GLOBUS

Pandemija na Kosovu: Postotak zaraženih u odnosu na broj testiranih je najveći u Europi, oko 50%

Gotovo da nema važnog političara na Kosovu koji nije bio zaražen koronavirusom
 Armend NIMANI/AFP

Republika Kosovo, najmlađa država u Europi koja se i dalje bori za svoj međunarodni status, ima velike probleme zbog pandemije koju je uzrokovao koronavirus. Međutim, donedavno se podaci o Kosovu nisu mogli tako lako naći. Upravo zbog toga što Kosovo nije dovršilo svoje članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), bilo je izostavljeno s popisa država za koje se vodila evidencija o širenju zaraze. Mnoge poznate osobe s Kosova, kao i svjetski poznate ličnosti porijeklom s Kosova, vodile su kampanje da Institut “John Hopkins” i ostale relevantne ustanove uključe i Kosovo u taj popis. Sad su napokon dostupni i preko WHO-a, ali i preko Europskog centra za nadzor bolesti (ECDC).

Kao i sve drugo, i koronavirus na Kosovu ima veliku političku dimenziju. Kosovo je bilo jedina država u svijetu koja je u vrijeme prvog vala pandemije srušila vladu, ignorirajući u potpunosti preporuke i molbe prijateljskih država da to ne čine. Činilo se da je drugima bilo stalo do Kosova i njegovih građana više nego kosovskim političarima. Oni koji su nakon rušenja vlade osnovali svoju vladu sad se pozivaju upravo na pandemiju kao opravdanje zašto odbijaju organizirati izvanredne izbore kako bi Kosovo izašlo iz duboke političke krize. Ta je kriza takva da vlada niti nakon šest pokušaja nije uspjela progurati zakon o oporavku od pandemije. Od pojave virusa do sad na Kosovu je registrirano više od 40 tisuća zaraženih osoba, a umrlo ih 1016. Taj broj nije malen za državu od nešto manje od dva milijuna stanovnika, ali ona, u usporedbi s državama iz Zapadne Europe, ne izgleda dramatično.

Primjerice, u Belgiji je znalo biti više od 40 tisuća zaraženih u samo dva dana, sve dok prije mjesec dana nisu uvedene stroge mjere pa je broj značajno smanjen. Ali u posljednje vrijeme se situacija na Kosovu značajno pogoršala. Sve je više novozaraženih i umrlih, a bolnički kapaciteti su puni. Zato kosovska vlada postupno uvodi stroge mjere koje još uvijek nemaju učinka. Problem s tim mjerama je u velikom nepovjerenju prema vladi i političarima, zbog čega ih građani odbijaju poštovati. Gotovo da nema važnog političara na Kosovu koji nije bio zaražen koronavirusom, od premijera Avdullaha Hotija, vođe oporbe Albina Kurtija, brojnih zastupnika skupštine, ministara i drugih. Broj od 40 tisuća ukupno zaraženih na Kosovu čini se nevjerojatno malim. Na Kosovu se izrazito malo ljudi testira na virus. Primjerice, posljednjih se dana testira tek nešto više od 1200 osoba na dan, a broj zaraženih se kreće između 500 i 700, što znači da je postotak zaraženih u odnosu na broj testiranih oko 50 posto, najveći u Europi.

Kritičari vladinih mjera na Kosovu znaju reći da se “testiraju oni koji to mogu, a ne oni koji trebaju”. Zato se i procjenjuje da je puno zaraženih prošlo ispod radara. Kapaciteti testiranja su jako mali, a testovi su često donacije iz zapadnih država ili međunarodnih humanitarnih organizacija. I dalje se testiranje na Kosovu obavlja samo u Sveučilišnom kliničkom centru u Prištini, a tek se čeka početak testiranja i u drugim većim gradovima. Korona je Kosovu nanijela veliki ekonomski udarac. Kao i u ostatku regije, najviše je pogođen sektor ugostiteljstva. Pogotovo je to bio problem tijekom ljeta kad na stotine tisuća Kosovara iz dijaspore posjećuje Kosovo, a njihov boravak je generator prometa za mnoge djelatnosti. Važnost masovnog dolaska dijaspore tijekom praznika za Kosovo ima gotovo jednaku važnost kao i ljetna turistička sezona u Hrvatskoj. Otkazivanje svadbi postala je jedna od glavnih tema kojima je javnost bila zaokupljena na Kosovu. Najviše se bune pjevači koje se za tipičnu kosovsku svadbu treba rezervirati i godinu dana unaprijed. Svadba od stotinu uzvanika za kosovske se prilike smatra malenom. Od tih svadbi žive pjevači, restorani, frizerski saloni, iznajmljivači automobila.

No na Kosovu su se događali i neki fenomeni. Na početku pandemije, kad je vlada najavila da će pomoći poslodavcima tako što će isplaćivati plaće prijavljenim radnicima, došlo je do pada nezaposlenosti. Stručnjaci su to pripisivali činjenici da su poslodavci tek u tom trenutku počeli prijavljivati i radnike na crno, a sve kako bi dobili pomoć. Kriza s pandemijom se i na Kosovu odvijala u valovima. Na početku je Kosovo bilo među državama s najmanjim brojem zaraženih u svijetu. Brzo su uvedena ograničenja ulaska na Kosovo iz drugih država. Do širenja zaraze došlo je relativno kasno u odnosu na druge države regije. Potom je, uoči ljeta, broj zaraženih pao, pa su i mjere ublažene. Dolazak dijaspore, iako ne u velikom broju, i naglo otvaranje, uzrokovalo je novi val. On se nije zaustavio te je u jesen dosegao vrhunac.

Bez obzira na sve probleme s koronom, politička zbivanja na Kosovu su toliko dramatična da su zasjenila i pandemiju. Prije nekoliko tjedana je Kosovski specijalni sud sa sjedištem u Haagu podigao optužnice za ratne zločine protiv tadašnjeg premijera Hashima Thacija i predsjednika njegove stranke Kadrija Veselija te još dvojice bivših visokih dužnosnika Oslobodilačke vojske Kosova. Thaci je dao ostavku i sad ulogu predsjednika države obnaša predsjednica Kosovske skupštine Vjosa Osmani, koja je pak izbačena iz svoje stranke LDK, a koja je na vlasti.

Ako se uskoro ne dogovore o izboru predsjednika države, Kosovo mora na izvanredne izbore jer to nalaže Ustav. Tenzije su narasle i zbog otkrića nove masovne grobnice u Srbiji za koju se sumnja da skriva leševe albanskih civila ubijenih tijekom rata. I na Kosovu je sudbina nestalih jedno od najvažnijih političkih, a ne samo humanitarnih pitanja. Ni dijalog sa Srbijom ne ide po planu. On se vodi u Bruxellesu, uz posredovanje Europske unije, ali nije daleko odmaknuo. Što zbog pandemije, što zbog dijametralno suprotnih stavova Kosova i Srbije, ali održan je tek mali broj sastanaka. Ipak, u borbi s pandemijom je bilo malo nešto više razuma, pa je bilo i suradnje, iako ni to nije moglo proći bez politiziranja. Kad je Srbija donirala Kosovu 1000 testova za kovid, vlada je bila pod paljbom kritika. Kosovo u ukupnom broju žrtava broji i one na sjeveru Kosova koji je formalno pod kosovskom vlašću, ali u praksi nije.

Dramatičan je bio i angažman bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušaju pomirenja Srbije i Kosova. Iako je Trump u svom stilu to tumačio kao “povijesno pomirenje onih koji već 400 godina ratuju jedni protiv drugih”, za što on “zaslužuje Nobelovu nagradu”, taj sastanak predsjednik Srbije i premijera Kosova kod Trumpa nije postigao nikakvo čudo. I Kosovo, kao i ostatak svijeta, čeka cjepivo za virus, ali građani sumnjaju da će ono do njih brzo doći. Vlasti na Kosovu ove godine nisu uspjele osigurati ni cjepivo za sezonsku gripu. Cijepljenje je trebalo biti obavljeno do sredine studenoga, a još nije ni počelo. Razlog je poništenje javnog natječaja, jer je ponuđač htio zaraditi pa je tražio nenormalno visoku cijenu. Kosovo je pred teškom i neizvjesnom zimom, a ne zna se ni što će proljeće donijeti: niti u borbi protiv covida-19, niti u rješavanju političke krize. Potonja se ne može riješiti bez izvanrednih izbora, a pitanje je hoće li se moći riješiti i na izborima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2020 20:33