“Dok je situacija i dalje vrlo fluidna, a izgledi su podložni izuzetnoj neizvjesnosti, ekonomske posljedice su već vrlo ozbiljne. Cijene energije i roba - uključujući pšenicu i druge žitarice - porasle su, što je dodatno povećalo inflatorne pritiske uz poremećene opskrbne lance i snažan oporavak od pandemije. Cjenovni će šokovi imati globalni utjecaj posebno na siromašna kućanstva u kojima hrana i gorivo imaju veći udio u strukturi troškova. Ako sukob eskalira, ekonomska bi šteta mogla biti i razornija. Sankcije Rusiji također će imati osjetan utjecaj na globalnu ekonomiju i financijska tržišta uz znatna prelijevanja na druge zemlje.”
Tako je Kristalina Georgieva, šefica Međunarodnog monetarnog fonda, progovorila tijekom vikenda. Otvarajući važnu temu trajanja ruske agresije na Ukrajinu.
Svijet nije vjerovao da će se ruski predsjednik Vladimir Putin upustiti u ratnu avanturu, a Putin nije vjerovao da će avantura u vojnom aspektu i nakon dva tjedna trajanja i dalje biti bez izglednog završetka, premoćne ruske pobjede. Svijet se, posebno Zapad i saveznici, munjevito prestrojio - Australija je odlučila izgraditi podmorničku bazu vrijednu 7 milijardi dolara - dok Kremlj sve dublje tone u blato koje se javlja u Ukrajini u ovo doba godine kad počne otapanje leda.
Ukrajinsko je vodstvo također bilo iznenađeno ruskim napadom, ali je pokazalo sposobnost prilagodbe čime su dali do znanja da, u skladu s teorijom evolucije, imaju izglede preživjeti napad grabežljivca.
I tako se sada nalazimo u situaciji kad se silnice djelovanja i planiranja Moskve i Kijeva gotovo u potpunosti razilaze i postavlja se pitanje je li uopće moguće pronaći kompromis koji bi se mogao, primjerice, očitati iz zbroja silnica. Ili raste diferencija.
Ovaj je tekst zaključen u ponedjeljak poslijepodne, prije nego što je počeo treći krug pregovora dviju strana, prvi je bio 28. veljače, a drugi 3. ožujka, bez opipljivih rezultata. Pregovori su neophodni i usred ratnog vihora, ponovit ću da je Kijev trebao i prije pregovarati i s Rusijom i pobunjenicima. Ne tvrdim da bi tako izbjegli Putinovu bezumnu odluku o vojnoj intervenciji, ali bi ispunjavali obveze iz sporazuma koje su potpisali.
Mogućnosti za prekid ratnih operacija i, što je najvažnije, spašavanje ljudskih života i prekid humanitarne krize u kojoj najviše pate civili, uvijek oni najranjiviji, žene i djeca, mogu se iščitati iz stavova dviju strana vezanih uz željeni ishod pregovora. Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak ruskoj je novinarki Juliji Latinjini na njezinu YouTube kanalu rekao da neće iznositi pregovaračke pozicije svoje strane, prenosi ruski Interfax. Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdi da je dogovoreno da se ništa ne iznosi u javnost dok se ne postigne “zajednička pozicija” kako bi se spriječio pritisak javnosti ne pregovarače. "Ne bismo željeli izazvati neke pogrešne stvari u ovoj fazi iznoseći pregovaračku sirovinu”, rekao je. Što je dobro, pregovori moraju biti odvojeni od javnosti.
Iako, dakle, formalno ne znamo pregovaračke pozicije, budući se razvoj događaja može procijeniti temeljem šireg pregovaračkog okvira koji je višekratno opetovao Putin. Što je temeljna pozicija od koje treba početi bilo kakvu raspravu tako dugo dok car stoluje u Kremlju.
Njegov je prvi zahtjev neutralna Ukrajina bez nuklearnog naoružanja. Realno, ovo je zahtjev koji je lako ispuniti. Kijev je suočen s ozbiljnim vojnim pritiskom, iako se izuzetno uspješno brani. Za očekivati je da Zelenski i ljudi oko njega shvaćaju da Moskva, tako dugo dok ne dođe do ozbiljne unutarnje strukturne promjene političkog sustava, ostaje beskompromisno vezana uz mitologem o nužnosti Ukrajine za obranu Rusije. Ukrajine kao sigurnosnog jastuka koji, uz Bjelarus na sjeveru, gradi osjećaj sigurnosti Moskvi da zamišljeni kopneni napad neće postati brza operacija kojom bi snage, vjerojatno NATO, stigle za tili čas do srca europske Rusije. Iz rasprave treba izbaciti bilo kakvu ideju finlandizacije jer je taj sustav postojao u nekom drugom vremenu i drugim okolnostima. Potrebno je pokrenuti pregovarački proces kojim će Kijev doći u poziciju da može mirno odustati od zahtjeva za članstvom u NATO - i EU - uz jamstva sigurnosti. To je točka prijetnje procesu. Naime, Rusija je brutalno prekršila Memorandum iz Budimpešte kojim je preuzela sve nuklearno naoružanje iz Ukrajine uz garanciju neovisnosti i teritorijalnog integriteta. Da bi prije malo više od dva tjedna priznala dvije pobunjene ukrajinske pokrajine.
Rješenje se može naći u širem okviru pregovora Europe i Rusije o sigurnosnim jamstvima koja bi definirala i pitanje Transdnjestrije, odmetnutog dijela Moldove u kojem su ruske trupe. Tako definirana neutralnost ne bi trebala biti prepreka već nova mogućnost za razvoj Ukrajine.
Kijev ima u rukama adut koji im je dao Putin, zahtjev da Ukrajina bude država bez nuklearnog naoružanja. Što jest. Kad bi se odlučila mijenjati tu poziciju, naišla bi na oštre kritike Zapada pa takav razvoj nije realan. Ali time može trgovati u pregovorima.
Točka ozbiljnog spora, na kojoj bi mogli krahirati pregovori, ruski je zahtjev za demilitarizaciju Ukrajine. U trenutku kada u naoružavanje kreće Njemačka, kada Japan, najveći protivnik nuklearnog naoružanja, kako javljaju izvori iz Tokija, razmišlja dopustiti SAD-u raspoređivanje nuklearnog oružja zbog kineskih i sjevernokorejskih prijetnji, te uz postojeću rusku politiku, Kijev teško da može prihvatiti situaciju u kojoj bi sigurnost države ostavio na milost i nemilost jamcima neutralnosti. I tu je moguće pronaći rješenja po modelu odnosa Hrvatske, Srbije i BiH po pravilima Daytonskog sporazuma.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma! 01/22 55 374 Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.