I papa Franjo na misi 1. svibnja pomolio se za mir i stabilnost Makedonije. Pomolio se za još jednu zemlju na drugom kraju svijeta, Venezuelu, gdje traju krvavi prosvjedi protiv tamošnjeg vodstva. Iako ih dijeli više od deset tisuća kilometara i debeli ocean, Makedoniji i Venezueli zajedničko je da su se našle u geostrateškoj igri najmoćnijih, prva zbog svog položaja na prometnom koridoru, a druga, kudikamo veća i moćnija, zbog kontrole nad ogromnim naftnim resursima.
Makedonija je, čini se, izgubljena u prijevodu između Obamine i Trumpove administracije, jer je diplomat koji vodi veleposlanstvo u Skoplju zaostatak iz Obamine garniture. Protiv njega već mjesecima traje nesmiljena haranga svih medija pod kontrolom VMRO DPMNE, bliskih predsjedniku Đorgi Ivanovu i premijeru Nikoli Gruevskom.
Priča se da je Gruevski pitao američkoga veleposlanika Jessa Bailyja zašto inzistira na provođenju politike koja Makedoniju vodi na rub građanskog rata, a on je samo odgovorio da radi po starim instrukcijama iz vremena Baracka Obame, jer nove nije dobio.
Stara taktika
Kad se to spusti u lokalnu političku arenu, instrukcije stare američke administracije pravilo su ponašanja za lidere albanskih stranaka. Kad je Gruevski zatražio od Alija Ahmetija, lidera stranke DUI, da odustane od Tiranske deklaracije, Ahmeti, glavni koalicijski partner socijaldemokratima Zorana Zaeva, odgovorio mu je da bi on to napravio kad bi mu dopustili Amerikanci.
Lider makedonskih socijaldemokrata Zoran Zaev (desno)
Po tom scenariju, forsiranje Zaeva u koaliciji s Albancima s Tiranskom deklaracijom ispod ruke, stara je taktika prošle administracije koje se Baily mora pridržavati. Kako je od ustoličenja Donalda Trumpa prošlo tek sto dana, trebat će još najmanje pet-šest mjeseci da nova administracija potvrdi ili promijeni taktiku prema Skoplju, da potvrdi ili promijeni veleposlanika. A dotad - tko živ, tko mrtav. Makedonski lobiji dotle svim silama pokušavaju opanjkati Bailyja u Washingtonu. Najnoviji tekst o njegovu djelovanju ispisao je Christopher Deliso, autor koji iz Skoplja vodi site Balkaninsight, inače poznat kao autor knjige Balkanski kalifat. Deliso je počeo istraživati tko je iz State Departmenta naložio Bailyju da odmah prizna Talata Xhaferija za novog predsjednika Sobranja, iako se taj izbor dogodio nakon raspuštanja parlamenta. Naime, predsjednik je raspustio sjednicu, a nakon toga koalicija Zaeva i albanskih stranaka, s prikupljenih 68 od 120 mjesta u Sobranju, na odvojenoj je sesiji izabrala Džaferija za predsjednika. Uslijedio je upad, opća tučnjava, intervencija specijalne policije, šatorovanje pred zgradom, razmjena krvoločnih poruka preko društvenih mreža, kaznene prijave i vakuum vlasti tijekom cijelog tjedna.
Na svoju ruku
Deliso je zaključio da je Baily djelovao na svoju ruku, bez instrukcija State Departmenta, iako je znao da će potpora Zaevljevoj makedonsko-albanskoj opciji izazvati nerede. Tekst je potom prenesen nadaleko i naširoko diljem (pro)makedonskog medijskog prostora. U svakom slučaju Baily prolazi puno gore od bilo kojeg američkog veleposlanika u bivšoj Jugoslaviji. Dovoljno je pogledati što o njegovu djelovanju piše agencija MINA. U odnosu na njegov tretman u Makedoniji mrski Bašar al-Asad ima puno bolji tretman u zapadnim medijima.
Makedonski tvrdolinijaši nakon tučnjave u Sobranju počeli su optuživati čak i svog favorita, predsjednika Đorgu Ivanova. Junak koji odbija dati mandat Zaevu i Ahmetiju optužujući ih za urotu u cilju federalizacije i sutra raspada zemlje, te stalno odbija primiti istaknute zapadne diplomate, zamjerio se svojim pobornicima zato što nakon nereda i tučnjave u Sobranju nije proglasio izvanredno stanje i pohapsio pučiste. Pohapsi ih, Ivanove! Zaeva, Ahmetija, Xhaferija treba u zatvor zbog izazivanja puča! Ivanov, iako se dosad pokazao tvrdim pregovaračem prema članicama EU i NATO-a, ipak nije posegnuo za uhićenjima i izvanrednim stanjem. Značilo bi to da nema natrag, a sve dok postoji tračak nade da će netko popustiti i smiriti loptu, valja čekati. Ni Bruxelles, na tragu američke politike, nije zaigrao đonom i proglasio personalne sankcije makedonskom vrhu. To bi također značilo da nema natrag i da će tvrdoglavi Makedonci igrati do kraja, uz pomoć izvana. Čiju? Rusku, srpsku i kinesku iz drugog plana.
Početkom tjedna u Skoplju se pojavio Hoyt Brian Yee, zamjenik pomoćnika državnog tajnika za europske i euroazijske poslove, i tijekom ponedjeljka, iako je već bilo objavljeno da neće vidjeti predsjednika, održao sastanak s Ivanovom. Jasan je to znak da makedonsko vodstvo čeka i taktizira prije nego što krene do kraja. Uglavnom, Hoytu Yeeu, također Obaminu kadru, rečeno je da Tiranska platforma ne može biti temelj formiranja nove Vlade, te su zatražene garancije da Zaev i njegova garnitura neće raditi o glavi unitarnoj državi uvođenjem dvojezičnosti, mijenjanjem imena, himne i zastave.
Zaevljevo obećanje
Ivanov je, zasad, umjesto paljenja fitilja izabrao pregovore. Još prije sedam dana pozvao je predstavnike političkih stranaka na pregovore, ali mu se nitko nije odazvao. Favorit Washingtona i Bruxellesa Zoran Zaev nije reagirao na poziv, nego je poručio da će uskoro krenuti u formiranje Vlade. Ne treba dvojiti da će obećanje izvršiti, pa bi se moglo dogoditi da tamo gdje vječno sunce sja osvanu dvije vlade. I za balkanske pojmove zemlji od dva milijuna i sto tisuća stanovnika bilo bi previše. Zaev neće prihvatiti prijedlog za nove izbore, jer su ga u međuvremenu toliko oblatili da ne bi dobio ni jedan makedonski glas, a bogme ni albanski.
Ako on ustraje u svom naumu, a zasad nema razloga vjerovati da neće, nova Vlada vjerojatno će zasjedati u nekim drugim zgradama i dvoranama, jer će se Sobranje i Vlada naći pod okupacijom pristalica VMRO-DPMNE. Ivanov i Gruevski, osim što imaju živu silu pobornika za prosvjede i blokadu institucija, što su pokazali u neredima u parlamentu, kontroliraju i vojsku i policiju. Dok se čeka rasplet, politički blok Zorana Zaeva poručuje: Nije vama do Makedonije, nego se noktima držite vlasti zbog straha od sudskog progona.
Predsjednik Ivanov i premijer Ivanov
Ni tu nema dvojbe. Ako se sadašnja oporba uspije dočepati vlasti, Ivanov, Gruevski i cijela bulumenta njihovih suboraca sigurno će završiti iza rešetaka pod optužbama za korupciju, nezakonito prisluškivanje i tko zna što još. Spominje se čak i mogući azil u Rusiji za njih ako kola krenu nizbrdo. Ostaje da se vidi hoće li sastanak Ivanov – Yee u sljedećim danima išta promijeniti.
Zanimljivo je promatrati reakcije iz susjedstva i regije. Naslovnice srpskih medija proteklih su dana vrištale o novom balkanskom ratu koji će uskoro započeti u Makedoniji. Analitičari su manje-više jedinstveni u procjeni da Washington forsiranjem koalicije Zorana Zaeva s albanskim strankama zapravo čini prvi korak u razbijanju Makedonije i otvaranju novog kriznog žarišta na jugu Balkana. To je, procjenjuju, opasna igra u kojoj zalog nije samo Makedonija nego i Srbija zbog neriješenog pitanja Kosova, te čak i nova članica NATO-a Crna Gora sa svojom albanskom manjinom na istoku zemlje. Ističu nepokolebljiv stav Đorge Ivanova i nepristajanje na diktat EU i NATO-a. Istovremeno iz svega oružja pucaju po albanskom premijeru Ediju Rami zbog neopreznih izjava o spajanju Albanije i Kosova, ali uz objašnjenje kako se Rama, suočen s neizvjesnim izborima u lipnju, pokušava predstaviti kao zaštitnik svih Albanaca s obje strane Prokletija i Šar-planine. Treba reći da premijer iz Zemlje Orlova od najnovijih nereda u susjedstvu nije dolijevao ulje na vatru. Poziva na dogovor.
Ruski internacionalni mediji na engleskom, zabavljeni Sirijom i Ukrajinom, previranja u Skoplju gotovo i ne spominju, ali su zato izdanja na srpskom prepuna procjena i analiza. No, kremaljska se diplomacija previše ne izlijeće, povremeno tek poručuje da u Makedoniji treba prestati miješanje izvana, misleći, naravno, pritom na američku i europsku diplomaciju.
Formiranje vlade
U cijeloj priči najzlokobnija su predviđanja makedonskih analitičara. Malo tko vjeruje da će doći do popuštanja i odustajanja od platforme socijaldemokrata i albanskih stranaka. Kako je Zaev favorit Zapada kojega već godinama pokušavaju instalirati na vlast, realno je očekivati da on počne formirati Vladu, što bi se moglo dogoditi u sljedećih sedam do deset dana. Ako se to dogodi, prvi potez bit će pokušaj deložacije stare Vlade Nikole Gruevskog i predsjednika Ivanova. To bi, ne treba ni sumnjati, izazvalo ulične sukobe u Skoplju, jer državni aparat ne kontrolira Zaev, nego Gruevski i VMRO-DPMNE.
U slučaju većih nereda Makedonija će se početi raspadati, a najprije bi mogla ostati bez svog zapadnog dijela, većinski naseljenog Albancima. Ne treba ni sumnjati da bi “u pomoć” priskočili s Kosova. Isto tako, pod firmom zaštite svoje manjine od četrdesetak tisuća ljudi, zacijelo bi se uključila i Srbija, vjerojatno uz prikrivenu pomoć Rusije. Moskva nema know how za nametanje svojih političkih rješenja šarenim revolucijama, ali itekako može zakomplicirati situaciju pomaganjem pravoslavne braće u sukobu. Jasno, NATO će stati uz bok Albancima.
Gledamo li početak novog sukoba velikih sila preko posrednika kao u Siriji, uz sudjelovanje lokalnih makedonskih, albanskih i srpskih snaga? Nije isključeno.
Iako hrvatska politika, ovaj put mudrije nego inače, ne dijeli packe sukobljenim stranama, jasno je na čijoj će biti strani već i po odrednici članstva u najvećem vojnom savezu. Srbi ionako već odavno optužuju hrvatske tajne službe da se petljaju u makedonske svađe na strani miljenika Zapada Zorana Zaeva. Kako to nije dokazano, može se naprosto raditi o političkom folkloru.
Novi balkanski sukob mogao bi raspolutiti Crnu Goru. Nova članica NATO-a našla bi se u situaciju da mora u albanski blok, a to opet može dovesti do otvorenih sukoba prosrpske i vladajuće montenegrinske struje u najmanjoj državi.
Posljedice eskalacije za Hrvatsku više su nego očite. Rat u susjedstvu i raspad turizma, grane koja čini četvrtinu gospodarstva.