"Otvaranje" izbornih lista do kojeg je u Hrvatskoj došlo 2013. godine kada se na izborima za Europski parlament prvi puta glasalo preferencijskim glasovanjem omogućilo je glasačima da nagrade kandidate koji tijekom izborne kampanje na njih ostave najbolji dojam. Istovremeno, glasači tako strankama poručuju koje su kandidate uspjeli profilirati, a koje nisu pa se zna dogoditi da zastupnicima u Saboru postanu kandidati koji su široj javnosti većinom nepoznati.
Iako će sve stranke reći da su na izborima pobijedile ili podbacile kolektivno, bez isticanja pojedinaca, činjenica je da su se na netom završenim izborima pojedini kandidati istaknuli brojem preferencijalnih glasova koje su dobili.
Prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva od 6. srpnja u 9:30 sati kada je obrađeno 99,96 posto biračkih mjesta, kod HDZ-a su najviše dobili Vili Beroš (35.678), Andrej Plenković (32.208), Ivan Anušić (23.679), Zdravko Marić (21.777) i Tomo Medved (19.820), dok su među Restartovcima najviše preferencijalnih glasova dobili Peđa Grbin (16.991), Matija Posavec (16.379), Siniša Hajdaš Dončić (14.485), Davor Bernardić (13.775) i Arsen Bauk (13.466). Od ostalih stranaka i koalicija zapažene su rezultate ostvarili Tomislav Tomašević iz Možemo! (19.627), Miroslav Škoro iz Domovinskog pokreta (13.244), Ivan Penava iz Domovinskog pokreta (12.606), Božo Petrov iz Mosta nezavisnih lista (12.060) te Miro Bulj iz Mosta nezavisnih lista (9.604).
S druge strane, u 10. saziv Hrvatskog sabora izabrani su i kandidati koji su osvojili ponekad i drastično manje preferencijalnih glasova.
Među izabranim kandidatima HDZ-a najmanje preferencijalnih glasova osvojio je Miljenko Filipović iz I. izborne jedinice, kojemu su birači udijelili svega 619 takvih glasova. Slijedi ga kolega mu iz I. izborne jedinice Željko Turk, koji je osvojio 702 prefenrencijalna glasa. Na trećem mjestu je Igor Fazekaš iz IV. izborne jedinice koji je osvojio 960 preferencijalnih glasova. Njih su trojica jedini budući saborski zastupnici HDZ-a koji su na izborima dobili manje od tisuću preferencijalnih glasova. Po slabom učinku slijede ih Goran Ivanović iz IV. te Ivica Lučić iz I. izborne jedinice s 1.180, odnosno 1.200 preferencijalnih glasova.
Kandidatkinja Restart koaliije u III. izbornoj jedinici Barbara Antolić Vupora s 812 prefencijalnih glasova predvodi Restartov popis kandidata koji su osvojili najmanje takvih glasova, a odmah iza nje plasirala se njezina kolegica iz izborne jedinice Jasenka Auguštan-Pentek koja je osvojila 868 preferencijalnih glasova. Njih su dvije jedine buduće zastupnice Restart koalicije koje su osvojile manje od tisuću preferencijalnih glasova. Slab su uspjeh u smislu preferencijalnih glasova ostvarili i Nikola Vučković u IX. izbornoj jedinici s 1.020 preferencijalnih glasova, Stjepan Kovač u III. izbornoj jedinici, koji je osvojio 1.038 preferencijalnih glasova te Tomislav Boljar u VII. izbornoj jedinici s osvojenih 1.244 preferencijalna glasa.
Što se tiče ostalih opcija, uvjerljivo najgore prošao je Mario Radić iz Domovinskog pokreta, koji je u IV. izbornoj jedinici osvojio svega 607 preferencijalnih glasova. Slijede ga Urša Raukar-Gamulin (Možemo!, I. izborna jedinica) s 1.015 preferencijalnih glasova, Nenad Matić (Domovinski pokret, II. izborna jedinica) s 1.148 glasova, Ružica Vukovac (Domovinski pokret, V. izborna jedinica) i Sandra Benčić (Možemo, I. izborna jedinica) s 1.362 glasa.