GLOBUSOVA ANALIZA

Treću dozu cjepiva možda neće trebati svi: ‘Prvi rezultati su bolji od očekivanog!‘

Hrvatska je zasad loša u procijepljenosti građana, pa još zapravo i nema „slatkih briga” oko treće doze
 Duje Klaric/Cropix

Imunokompromitirani a već cijepljeni pacijenti mogli bi trebati dodatnu dozu cjepiva protiv covida. Riječ je o transplantiranima, onima koji se kemoterapijom bore protiv zloćudnih bolesti ili imaju neke autoimune bolesti pa su na biološkoj terapiji. No, to će ovisiti o podacima o brzini pada imuniteta već cijepljenih.”

Ove riječi prvog američkog epidemiologa Antonyja Faucija potvrđuju dileme o kojima se sve više i sve glasnije govori kad je riječ o koroni, odnosno hoće li trebati docjepljivanje, kad i kome. Povezano s tim sve se češće postavlja pitanje može li se dogoditi da ove jeseni zavlada globalni kaos s cijepljenjem u kojem će istodobno trajati docjepljivanje drugom dozom, prvo cijepljenje necijepljenih, uključujući i djecu, pojačavanje imuniteta trećom dozom i na kraju cijepljenje protiv gripe.

Stručnjaci upozoravaju da puno ovisi o tome kojim će putem krenuti koronavirus - hoće li se pojaviti novi sojevi, koliki će interes biti onih koji će se unatoč nepovjerenju u cjepivo na kraju ipak odlučiti zaštititi prije nego što stigne zima, hoće li početi cijepljenje mlađih od 16 godina, koliko će biti zainteresiranih za redovito godišnje cijepljenje protiv gripe, a dodatno bi situaciju moglo zakomplicirati, pokaže li se da je pad imuniteta već cijepljenih u većem padu, nužnost cijepljenja trećom dozom, tzv. pojačivačem, barem onih najugroženijih.

Trenutno se upravo oko pojačivača vode vrlo burne polemike, poglavito između regulatornih tijela i onih za kontrolu bolesti s jedne strane te proizvođača lijekova s druge. Teorije su različite jer još nema opipljivih dokaza koji bi govorili isključivo u koriste jedne od zainteresiranih strana. Naime, od prvog cijepljenja prošlo je tek sedam mjeseci pa je zasad jedino sigurno da imunitet traje barem mjesec ili dva duže od toga. Je li moguće da je zaštita i duža, to će se tek vidjeti jer priču dodatno komplicira činjenica da se neprestano pojavljuju novi sojevi ovog virusa koji se šire sve brže i brže. Pokazuje to i delta-soj koji se širi dvostruko brže od onog izvornog tzv. wuhanskog. Jedina je sreća što zasad nisu pogubniji za zdravlje od svojih prethodnika. Poznato je da cjepiva koja su u uporabi manje štite od trenutno dominirajuće zaraze delta-sojem. No, nakon dvije primljene doze mRNA cjepiva ipak štite više od 90 posto. Dio stručnjaka kao i Fauci drži da će gotovo sigurno za neko vrijeme trebati tzv. pojačivači, odnosno treća doza cjepiva, barem za one najugroženije skupine koje uključuju i starije osobe, jer kod njih cjepiva ne postižu maksimalnu zaštitu a i imunitet im brže opada.

Pfizer je već najavio da će tražiti odobrenje FDA za treću dozu cjepiva sljedećeg mjeseca. I u Moderni su sigurni da će biti potrebna treća doza. Izvrši direktor Johnson&Johnsona Alex Gorsky rekao je kako je moguće da će trebati cijepljenje svake godine slično kao protiv gripe. No Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) te Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) kažu pak da oni koji su potpuno cijepljeni ne trebaju pojačivač! Zbog toga se sve više traže znanstveni dokazi i objašnjenja o tome kad bi eventualno trebala treća doza cjepiva te kako bi ona djelovala. Naime, nakon nekih vrsta cijepljenja s vremenom imunitet počinje padati pa je nužan dodatni poticaj za pojačavanje imunološkog odgovora. S obzirom na to da koronavirus neprestano mutira, budno se prati koliko postojeća cjepiva mogu biti učinkovita prema tim promjenama.

“Čini se da nakon šest mjeseci cjepiva ostaju stabilna”, objašnjava dr.Istra Abhijit Duggal, specijalist intenzivne skrbi na klinici Cleveland. No dodaje da nitko ne može pouzdano reći koliko će trajati imunitet jer podaci jednostavno još ne postoje. Ipak ima znakova koji govore da bi zaštita s dvije doze cjepiva mogla biti bolja od očekivanja. Potvrđuje to i studija objavljena prošlog mjeseca u časopisu Nature po kojoj mRNA cjepiva Pfizera i Moderne pokreću takav imunološki odgovor koji može pružiti čak i višegodišnji zaštitu. I Johnson&Johnson objavio je studiju s više od 40.000 sudionika koja pokazuje da se odgovor na antitijela povećavao tijekom osam mjeseci nakon cijepljenja njihovim cjepivom koje se inače daje u samo jednoj dozi. Po tome, nakon cijepljenja cjepivom tog proizvođača moguće je da zasad neće biti potrebna druga doza jer se još ne zna koliko će dugo rasti njegova učinkovitost prije nego što krene silaznom putanjom.

“Za znanost je još prerano za decidirane odgovore. Moguće je da bi kao pojačivač poslužilo i postojeće cjepivo, i to u jednoj dozi, ako zatreba. Još ne znamo ni koliko će nas dugo štititi standardno cijepljenje s dvije doze”, kaže Amesh A. Adalja, znanstvenik u Centru za zdravstvenu sigurnost „John Hopkins”. Dok medicinski stručnjaci ne dobiju više podataka, dr. Adalja naglašava da će primanje svih potrebnih doza cjepiva i dalje pružati izvrsnu zaštitu. “Prioritet bi i dalje trebalo biti cijepljenje ljudi postojećim cjepivima koja imaju snažnu zaštitu od svih varijanti virusa u onom najvažnijem dijelu - ozbiljne bolesti, hospitalizacija i smrt”, kaže dr. Adalja. Dok se ne donese čvrsta odluka, naglasak treba staviti na one prve i druge potrebne doze.

Cjepiva su vrlo važna. Moramo postići da se što više ljudi cijepi što je brže moguće. To je najveća stvar koju možemo učiniti da se vratimo na neki stupanj normalnosti”, zaključuje dr. Duggal. U suprotnom, s dolaskom jeseni i mogućega novog soja virusa mogli bi ponovo početi lockdownovi i razne vrste ograničenja. Da bi se to izbjeglo, Francuzi su već krenuli u generalnu probu, a to znači da je od početka kolovoza ulaznica za sva mjesta gdje se okuplja veći broj ljudi, od kazališta do shopping-centara, nužna covid-potvrda, a za zdravstvene djelatnike cijepljenje je obvezno. Unatoč prosvjedima Francuzi ne odustaju i kažu da prvi tjedan primjene novih pravila neće kažnjavati neposlušne, ali nakon toga za prvi prekršaj kazna će biti 1500 eura, a za svaki sljedeći će se iznos povećavati.

Hrvatska je zasad loša u procijepljenosti građana, pa još zapravo i nema „slatkih briga” oko treće dodatne doze. To što je cijepljeno samo 48 posto odraslog stanovništva govori da smo daleko od kolektivnog imuniteta, pa je prioritet zapravo doći do barem 70 posto zaštite poglavito starijih. Samo polovica 80-godišnjaka u Hrvatskoj primila je cjepivo pa bi za njih četvrti val korone mogao biti koban ne zato što nisu dobili ‘dodatnu’ zaštitu trećom dozom, nego zato što do njih cjepivo uopće nije stiglo premda na lageru ima nekoliko milijuna doza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:17