Na parlamentarnim izborima koji će se održati 5. srpnja bit će 15 lista više nego što ih je bilo na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor na prošlim izborima, 2016. godine. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa rekao je jučer kako su potvrđene 192 liste. Na prošlim ih je izborima bilo 177, a na izborima 2015. godine 166.
Od ukupnog broja lista, 187 su stranačke (na izborima 2016. godine bilo ih je 174, a na izborima 2015. godine 161). Od ukupnog broja lista, 95 su samostalne stranačke liste, na 92 su koalicije stranaka, a 5 je neovisnih lista.
Sve stariji
Za 151 zastupničko mjesto kandidira se 2669 osoba (na izborima 2016. bilo je 2456 kandidata, a 2015. godine 2311 kandidata), od toga je 42 posto žena i 58 posto muškaraca. Ovaj je omjer vrlo sličan onome koji smo imali na izborima 2015., ali bolji u odnosu na prošle na kojima je bilo 40 posto žena i 60 posto muškaraca. Na predstojećim izborima na jedno zastupničko mjesto borit će se 17 kandidata.
Statistika Državnog izbornog povjerenstva koju je prezentirao Sessa govori da saborski zastupnici iz izbora u izbore polako stare. Tako je prosječna dob kandidata na ovim izborima 48,6 godina, na prošlima je bila 47,4 godine, a na izborima 2015. godine 44,5 godina.
Najmlađu kandidatkinju, staru samo 18 godina, predložila je stranka A-HSP, a najstariji kandidat ima 90 godina (rođen je 18. VIII. 1929.), a kandidirali su ga IP-Pametno-Fokus.
Zanimljivo je da se, unatoč ukupnom rastu broja zainteresiranih za saborske mandate, broj kandidata za zastupnike nacionalnih manjina prepolovio. DIP je zaprimio prijavu 21 kandidata za 8 mjesta rezerviranih za nacionalne manjine, a na izborima 2015. godine bio je 41 (a na prošlim izborima 29). Iz redova srpske nacionalne manjine biraju se 3 zastupnika, a prijavilo se 6 kandidata. Na prošlim ih je izborima bilo 7, a na izborima 2015. godine 11.
Sada se već zna tko će biti zastupnici mađarske i talijanske manjine jer je za po jednog zastupnika tih manjina samo po jedan kandidat, Robert Jankovics (mađarska) i Furio Radin (talijanska).
Najveća stranka, HDZ, potpuno samostalno izlazi na izbore u 8 izbornih jedinica, i to u III., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i XI. izbornoj jedinici, a u ostalima ima “točkaste” liste, odnosno koalicijske partnere.
SDP, koji je formirao Restart koaliciju (HSS, HSU, GLAS, IDS, PGS, SNAGA), u svim izbornim jedinicama izlazi s koalicijskim partnerima, a u XI. izbornoj jedinici, u kojoj glasa dijaspora, ne izlaze na izbore. Domovinski pokret Miroslava Škore u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj također izlazi u koaliciji.
Kazna
Politička platforma Možemo! također svuda izlazi u koaliciji, kao i Pametno, Fokus i Stranka s imenom i prezimenom.
Zakon propisuje da na svakoj listi kandidata mora biti najmanje 40 posto pripadnika jednog spola. Stranke koje ne poštuju tu odredbu se kažnjava.
- Od 192 liste, 153 liste zadovoljavaju spolnu zastupljenost, a 39 lista ne zadovoljava kvotu ravnoteže 60:40. Od 39 lista koje ne zadovoljavaju, na 32 liste žene su podzastupljene, a na 2 muškarci. To je prekršaj i mi ćemo obavijestiti DORH o pokretanju prekršajnog postupka - rekao je Đuro Sessa.
HDZ i SDP-ova koalicija na dvije izborne liste ne poštuju odredbe o spolnoj zastupljenosti, a Domovinski pokret na jednoj.
Predsjednik DIP-a Sessa na konferenciji za tisak birače je podsjetio da do 24. lipnja mogu u Registru birača provjeriti svoje podatke te prijaviti izočnost iz mjesta prebivališta i obaviti privremeni upis u Registar.
Osvrnuo se i na aktualnu epidemiju koronavirusa i kazao da DIP pomno prati epidemiološku situaciju te da je spreman i na najgoru moguću situaciju.
Legalnost
- Zaštitna je oprema, maske, dezinficijensi i rukavice, osigurana - ustvrdio je Sessa. A s obzirom na trend blagog pogoršanja epidemiološke situacije Sessa je rekao da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo dati upute kako voditi kampanju i održavati predizborne skupove.
- Ako zdravstvene vlasti budu dale neke nove upute, bit će objavljene i na stranicama DIP-a - dodao je.
Postavljena su mu bila i pitanja o tome hoće li biti moguće glasanje u BiH s obzirom na to da se u toj susjednoj zemlji regrutira najveći broj birača u XI. izbornoj jedinici i de facto odlučuje tko će od troje zastupnika dijaspore ući u Sabor. No, Sessa o tome nije želio spekulirati.
Predsjednik DIP-a nije se izjasnio ni o mogućnosti da netko osporava legalnost izbora ako se oni ne budu mogli održati u BiH (a tamo se mogu održati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima). Sessa je tek načelno rekao da svatko može osporavati legalnost izbora, ali odluku o tome donosi Ustavni sud.
O ostvarivanju ustavnog prava izlaska na izbore osobama koje će se 5. srpnja naći u samoizolaciji predsjednik DIP-a je odgovorio da će i oni glasati. No, neće dolaziti na birališta, nego će se trebati prethodno najaviti biračkom odboru pa će ih dva člana biračkog odbora posjetiti u njihovu domu. Pritom će se voditi računa o provedbi svih epidemioloških mjera.