"To je protiv svega što bi međunarodna zajednica trebala predstavljati. To iznevjerava svrhe i načela Ujedinjenih naroda. To je opasna eskalacija. Nema joj mjesta u modernom svijetu. Ne smije se prihvatiti", rekao je António Guterres, Glavni tajnik UN-a prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio aneksiju četiriju ukrajinskih oblasti, Hersonske, Zaporiške, Donecke i Luhanske.
Moskva je žurno reagirala. "Smatramo neprihvatljivim da se glavni tajnik UN-a pretvara u instrument propagande i pritiska na države članice kada bi se trebao rukovoditi Poveljom UN-a u cijelosti", rekla je glasnogovornica Marija Zaharova u izjavi. Zanemarujući pritom Članak 4 Povelje UN-a: “Članovi se u svojim Međunarodnim odnosima suzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države, ili su na bilo koji način nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda.” Ali, za Kremlj, sadašnji, ali i onaj carski, Ukrajina nije država pa se na nju ne primjenjuje Povelja. Koju vide kao samoposluživanje, uzimaju ono što im odgovara.
SAD je pripremio rezoluciju koja bi osudila rusku aneksiju, ali Moskva ju je zaustavila u Vijeću sigurnosti. Četiri su države bile suzdržane, Narodna Republika Kina, Indija, Brazil i Gabon. One slijede srbijansku politiku, malo uz Rusiju, malo protiv. Bit će zanimljivo vidjeti kako će glasati kad rezolucija dođe na glasanje u Opću Skupštinu UN-a, ondje nema prava na veto.
Upitan što će biti s teritorijem četiriju oblasti koji nije pod kontrolom Rusije Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao je: "Treba ga osloboditi", dodajući da će cijela regija Doneck postati dio Rusije. Putin je obećao da će Rusija braniti "domovinu i svoje vrijednosti", kazavši da se zapadni svijet boji ruske kulture. Službenim pripajanjem četiriju spomenutih oblasti Rusija je, rekao je Putin, na početku bitke za "veliku povijesnu Rusiju".
"Putin je mobilizirao još stotine tisuća vojnika, neodgovorno je zveckao nuklearnim oružjem i sada nezakonito pripojio dodatni ukrajinski teritorij. Ukupno, ovo predstavlja najozbiljniju eskalaciju od početka rata", rekao je na konferenciji za novinare Jens Stoltenberg, Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza. Istaknuo je da NATO ponovno potvrđuje "nepokolebljivu potporu" neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te da ga ruski predsjednik Vladimir Putin neće spriječiti da podupre zemlju u obrani od Rusije.
Govor kojim je Putin popratio aneksiju još jedna je potvrda mračnog svijeta u kojem živi ruski predsjednik. Kakva je situacija u Kremlju nije poznato, ali zasad djeluje da i dalje kontrolira sve poluge vlasti. Maureen Dowd u The New York Timesu u subotu prispodobljuje ruskog predsjednika ne Dostojevskom, nego Euripidu. “Poput Medeje Putin počini divlja ubojstva nevinih ne brinući se o posljedicama.”
Za razliku od Hamleta, u ovoj ludosti nema metode, samo mrak u kojem živi vlastiti život i zato je prijetnja: “SAD je napravio presedan bacivši atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki”, možda je dio Putinova govora koji najviše zastrašuje jer je presedan “slučaj koji služi kao primjer ili opravdanje za kasnije slučajeve” (Hrvatski jezični portal).
U takvim okolnostima sigurno je jedno: izgledi za mirovne pregovore ili primirje su gotovo nikakvi. Što otvara važnu nejasnoću cijele krize: kako će ovaj rat završiti?
Dok su gore navedene poznate poznanice, ovo pitanje pred nas postavlja niz nepoznanica, poznatih i nepoznatih koje donosi svaki rat. Razdoblje pred nama karakteriziraju dvije riječi, nepredvidivost i neizvjesnost.
Putin pritisnut uza zid slika je koja asocira poznatu nepoznanicu koja brine cijeli svijet, moguću odluku Putina da posegne za oružjem masovnog uništenja. “Oni koji inzistiraju da Putin blefira tvrde da bi nuklearno oružje bila očigledna ludost. Taktički nuklearni napad na Ukrajinu kontaminirao bi regiju za koju tvrdi da je oslobađa - a vrlo vjerojatno i samu Rusiju. To bi također izazvalo odmazdu NATO-a. Čak i više, ako je članica NATO-a napadnuta. Ali Putin je stjeran u kut, nemoralan je i bezobziran. Korištenje nuklearnog oružja očito nije njegov prvi izbor. Ali to bi moglo biti njegov posljednji - ako bi alternativa bila poniženje i poraz.” Nemam ništa dodati ovoj ocjeni iza koje stoji Gideon Rachman iz The Financial Timesa.
NATO je na tom planu ozbiljan, u Moskvu su došle poruke iz više izvora upozoravajući na razmjere odgovora koji bi bilo kakva uporaba nuklearnog oružja izazvala. Prema dostupnim informacijama, a one su rijetke i s malo sadržaja, odgovor u slučaju da Putin izvede napad taktičkim nuklearnim oružjem mogao bi biti napad na Crnomorsku flotu kojim bi nestala ili, možda i, napad na jedinicu koja je ispalila nuklearni projektil. U oba slučaja riječ je o konvencionalnom napadu, nuklearni se odgovor zasad javno ne spominje.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.