Sergej Karaganov, lik iz skupine koja objavljuje strategijske planove za rusku budućnost, skupine koja navodno ima utjecaja na Kremlj, u posljednjem tekstu na mrežnoj stranici RT traži da Rusija prekine nastojanja da izgradi odnose sa Zapadom i novu sreću potraži u Sibiru.
“Rat koji je Zapad osmislio i pokrenuo u Ukrajini ne bi nas trebao odvratiti od kretanja prema jugu i istoku – budućem središtu ljudskog razvoja kamo svijet danas ide. Ova nova, ali davno predviđena situacija tjera nas da se vratimo ‘kući’ s više od 300 godina dugog europskog putovanja koje nam je dalo puno, ali je odavno izgubilo na važnosti”, napisao je. Nisam siguran da bi bio među prvima u potrazi za životnom srećom u Sibiru, ali nije zaboravio podsjetiti da prije toga treba okončati rat u Ukrajini nuklearno, ako treba, što je već prizivao kao rješenje.
Mađarski premijer Viktor Orbán u govoru o stanju nacije, u subotu 17. veljače, izrazio je uvjerenje da će “na kraju godine globalna politička scena izgledati znatno drugačije nego početkom godine; i, uz Božju pomoć, mađarski će se manevarski prostor proširiti do mjere koju dugo nismo vidjeli”.
Dva su važna elementa te promjene, političar koji se vidi liderom europske desnice u govoru je otvoreno rekao da očekuje pobjedu Donalda Trumpa na izborima. Politički direktor njegova kabineta Balázs Orbán (nisu u srodstvu) koji dan prije definirao je drugi:
“Politika blokova nije ojačala razvojnu poziciju Sjedinjenih Država, nego je umjesto toga ubrzala promjene pa je Europa ‘pala na koljena’ kao rezultat američkog pristupa ratu Rusije i Ukrajine, dok je Rusija mogla diversificirati svoje gospodarstvo i ojačati odnose s Kinom.” Mađarska, tvrdi drugi Orbán, ne smije biti dijelom blokova, nego graditi povezivost prema istoku, Rusiji i Kini. Ne zaboravimo da mađarska vladajuća politika dijeli svjetonazorske stavove Moskve.
Koliko je Zapad mrzak ruskim vladajućim krugovima, pokazuje izjava Antona Alihanova, guvernera grada koji je u povijesti poznat kao Königsberg, a postao je Kalinjingrad kad ga je Rusija preuzela nakon Drugog svjetskog rata:
“Želio bih pokazati da Immanuel Kant, koji je rođen ovdje prije gotovo 300 godina, ima gotovo izravnu vezu s globalnim kaosom s kojim imamo posla. Štoviše, ima izravnu vezu s vojnim sukobom u Ukrajini”, rekao je guverner dodajući da je Kant bio “jedan od intelektualnih kreatora modernog Zapada”. I onda touché, “Kant je otvorio put moralnom relativizmu kojim se na Zapadu može opravdati svaki čin i svaka nepravda, što je u suprotnosti s Rusijom, koja drži do trajnih etičkih vrijednosti”. Sapienti sat!
Dvije su godine kako je Rusija eskalirala agresiju na Ukrajinu, a prije nekoliko dana Kijev je potvrdio da je vojska napustila grad Avdiivku kako bi sačuvala što više života. Rusija je tako korak bliže zauzimanju cijele Donecke oblasti, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost na Zapadu gdje se otvoreno postavlja pitanje mogu li ukrajinske snage obrambenim modom djelovanja onemogućiti agresora da osvoji više teritorija.
Moskva, razumljivo, u trenutku dok Kongres SAD-a nije u stanju donijeti odluku o pomoći Ukrajini, a EU je teškom mukom slomila protivljenje mađarskog premijera slanju pomoći, pokreće snažne operacije kako bi možda probila ukrajinske linije na još kojem mjestu i tako izazvala dodatnu pomutnju u vojsci koja je doživjela smjenu zapovjednika – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je čelnika Valerija Zalužnog i na njegovo mjesto stavio Oleksandra Sirskog – ali i u javnosti koja se teško nosi s novim planovima mobilizacije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin računao je s još jednom godinom rata jer je na toj premisi građen proračun, a rušenje Avdiivke bit će mu dodatni argument u navodnoj kampanji za predsjedničke izbore: svim kandidatima koji bi mu mogli predstavljati prijetnju zabranjeno je sudjelovanje. Zapadu u nedjelju, 18. veljače, u još jednom u nizu javnih nastupa proteklih dana, poručuje da je “sve što se događa oko Ukrajine za Rusiju sudbinsko, pitanje života i smrti, a za Zapad samo pitanje taktičke pozicije”. Osjeća se moćnim.
Dvije godine rata ostavile su dubok trag na globalnoj razini iako se rat ni u jednom trenutku nije proširio izvan ukrajinskih granica osim pokušaja Kijeva da napadima na ruske gradove pokuša izazvati promjenu stava stanovništva. Takvo se nešto neće dogoditi jer je reakcija ruske policije nakon što je javljeno da je dosad najutjecajniji Putinov politički neprijatelj, Aleksej Navalni, umro u zatvoru u arktičkom krugu pokazala da se neće dozvoliti aktivnosti koje bi zaprijetile “stabilnosti”.
Rusija je pokazala da uči na bojnom polju i dobra je učenica, da je njezina reinterpretirana naracija o borbi protiv zapadnog kolonijalizma dobro odjeknula u krugovima zemalja koje nazivamo globalnim jugom, iako će većina njih u Općoj Skupštini UN-a glasati protiv agresije. Moskva može računati na bezmalo neupitnu podršku NR Kine do granice opasnosti da na nju padnu američke sankcije, da će Indija nastojati profitirati od rata kupujući rusku naftu po sniženim cijenama, a punu će podršku dobiti od Irana i DNR Koreje (sjeverne). Posljednji su mjeseci pokazali da NATO ima ozbiljan problem s Mađarskom, a da u EU raste podrška desnim strankama od kojih neke i ne kriju otvorene veze s Moskvom, odakle stiže novac za koji se ne traže potvrde kako je potrošen, s kojom dijele dio svjetonazora i pate za modelom Putinove vladavine. Orbán mu se zasad najviše približio, zato su mu Bruxelles i njegova pravila, standardi, vrijednosti sve mrskiji. Novac nije.
Estonska vanjska obavještajna služba zaključuje da je “Putinov cilj u ovoj godini osigurati pobjedu u Ukrajini kako bi pokazao geopolitičku nadmoć nad Zapadom i preoblikovao europski sigurnosni krajobraz. Dok Putin možda vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani, računajući na zamor Zapada i Ukrajine, Zapad ne bi trebao precijeniti rusko strateško planiranje. Rusija bi, kao prijelazni cilj, vjerojatno radije zamrznula sukob pod svojim uvjetima. Kako bi to postigla, Rusija koristi nuklearno zastrašivanje i tajnu komunikaciju.”
Procjena s kojom se u potpunosti slažem i naglašavam prije svega pitanje pobjede koje će Putin definirati ovisno o okolnostima pa to može biti odluka da prekine rat s četiri okupirane ukrajinske oblasti, ali i da nastavi razarati tu zemlju daleko od bojišta kako bi obnovu učinio prevelikim troškom Zapadu, prije svega Europi. U tom se kontekstu javljaju sve glasnije i sa sve važnijih političkih razina zahtjevi da Ukrajina prihvati gubitak okupiranih područja kako bi sačuvala ostatak. Karsten Friss iz Norveškog instituta međunarodnih odnosa (NUPI) piše da se “pobjeda može postići u koracima ili dimenzijama, kao što su vibrantna demokracija, rastuće gospodarstvo, društveno blagostanje pa i oslobađanje teritorija”. Pitanje klasifikacije pobjede u Moskvi i Kijevu bit će važna odrednica bilo kakvih pokušaja zaključivanja sukoba.
Druga važna točka koju naglašavaju estonski obavještajci Putinov je cilj preoblikovanja europskog sigurnosnog krajobraza. Obrat prema istoku, o kojem piše Karaganov, strategijski je vektor ruske vanjske politike još od, najkasnije, 2014. godine, ali Kremlj želi pokazati moć i natjerati Europu da pristane na njegove zahtjeve, poznate od 2021. godine (pojednostavljeno, povlačenje NATO s istoka Europe) kad je riječ o novoj sigurnosnoj arhitekturi koja je nužna.
Hanno Pevkur, estonski ministar obrane, tijekom Konferencije o sigurnosti u Münchenu, rekao je novinarima časopisa Foreign Policy: “Nemamo iluzija da će se Rusija promijeniti. Putinov je cilj pokazati da Zapad ne funkcionira, da NATO ne funkcionira, da Članak 5 ne funkcionira. To je njegov cilj.”
“Rusija želi biti u situaciji da nas može izazvati u svakoj domeni, na svakoj razini”, rekao je FP-u dužnosnik NATO-a. Mislim da je iz navedenog razumljivo da Rusija ne želi sukob s ovakvim NATO-om kakav sada postoji jer je svjesna da za to nema snage, sada niti kad završi agresiju na Ukrajinu. Ali želi imati alate kojima će neprestano moći izazivati destabilizaciju NATO-a u Europi uz daleki cilj da, uz pomoć korisnih idiota poput Donalda Trumpa, Orbána i sličnih s vremenom, uz razvodnjavanje obveza obrambenog Saveza, vrati pod svoju kontrolu istok Europe, bivši lager, sve tamo do Churchillove “željezne zavjese”. Uz cijeli Balkan, svakako: Balázs Orbán priča o Mađarskoj kao ulaznim vratima na Balkan. Nedodirljiv bi, do daljnjeg, ostao skandinavski blok zbog utjecaja na Arktik pa može i bez Članka 5 računati na podršku SAD-a i Kanade.
Ako je suditi po izjavama, EU shvaća suštinu problema. “Moramo se pripremiti i za dugi period napetosti s Rusijom... Pred nama je ruski problem”, tumači Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku dodajući da europske zemlje trebaju imati više scenarija uzimajući u obzir i mogući smanjeni angažman SAD-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak, 16. veljače, upozorava da je Rusija “tijekom posljednjih mjeseci akumulirala i ojačala agresivnost ne samo protiv Ukrajine, već protiv svih nas”.
Upozorava, kako prenosi francuski Euractiv, na “novu” prijetnju Rusije “destabilizacijom svijeta, ne oklijevajući ugroziti […] naše interese”. Postoji “agresivna faza prema zemljama EU-a akcijama dezinformiranja i kibernetičkim napadima čija je priroda prešla određene pragove”, dodao je francuski predsjednik, pozivajući EU i međunarodne aktere na “kolektivni odgovor”. Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je u Münchenu europske zemlje i NATO da se moraju pripremiti za desetljećima dug sukob s Rusijom.
Napori da se Rusija uključi u širu europsku sigurnosnu arhitekturu nakon hladnog rata propali su, rekao je Pistorius dodajući da su “svi pokušaji bili su u suprotnosti sa strategijom Kremlja da ponovno uspostavi svoju dominaciju u istočnoj i srednjoj Europi”; Postojat će linije razdvajanja u Europi u narednim desetljećima: “Slobodna i demokratska Europa s jedne strane, autoritarna i ratnohuškačka Rusija s druge”, tvrdi njemački ministar. Ključ sukoba ponovna je uspostava vojne moći NATO-a u Europi kako bi se suprotstavilo ruskoj prijetnji, rekao je. “Učinkovito odvraćanje je naše životno osiguranje.”
Tri su dimenzije, navodi Pistorius, uspostave učinkovitog odvraćanja: “Savez mora uložiti više novca u obranu, obnoviti industrijske kapacitete proizvodnje streljiva i pripremiti vojne snage za raspoređivanje i borbu kada je potrebno.” Estonski obavještajci tvrde da će Rusija s vremenom povećati broj vojnika u sjevernoj vojnoj oblasti na granici s Baltikom i Finskom, ali da se prijetnja može suzbiti istovrsnom akcijom našeg obrambenom Saveza. Posezanje za silom, što Moskva jedino razumije, kako je definirao George Kennan postavljajući temelje politike Hladnog rata.
U tom očekivanom, već trajućem srazu Europe i Rusije koja djeluje dezinformacijski (snažan utjecaj na izbore u Slovačkoj, primjerice, kako bi pobijedio Robert Fico koji je blizak mađarskim politikama), kibernetički, planira utjecati na rezultate izbora za Europski parlament i aktivno radi na podrivanju utjecaja EU na globalnom jugu, naša se Unija nalazi u jedinstvenoj situaciji u proteklih gotovo 80 godina:
“Europljani moraju početi razmišljati o nezamislivom: kako planirati rat bez Amerike. Moraju se pripremiti za novi svijet u kojem sami brinu o svojoj sigurnosti”, poručuje nam The Financial Times u uredničkom komentaru. Analitička kuća Teneo zaključuje: “Osim Ukrajine, temeljno je pitanje treba li EU pokušati pričekati još jedno Trumpovo predsjedništvo ili se više strukturalno emancipirati. Prva ideja je tradicionalno jaka u Njemačkoj, dok druga odražava dugogodišnju ideju Francuske o suverenoj Europi.”
Američki institut Hudson u analizi poziva na jačanje Inicijative triju mora čije bi članice (među njima i Hrvatska) trebale imati važnu ulogu u obnovi Ukrajine, a u članstvo bi trebala ući Finska – institut smatra da bi članstvo trebalo proširiti i na zemlje Zapadnog Balkana, ali to je klasa optimist jer Srbija i BiH na to ne bi pristale.
Kako god bilo, imperativ je sačuvati jedinstvo EU i europskih članica NATO-a jer bez toga istok Europe ostaje na milost i nemilost Moskvi, ne možda do zuba naoružana Poljska, ali Baltik svakako. Uz očuvanje svih ruskih “zamrznutih” sukoba preko kojih može destabilizirati našu Uniju.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
