kakve su reakcije?

- U Berlinu manji broj ljudi sudjeluje u prosvjedima zbog državnih mjera u borbi s covidom. Na njima se okupljaju vrlo različite skupine ljudi, od krajnje ljevice do krajnje desnice. Ipak, prema relevantnim istraživanjima, više od dvije trećine Nijemaca opravdava mjere Vlade Angele Merkel. U svakodnevnom se životu ne vide napetosti oko toga jer se ljudi pridržavaju pravila, iako su ona restriktivna.

Čitamo sve češće o slučajevima ekstremizma u Njemačkoj. U kojoj je to mjeri ozbiljan trend?

- Jedna od glavnih tema politike Angele Merkel jest borba protiv radikalizma i ekstremnih pojava u društvu na koje je Njemačka iznimno osjetljiva. Kancelarka Merkel je o tome osigurala široki politički konsenzus u Njemačkoj. Ima podršku cijelog političkog mainstreama, od velike koalicije koju čine CDU/CSU i SPD do Zelenih i liberala. Nema tolerancije prema radikalizmu, ekstremizmu ili antisemitizmu. S tim je usko povezana njemačka kultura sjećanja koja je ugrađena u sve pore društva, od obrazovanja do obilježavanja važnijih povijesnih događaja na manifestacijama, ali i u udžbenicima. Posebno ističu desni radikalizam povezan s antisemitizmom kao jednu od najvećih sigurnosnih prijetnji za Njemačku, iako, spominje se i lijevi radikalizam. Njemačka Vlada prepoznaje da Vlada premijera Plenkovića, uz potporu predsjednika Milanovića, dijeli iste ove vrijednosti i nastoji na ove pojave odgovarati na isti način.

Kako njemačka država i Nijemci reagiraju na islamski terorizam i radikalizaciju muslimana?

- U Njemačkoj postoji oprez u tretiranju ove teme i ona se sagledava u širem kontekstu radikalizma i nasilnog ekstremizma. Najčešće ova pitanja otvara radikalna desnica, AfD, ali na način koji je za politički mainstream neprihvatljiv. Njemačka je multikulturna zemlja. U glavnim medijima nema paušalnih ni populističkih izjava o ovome.

Bili ste veleposlanik u Ankari pa ste vrlo kompetentan sugovornik u razgovoru o islamskim zemljama i islamskom radikalizmu. Jeste li očekivali ovakav razvoj stanja u Turskoj?

- Iz Turske sam otišao u prosincu 2010. godine, upravo u vrijeme kada je počinjalo Arapsko proljeće, koje je u dobroj mjeri odredilo tursku ulogu u regiji. Vidljivo je da Turska danas sve više geopolitizira svoju ulogu. Postaje sve jači akter u svom susjedstvu, ali ima i globalne težnje. EU posebno i sa zabrinutošću prati razvoj događaja u Turskoj. Pitanje migracija je od prioritetnog interesa. Hrvatskoj je važan dijalog s Turskom zbog više pitanja, migracija, energetike, a posebno zbog Bosne i Hercegovine. U tom je kontekstu važno što je održana ministarska trilaterala BiH, Turske i Hrvatske. Općenito je ključno suglasje EU oko pitanja Turske.

image
Gordan Bakota
Damjan Tadic/Cropix

U dva navrata bili ste u Beogradu koji je za Hrvatsku jedan od vanjskopolitičkih imperativa. Sa svojim veleposlaničkim iskustvom i u toj državi, smatrate li da možemo očekivati poboljšanje odnosa?

- Odlično je što je naš ministar Grlić Radman tijekom otvaranja kuće bana Jelačića u Petrovaradinu razgovarao sa svojim partnerima iz Srbije. Trebamo imati dijalog, iako on nije jednostavan, ali je ključan. Previše je nezaobilaznih tema, od nestalih do položaja hrvatske manjine u Srbiji. Nakon posljednjih sastanaka vidi se određeni napredak. Hrvatska zajednica u Beogradu prvi je put dobila svoj prostor i ured, kao i kuću bana Jelačića. U svakom slučaju, potrebno je ustrajati na punoj provedbi sporazuma o nestalima i manjinama koji postoje. Kao članica EU moramo pomno pratiti kako se odvijaju pristupni pregovori EU sa Srbijom i koliko Srbija napreduje u reformama.

Vi ste prvi put bili u Beogradu u vrijeme bombardiranja, a potom ste 2017. došli kao hrvatski veleposlanik. Koliko se Srbija promijenila u tih gotovo 20 godina?

- Čini mi se da se neke teme iz devedesetih godina i danas recikliraju. U biti svih političkih zbivanja u Srbiji je pitanje dijaloga Srbije i Kosova. Ponekad mi se čini da su pregovori o pristupanju EU u drugom planu. Obje su teme svakako povezane jer je pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa ipak uvjet u pregovorima. Hrvatska, kao i cijela EU, želi vidjeti proeuropsku i demokratsku Srbiju, zemlju koja se pridržava europskih vrijednosti i koja ima konstruktivnu ulogu u susjedstvu.

Njemačka očekuje rješenje kosovskog pitanja. Neki govore, već iduće godine. Je li to realno?

- U ovom je trenutku nemoguće predvidjeti dinamiku postizanja dogovora. Njemačka i Hrvatska o dijalogu Srbije i Kosova imaju usklađena stajališta. Za sam proces nije dobro kada postoje određeni vakuumi u dinamici pregovora, već da se oni redovno održavaju. Očekuje se da dogovor tih dviju država bude pravno obvezujući. Naravno da se očekuje i angažman nove američke administracije i konstruktivna suradnja s EU u tom pitanju, imajući u vidu da EU mora imati vodeću ulogu u procesu.

Ali čini se da Njemačka i Hrvatska nemaju iste stavove oko Bosne i Hercegovine i oko položaja Hrvata u Federaciji.

- Uloženo je puno truda u dijalogu s njemačkim partnerima o tome, na svim razinama, uključujući najvišim. Hrvatska u tom pogledu uvijek ističe važnost konstitutivnosti i ravnopravnosti triju naroda u BiH i da je ravnopravnost naroda u suglasju s onim što je za Njemačku ključno, a to je provedba presude Sejdić-Finci. Ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana se međusobno ne isključuju. Zato je važno u cilju stabilnosti i funkcionalnosti BiH promijeniti Izborni zakon. U krajnjem slučaju, ovo je i pitanje vladavine prava, toliko bitne teme u Njemačkoj. Njemačka strana je zabrinuta zbog situacije u BiH i redovito o tome razgovaramo. Za Berlin je od ključnog značenja bilo održavanje izbora u Mostaru, što je i za nas bilo važno. Obje se države slažu da je europski put BiH ključ za njezinu budućnost.

Njemačka je pred odlaskom Angele Merkel. Kako se na taj scenarij gleda u diplomatskom zboru?

- U ostavštini Angele Merkel najvažnija je europska ideja i Europska unija. Oko toga u Njemačkoj vlada konsenzus i vjerujem da to u idućim razdobljima neće doći u pitanje. Ona je kulturu pregovaranja i konsenzualnog odlučivanja u samoj Njemačkoj prenijela i na Bruxelles. Odnos međusobnog uvažavanja između kancelarke i našeg premijera obilježio je ne samo naše odnose nego i zajedničko djelovanje unutar EU. O najavi njezina nekandidiranja nakon četvrtog kancelarskog mandata nema formalne odluke, iako je ona to odlučno najavila u nekoliko navrata.

Austrija je krenula u politički eksperiment koalicije desnog centra i Zelenih. Možemo li takvo nešto očekivati u Njemačkoj?

- Unutar Njemačke na pokrajinskim razinama već postoji veliki broj različitih odnosa snaga i koalicija. Iz sadašnje situacije ne može se razlučiti što će se događati nakon izbora u rujnu. Njemačku, naime, očekuje tzv. superizborna godina - najprije su izbori u nekim pokrajinama, poput vrlo važnog Baden-Württemberga, u siječnju su ključni unutarstranački izbori za Merkeličin CDU koji su se zbog pandemije više puta odgađali te, na kraju, parlamentarni izbori na jesen. Iz sadašnje perspektive, mogući su svi poslijeizborni scenariji. A Njemačku i Austriju nije lako uspoređivati jer postoje razlike u ustroju i političkoj tradiciji.

Hoće li promjena na čelu države i CDU-a utjecati na odnose s Hrvatskom?

- Duboko sam uvjeren da neće. Snaga demokracije izvire iz snage institucija. Naše dvije zemlje imaju zrele demokracije, veze i kontakti su duboki i ne očekujem promjene smjera suradnje.

Kako je funkcionirala suradnja Njemačke i Hrvatske u predsjedanju Europskom unijom?

- Njemačka je s puno pohvala i uvažavanja govorila o hrvatskom predsjedanju. Ministar vanjskih poslova Maas je na primopredaji predsjedanja u srpnju zahvalio Republici Hrvatskoj na vrlo uspješnom predsjedanju. Danas je u Berlinu vidljivo da je Hrvatska, unatoč pandemiji, realizirala važne postavljene ciljeve tijekom svog predsjedanja. Tijekom našeg predsjedanja odvijala se bliska suradnja i koordinacija s njemačkim partnerima. Premijer Plenković bio je u Berlinu u siječnju, kada je s kancelarkom Merkel usklađivao naša dva predsjedanja, a predsjednik Milanović je bio u posjetu njemačkom predsjedniku Steinmeieru u rujnu. Također, kroz uspostavljeni Akcijski plan o suradnji između dviju vlada uvjeren sam da ćemo u narednom razdoblju ostvariti konkretni napredak, posebno u područjima gospodarstva, zaštite okoliša, energetike, unutarnjih poslova, pravosuđa, turizma, obrane i kulture. Tu svakako stavljam naglasak na gospodarstvo kao prioritet u narednom razdoblju, posebno na nove mogućnosti suradnje Hrvatske i Njemačke u kontekstu namjera da se u EU vrate strateške industrije. To je prilika za Hrvatsku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. ožujak 2021 19:54